Konifelenisi Lahi
Ko e Palani Lahí
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2020


Ko e Palani Lahí

‘Oku ‘i ai e fatongia pau ‘o kitautolu ʻoku tau ʻilo e palani ʻa e ʻOtuá mo fai e fuakava ke kau atu ki aí, ke akoʻi e ngaahi moʻoni ko ʻení.

ʻOku kei tāpuekina pē kitautolu neongo ʻetau ʻi he uhouhonga ʻo e ʻahiʻahí mo e faingataʻá. ʻOku ʻomi ʻe he konifelenisi lahí ni ha fiefia mo ha fakakoloa lahi kiate kitautolu ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ne tau fiefia ʻi he visione ʻa e Tamaí mo e ʻAló ne kamata ai hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Kuo fakamanatu mai kiate kitautolu ʻa e mana hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia ko hono taumuʻa tefitó ke fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne tokāteliné. Kuo fakafoʻou kitautolu ʻaki e fiefia ʻi he fakahā moʻoni—kuo tuku mai ki he kau palōfitá pea mo kitautolu fakataautaha. Kuo tau fanongoa ha ngaahi fakamoʻoni mahuʻinga ki he Fakalelei taʻefakangatangata ʻa Sīsū Kalaisí mo e moʻoni ʻo ʻEne Toetuʻú. Kuo akoʻi foki kiate kitautolu ha ngaahi moʻoni kehe ʻo e kakato ʻo ʻEne ongoongoleleí ne fakahā kia Siosefa Sāmita hili hono fakahā ʻe he ʻOtua ko e Tamaí ki he palōfita ko ia ne uiuiʻi foʻoú: “Ko hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻeni. Fanongo kiate Ia!” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17).

Kuo fakapapauʻi ʻetau ʻilo ki hono fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo hono ngaahi kií. Kuo fakafoʻou kitautolu ʻi ʻetau loto ʻaki ke ʻiloa e Siasi ʻo e ʻEiki ne fakafoki maí ʻaki hono hingoa totonú, ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Pea kuo fakaafeʻi kitautolu ke kau fakataha ʻi he ʻaukai mo e lotu ke fakasiʻisiʻi ʻa e nunuʻa e mafola ʻa e mahaki fakaʻauha fakaemāmanilahí ʻi he lolotongá ni mo e kahaʻú. ʻOku ueʻi fakalaumālie kitautolu he pongipongí ni ʻi hono tuku mai ʻe he palōfita moʻui ʻa e ʻEikí e fakamatala fakahisitōlia ki hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. ʻOku mau fakamoʻoni ki hono fakahā ko ia ko “kinautolu ʻoku nau ako ʻi he faʻa lotu ʻa e pōpoaki ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí pea ngāue ʻi he tuí, ʻe tāpuekina kinautolu ke nau maʻu haʻanau fakamoʻoni ki hono fakalangí pea ki hono taumuʻa ke teuteuʻi ʻa e māmaní ki he talaʻofa ʻo e Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.”1

Ko e Palaní

Ko e meʻá ni kotoa ko e konga ʻo ha palani fakalangi ʻa ia ko hono taumuʻá ke malava ʻo hākeakiʻi e fānau ʻa e ʻOtuá ke nau hoko ʻo hangē pē ko Iá. ʻOku lau ki ai e folofolá ko e “palani lahi ʻo e fiefiá,” “ko e palani ʻo e huhuʻí,” pea “mo e … palani ʻo e fakamoʻuí” ( ʻAlamā 42:8, 11, 5), ko e palani ko iá—ʻa ia ne fakahā ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí—ne kamata ia ʻi ha fakataha alēlea ʻi he langí. ʻI heʻetau hoko ko e ngaahi laumālié, ne tau loto ke maʻu e moʻui taʻengata ne fiefia ai ʻetau ongomātuʻa fakalangí. ʻI he tuʻunga ko iá ne tau fakalakalaka ki he tuʻunga te tau lava ʻo aʻu ki ai ʻo ʻikai ha aʻusia fakamatelie ʻi ha sino kakano mo e hui. Ne palani e ʻOtuá ke fakatupu e māmani ko ʻení, ke maʻu ai e aʻusia ko iá. ʻI he palani ʻo e moʻui fakamatelié, ʻe fakameleʻi kitautolu ʻe he angahalá ʻi heʻetau fepaki mo e ʻahiʻahi ʻoku ʻaonga ki heʻetau tupulaki fakalaumālié. Te tau toe moʻulaloa foki ki he mate fakaesinó. Ne palani ʻetau Tamai Hēvaní ke ʻomai ha Fakamoʻui, ke lava ʻo fakafoki kitautolu mei he maté mo e angahalá. ʻE hanga ʻe Heʻene Toetuʻú ʻo huhuʻi e tokotaha kotoa pē mei he maté, pea totongi ʻe Heʻene feilaulau fakaleleí e meʻa ʻoku fie maʻu ke fakamaʻa ai e taha kotoa mei he angahalá ʻo makatuʻunga mei ai haʻatau tupulaki. Ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí e uho ʻo e palani ʻa e Tamaí.

