Konifelenisi Lahi
Ngaahi Lotu ʻi he Tuí
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2020


Ngaahi Lotu ʻi he Tuí

ʻI heʻetau lotu ʻi he tuí, ʻoku tau fakahoko ai ha fatongia mahuʻinga ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene teuteuʻi ʻa e māmaní ki Heʻene Hāʻele ʻAnga Ua Maí.

Kuo tali e lotu ʻa ʻEletā Meini ʻi he kamataʻanga ʻo e ʻuluaki fakataha ko ʻeni ʻo e konifelenisi lahí. Kuo tau maʻu ha tataki fakalaumālie ʻo fakafou ʻi he ngaahi pōpoaki mo e hiva fakaʻofoʻofá. Kuo ʻosi kamata ke hoko ʻa e talaʻofa ko ia ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻe fakangalongataʻa ʻa e konifelenisí ni.

Kuo fokotuʻu ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e taʻú ni “ko ha vahaʻataimi taʻu ʻe uangeau ʻi hono fakamanatua e taʻu ʻe 200 talu mei he hā mai ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí kia Siosefa Sāmita ʻi ha mata- meʻa-hā-mai.” Naʻe fakaafeʻi kitautolu ʻe Palesiteni Nalesoni ke ʻai ha palani fakataautaha ke tau teuteu ai ki he konifelenisi fakahisitōliá ni, ʻa ia naʻá ne pehē ai ʻe hoko hono fakamanatuá “ko ha taimi ʻo e liliu lahi ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí, pea ʻoku mahuʻinga ho fatongiá.”1

Mahalo ne mou fanongo ki heʻene pōpoakí ʻo hangē ko aú pea mou fehuʻi loto, “Ko e hā ha founga ʻoku mahuʻinga ai hoku fatongiá?” Mahalo naʻa mou lau mo lotua e ngaahi meʻa ne hoko ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Mahalo, ne mou lau ʻo lahi ange ʻi ha toe taimi kimuʻa, ʻa e fakamatala ki he ngaahi taimi ko ia ne fakafeʻiloaki mai ai ʻe he ʻOtua ko e Tamaí ʻa Hono ʻAlo ʻOfaʻangá. Mahalo ne mou laukonga kau ki he ngaahi taimi ne folofola mai ai ʻa e Fakamoʻuí ki he fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku ou ʻilo naʻá ku fakahoko kotoa ia mo ha ngaahi meʻa lahi ange.

Naʻá ku maʻu ha ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ʻi heʻeku laukongá ʻo fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeiki ʻa e ʻOtuá pea mo e kamata e ngaahi kuonga fakakosipelí. Ne u maʻu ha loto-fakatōkilalo ʻi heʻeku fakatokangaʻi naʻe hoko ʻeku teuteu ki he konifelenisí ni ko ha liliu lahi ʻi hoku hisitōlia fakatāutahá. Ne u ongoʻi ha ngaahi liliu ʻi hoku lotó. Ne u maʻu ha loto-houngaʻia foʻou. Naʻá ku fiefia ʻi he fakakaukau ki hono fakaafeʻi au ke kau ki he fakafiefiaʻi ko ʻeni ʻo e hokohoko atu hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.

ʻOku ou fakakaukauloto ki ha niʻihi, koeʻuhí ne nau teuteu lelei ʻoku nau ongoʻi fiefia, fakatuʻamelie, mo loto-fakapapau lahi ange ke ngāue ʻi ha tuʻunga pē ne fie maʻu ʻe he ʻEikí.

ʻOku tau fakamanatua e ngaahi meʻa fisifisimuʻa naʻe hoko ne kamata ai e kuonga fakakosipeli fakaʻosi ne kikiteʻí, ʻa ia ʻoku teuteuʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Hono Siasí mo Hono kakaí, ʻa kinautolu ʻoku ʻai kiate kinautolu Hono huafá, ke nau tali Iá. Ko e hoko ko e konga ʻo ʻetau teuteu ki Heʻene hāʻele maí, te Ne hiki hake kitautolu takitaha ke tau lava ʻo fehangahangai mo e ngaahi pole fakalaumālie mo e ngaahi faingamālie ʻoku ʻikai tatau mo ha toe meʻa he hisitōlia ʻo e māmaní.