ʻI he Fakataha Lahi ʻi he Langí, ne fakafeʻiloaki ki he fānau fakalaumālie kotoa ʻa e ʻOtuá e palani ʻa e Tamaí ʻo kau ai e ngaahi nunuʻa mo e faingataʻa fakamatelié, ʻa e ngaahi tokoni fakalangí mo hono ikuʻanga nāunauʻiá. Naʻa tau ʻiloʻi e ngataʻangá mei he kamataʻangá. Ne fili e kakai kehekehe kotoa kuo fanauʻi mai ki he māmaní ki he palani ʻa e Tamaí mo taukapoʻi ia ʻi he feʻauʻauhi fakalangi ne hoko mai aí. Ne tokolahi ha niʻihi ne nau fai ha fuakava mo e Tamaí ʻo kau ki he meʻa te nau fai ʻi he moʻui fakamatelié. ʻI ha ngaahi founga ʻoku teʻeki ke fakahaaʻi mai, kuo hanga heʻetau ngaahi tōʻonga moʻui ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ʻo tākiekina hotau tuʻunga ʻi he moʻui fakamatelié.

Moʻui Fakamatelié mo e Maama Tataliʻanga ʻo e Ngaahi Laumālié.

Tuku ke u fakanounouʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻelemēniti tefito ʻo e palani ʻa e Tamaí, he ʻoku nau kaunga kiate kitautolu lolotomga ʻetau fononga fakamatelié mo e maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ʻe hoko maí.

Ko e taumuʻa ʻo e moʻui fakamatelié mo e tupulaki ʻe ala hoko mai hili ʻa e moʻui fakamatelié ʻoku maʻá e hako ʻo e ʻOtuá ke nau hoko ʻo hangē pē ko Iá. Ko e finangalo ia ʻo e Tamai Hēvaní ki hono kotoa ʻEne fānaú. Ke aʻusia e ikuʻanga fakafiefia ko ʻení, ʻoku fie maʻu ʻe he ngaahi fono taʻengatá ʻa e pau ke tau maʻa mei he ngaahi angahalá ʻo fakafou he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí koeʻuhi ke tau lava ʻo nofo ʻi he ʻao ʻo e Tamaí mo e ʻAló pea fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e hakeakiʻí. ʻOku akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻokú Ne fakaafeʻi “ʻa kinautolu kotoa pē ke nau haʻu kiate ia ʻo maʻu ʻi heʻene angaleleí; pea ʻoku ʻikai te ne taʻofi ha tokotaha ʻoku haʻu kiate ia, pe ko ha ʻuliʻuli pe hinehina, pe ko ha pōpula pe tauʻatāina, pe ko ha tangata pe fefine; pea ʻokú ne manatuʻi ʻa e kau hītení; pea ʻoku tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.” (2 Nīfai 26:33; vakai foki, ʻAlamā 5:49).

ʻOku fie maʻu ʻe he palani fakalangi ke tau aʻusia e ikuʻanga ʻoku totonu ke tau ʻi aí ke tau fai ha ngaahi fili ke fakafisingaʻi e ʻahiʻahi ʻa e filí ʻa ia ʻokú ne fakataueleʻi e matelié ke fai e tōʻonga ʻoku fepaki mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo ʻEne palaní. ʻOku fie maʻu foki ke tau moʻulaloa ki he fakafepaki fakamatelie kehé, ʻo hangē ko e ngaahi angahala ʻa e niʻihi kehé pe ko kinautolu ne fanauʻi mai ʻoku ʻi ai honau melé. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku lelei ange ʻetau tupulaki ʻi he mamahí mo e faingataʻaʻiá kae ʻikai mei he fiemālié mo e moʻui nongá. Ne ʻikai mei lava ʻe he fakafepaki fakamatelie ko ʻeni ʻo fakahoko hono taumuʻa taʻengatá kapau ne hanga ʻe he tokoni fakalangí ʻo toʻo meiate kitautolu kotoa e ngaahi nunuʻa kovi ʻo e moʻui fakamatelié.

ʻOku fakahā mai ʻe he palaní hotau ikuʻanga ʻi he taʻengatá, ʻa e taumuʻa mo e ngaahi tuʻunga ʻo ʻetau fononga fakamatelié, mo e ngaahi tokoni fakalangi te tau maʻú. ʻOku fakatokanga mai e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ke ʻoua naʻatau hē ki ha ngaahi tūkunga ʻoku fakatuʻutāmaki. ʻOku tataki ʻetau fonongá ʻe he ngaahi akonaki ʻa e kau taki kuo ueʻi fakalaumālie mo ʻomi e fakapapau te ne tokoniʻi ʻetau fononga taʻengatá.

ʻOku ʻomi ʻe he palani ʻa e ʻOtuá ha fakapapau lalahi ʻe fā ke tokoniʻi ʻetau fononga fakamatelié. ʻOku hoko kotoa ʻeni kiate kitautolu ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ko e uho ʻo e palaní. Ko e ʻuluaki ko hono fakapapauʻi mai kiate kitautolu ʻe lava ke tau maʻa mei he ngaahi angahalá ʻo fakafou Heʻene mamahi maʻá e ngaahi angahala kuo tau fakatomala mei aí. Pea ʻi he fakamaau aofangatuku mo manavaʻofá he “ʻikai ke toe manatu ki ai” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 58:42).

Ko honouá, ko e konga e Fakalelei hotau Fakamoʻuí, ko ʻEne toʻo kiate Ia e ngaahi vaivai fakamatelie kehe kotoa pē. ʻOkú ne fakaʻatā kitautolu ke maʻu e tokoni fakalangi pea maʻu ha mālohi ke fuesia e ngaahi haʻahaʻa ʻo e moʻui fakamatelie kuo pau ke hoko maí, fakataautaha mo fakalūkufua, kuo pau ke hoko maí ʻo hangē ko e taú mo e mahaki fakaʻauhá. ʻOku ʻomi ʻe he Tohi ʻa Molomoná e fakamatala fakafolofola mahino taha ki he ivi mahuʻinga ko ʻeni ʻo e Fakaleleí. Ne toʻo ʻe he Fakamoʻuí kiate Ia “e mamahi mo e mahamahaki [mo e ngaahi vaivai] ʻa hono kakaí. … Te Ne toʻo kiate ia ʻa honau ngaahi vaivaí, koeʻuhi ke fonu hono lotó ʻi he ʻaloʻofa, ʻo fakatatau ki he kakanó, koeʻuhí ke ne ʻafioʻi ʻo fakatatau ki he kakanó ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí” ( ʻAlamā 7:11-12

Ko honotolú, ʻoku fakangata ʻe he Fakamoʻuí ʻo fakafou mai ʻi Heʻene Fakalelei taʻefakangatangatá e hoko ʻa e maté ko e ngataʻangá mo ʻomi ha fiefia pau kiate kitautolu te tau toetuʻu hono kotoa. ʻOku akoʻi mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná, “‘Ko ʻeni, ʻe hoko ʻa e toe fakafoki ko ʻení ki he kakai fulipē, ʻa e kakai motuʻa mo e kau talavou fakatouʻosi, ʻa e pōpula mo e tauʻatāina fakatouʻosi, ʻa e tangata mo e fefine, ʻa e kau fai angahala mo e kau māʻoniʻoni, pea naʻa mo e tuʻoni louʻulu ʻe tahá ʻe ʻikai mole ia mei honau ʻulú; ka ʻe toe fakafoki ʻa e meʻa kotoa pē ki hono tuʻunga haohaoá’ ( ʻAlamā 11:44

ʻOku tau fakafiefiaʻi hono moʻoni ʻo e Toetuʻú ʻi he faʻahitaʻu Toetuʻu ko ʻení. ʻOkú ne ʻomi e fakaukau mo e mālohi ke kātakiʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelie ʻoku tau takitaha fehangahangai mo iá pea mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí, hangē ko e ngaahi tōnounou fakatuʻasino, fakaʻatamai, pe fakaeloto ʻoku tau omi mo ia ʻi hono fāʻeleʻi kitautolú pe aʻusia lolotonga ʻetau moʻui fakamatelié. Koeʻuhí ko e Toetuʻú, ʻoku tau ʻilo ʻoku fakataimi pē ʻa e ngaahi palopalema fakamatelie ko ʻení!

ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻe lava ke kau ʻi he Toetuʻú ʻa e faingamālie ke tau fakataha mo e kau mēmipa hotau fāmilí—husepāniti, uaifi, fānau, mo e mātuʻa. Ko ha fakalotolahi mālohi ʻeni ke tau fakahoko hotau ngaahi fatongia fakafāmili he moʻui fakamatelié. ʻOku tokoni ia ke tau nofo fakataha ʻi he ʻofa ʻi he moʻui ko ʻení ʻo ʻamanaki atu ki ha fakataha fiefia mo e feohi ʻi he moʻui ka hokó.

Ko hono faá mo e fakaʻosí, ʻoku akoʻi mai ʻe he fakahā ʻo onopōní ʻoku ʻikai fie maʻu ke ngata ʻetau fakalakalaká ʻi he moʻui fakamatelié. Kuo siʻi ha meʻa kuo fakahā fekauʻaki mo e fakapapauʻi mahuʻinga ko ʻení. ʻOku talamai ko e moʻuí ni ko e taimi ia ke teuteu ke feʻiloaki ai mo e ʻOtuá pea ʻoku ʻikai totonu ke fakatoloi ʻetau fakatomalá (vakai, ʻAlamā 34:32–33). Ka neongo ia, ʻoku kei akoʻi pē kitautolu ʻoku malangaʻi e ongoongoleleí ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié “ki he kau faiangahalá mo e kau talangataʻá ʻa ia naʻa nau fakafisinga ʻa e moʻoní” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:29) pea ko kinautolu ʻoku akoʻi aí ʻoku malava ke nau fakatomala kimuʻa he Fakamaau Fakaʻosí (vakai, veesi 31–34, 57–59).

Ko ha toe ngaahi tefito kehe ʻeni ʻo e palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní:

ʻOku ʻomi ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ha fakakaukau makehe ki he ngaahi kaveinga hangē ko e angamaʻá, nofo-malí, pea mo hono fāʻelei mai ʻo e fānaú. ʻOkú ne akoʻi ʻoku fie maʻu e nofo-malí ki hono fakahoko e taumuʻa e palani ʻa e ʻOtuá, ke fakahoko ‘a e fokotuʻutuʻu fakalangi kuo tuʻutuʻuni ki he tūkunga ki he fanauʻi fakamatelié, mo hono teuteuʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí ki he moʻui taʻengatá. Ne folofola e ʻEikí ʻo pehē, “kuo tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá ʻa e nofo malí ki he tangatá, “… koeʻuhi ke fakahoko ʻe he māmaní e taumuʻa ʻo hono fakatupú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 49:15). ʻI he meʻá ni ʻoku fehangahangai ai ʻEne palaní mo e ngaahi ivi mālohi fakamāmani ʻi he laó mo e anga fakafonuá.

Ko e mālohi ke fakatupu ha moʻui fakamatelié ʻa e mālohi taupotu taha kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ki Heʻene fānaú. Ko hono fakaʻaongaʻí naʻe fakahā mai ia ʻi he ʻuluaki fekaú kia ʻĀtama mo ʻIví, ka naʻe ʻoange ha toe fekau mahuʻinga ʻe taha ʻo tapui hono ngāue hala ʻakí. Ko ha angahala fakalielia mo fulikivanu moʻoni ʻa hono fakaʻaongaʻi ʻe ha tangata pe fefine ʻa hono mālohi fakatupú ʻi tuʻa he nofo malí ʻo tatau ai pē pe ʻoku lahi pe siʻisiʻi. ʻOku fakamamafaʻi ʻe he ongoongolelei kuo fakafoki maí e fono ko ʻení koeʻuhí ne fakataumuʻa hotau mālohi fakatupú ke fakahokoʻaki e palani ʻa e ʻOtuá.

Ko e hā e meʻa hokó?

Lolotonga e taʻu ʻe 200 ko ʻeni ʻo e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí ʻa ia ne kamata ai hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ʻoku tau ʻiloʻi e palani ʻa e ʻEikí pea fakalotolahiʻi kitautolu ‘e he senituli ʻe ua hono ngaahi tāpuakí ʻo fakafou mai ʻi Hono Siasi kuo fakafoki maí. ʻI he taʻu ko ʻeni ʻo e 2020, ʻoku tau maʻu e meʻa ʻoku manakoa hono ui ko e visione 20/20 ki he ngaahi meʻa ʻo e kuohilí.

Neongo ia, ʻi heʻetau vakai ki he kahaʻú, ʻoku hangē ʻoku ʻikai ke fuʻu pau ʻetau visioné. ʻOku tau ʻiloʻi ʻi he ʻosi ko ʻeni ʻa e senituli ʻe ua mei hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ʻoku tokolahi ʻaupito ha kau ngāue taukei ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ki he malanga ʻoku fakahoko aí. ʻOku tau toe ʻiloʻi he taimí ni ʻoku lahi ange hotau ngaahi temipale ke fakahoko ai e ngaahi ouau ʻo ʻitānití maʻanautolu kuo fakatomala mo kau ki he ongoongolelei ʻa e ʻEikí ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí. ʻOku hanga ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa ʻo ʻunuakiʻi kimuʻa e palani ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOku maʻongoʻonga fau e ʻofa ʻa e ʻOtuá, tukukehe ʻa e niʻihi tokosiʻi ʻoku hoko ko e ngaahi foha ʻo e malaʻiá, he kuó Ne ʻomi ha ikuʻanga nāunauʻia maʻa hono kotoa ʻo ʻEne fānaú (vakai, Tok,ateline mo e Ngaahi Fuakava 76:43).

ʻOku tau ʻiloʻi ʻe foki mai e Fakamoʻuí pea ʻe ʻi ai ha nofo melino ʻi he taʻu ʻe tahaafe ke fakaʻosi aki e konga ʻo e palani fakamatelie ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau ʻiloʻi foki ʻe ʻi ai ha ngaahi toetuʻu kehekehe ʻo e angatonú mo e taʻe angatonú, mo e fakamaau fakaʻosi ki he taha kotoa pē hili ʻene toetuʻú.

ʻE fakamaauʻi kitautolu ʻo fakatatu ki heʻetau ngaahi ngāué, ʻa e holi ko ia hotau ngaahi lotó, pea mo e tokotaha ko ia kuo tau hoko ki aí. ʻE hanga ʻe he fakamāu ko ʻení ʻo ʻave e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ki ha puleʻanga nāunauʻia ʻa ia kuo hanga ʻe heʻenau talangofuá ʻo fakafeʻungaʻi kinautolu ki ai pea te nau fiemālie ai. Ko e fakamaau ʻo e ngaahi meʻá ni kotoa ko hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí (vakai, Sione 5:22; 2 Nīfai 9:41). ʻI Heʻene ʻafioʻi e meʻa kotoa pē ʻokú Ne maʻu ai ha ʻilo haohaoa ki he kotoa ʻetau ngaahi ngāué mo e holí, ʻa kinautolu kotoa pē ne ʻikai ke fakatomala pe ʻikai fai ha liliú pea pehē kiate kinautolu ne fakatomala pe angatonú. Ko ia ai, ʻi he hili ʻEne fakamāú te tau fakahā kotoa “ʻoku totonu ʻa ʻene ngaahi fakamāú” (Mōsaia 16:1).

Ko hono fakaʻosí, ʻoku ou vahevahe atu ʻa e fakamoʻoni pau ne u maʻu mei he ngaahi tohi lahi mo hono vakaiʻi ʻo ha ngaahi kole ke foki mai ki he Siasí hili hano toʻo e hingoá pe hē mei he moʻoní. ʻOku tokolahi hotau kāingalotu ʻoku ʻikai ke mahino kakato kiate kinautolu e palani ko ʻeni ʻo e fakamoʻuí, ʻa ia ʻokú ne mei tali kotoa e ngaahi fehuʻi kau ki he tokāteline mo e ngaahi tuʻutuʻuni kuo tataki fakalaumālie ‘o e Siasi kuo fakafoki maí. ‘Oku ‘i ai e fatongia pau ‘o kitautolu ʻoku tau ʻilo e palani ʻa e ʻOtuá mo fai e fuakava ke kau atu ki aí, ke akoʻi e ngaahi moʻoni ko ʻení mo fai e meʻa kotoa pē te tau ala lavá ke fakamatalaʻi kinautolu ki he niʻihi kehé ʻi hotau tūkunga totonu ʻi he moʻui fakamatelié. ʻOku ou fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi, ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻi, ʻa ia naʻá Ne fakahoko ke malava e meʻa kotoa pē, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Ko e Fakafoki Mai ʻa e Kakato ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí: Ko Ha Fanongonongo ʻo e Taʻu ʻe Uangeaú ki he Māmaní,” ʻi he Russell M. Nelson, “Fanongo Kiate Ia,” Liahona, Mē 2020, 91.