ʻI Sepitema 1840, naʻe fakahā ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo hono ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e meʻá ni: “Ko e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení, ko e taha ia ʻo e ngaahi ngāue kāfakafa pea ʻikai ke faʻa mahino ki he kakai matelié. Ko hono ngaahi nāunaú ʻoku ʻikai lava ke fakamatalaʻi, pea ko hono ngeiá ʻoku ʻikai lava hano lakasi. Ko e taumuʻa ia kuó ne ueʻi ʻa e loto ʻo e kau palōfitá mo e kau tangata anga māʻoniʻoni kotoa pē talu mei hono fakatupu ʻo māmaní ʻo tukuʻau mai ʻi he ngaahi toʻu tangata kotoa pē ʻo aʻu mai ki he lolotongá ni; pea ko e kuonga fakakosipeli moʻoni ʻeni ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá, ʻa ia ʻe fakatahatahaʻi ai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ʻia Kalaisi Sīsuú kiate Ia, ʻo tatau ai pē ʻi he langí pe ʻi māmani, pea mo fakafoki mai ai ʻa e meʻa kotoa pē, ʻo hangē ko ia naʻe lea ʻaki ʻe he kau palōfita māʻoniʻoní talu mei he kamataʻanga ʻo e māmaní; he ʻe [hoko] ai ʻa hono fakahoko nāunauʻia ʻo e ngaahi talaʻofa naʻe fai ki he ngaahi tamaí, pea ko hono fakahā ʻo e mālohi ʻo e Fungani Māfimafí ʻe maʻongoʻonga, nāunauʻia, mo kāfakafa.”

Naʻa nau hoko atu ʻo pehē: “ʻOku mau ongoʻi fiemālie ke laka atu ki muʻa pea fakatahatahaʻi homau iví ki hono langa ʻo e Puleʻangá, pea mo hono fokotuʻu ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí ʻi hono kakató mo hono nāunaú. Ko e ngāue ke fakahoko ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ko e taha ia ʻo e ngaahi ngāue mahuʻinga tahá, pea te ne fie maʻu ai ʻa e ivi, taukei, talēniti, mo e meʻa ʻe lava ʻe he Kāingalotú, koeʻuhí ke teka atu ʻi he nāunau mo e ngeia ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe he palōfita [ko Tanielá] [vakai, Taniela 2:34–35, 44–45]; pea ʻe fie maʻu leva ai ʻa e tokanga ʻa e Kāingalotú, ke fakahoko ʻa e ngaahi ngāue maʻongoʻonga mo kāfakafa peheé.”2

ʻOku teʻeki ai fakahā mai ha fakamatala pau ki he meʻa te tau fakahokó mo e taimi ʻe fakahoko ai ʻi he hokohoko atu hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Ka naʻe ʻiloʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻi he ngaahi fuofua ʻaho ko iá ʻa hono lahi mo e mafatukituki ʻe niʻihi ʻo e ngāue kuo tuku mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú. Ko ha ngaahi sīpinga ʻeni ʻe niʻihi ʻo e meʻa ʻoku tau ʻiloʻi ʻe hokó:

ʻE foaki ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi Heʻene Kāingalotú ʻa e meʻaʻofa ʻo ʻEne ongoongoleleí “[ki] he puleʻanga, mo e faʻahinga, mo e lea, mo e kakai fulipē.”3 ʻE hokohoko atu e fatongia ʻo e tekinolosiá mo e ngaahi maná—pea pehē ki he kau “toutai tangata”4 fakafoʻituituí te nau ngāue fakaetauhi ʻi he mālohi mo e tui lahi.

Te tau hoko ko ha kakai uouangataha ange ʻi he uhouhonga ʻo e fakautuutu ʻa e faingataʻá. Te tau faaitaha ʻi he mālohi fakalaumālie ʻo e ngaahi kulupu mo e ngaahi fāmili kuo faitāpuekina ʻaki e maama ʻo e ongoongoleleí.

Naʻa mo ha māmani taʻetui, te nau ʻiloʻi e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻi aí. ʻE hanga ʻe he kau ākonga faivelenga mo loto-toʻá ʻo toʻo taʻemanavahē, fakatōkilalo, mo tauʻatāina e huafa ʻo Kalaisí kiate kinautolu ʻi heʻenau moʻui fakaʻahó.

ʻE founga fēfē leva ʻetau lava ʻo kau ki he ngāue maʻongoʻonga mo kāfakafa pehení? Kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e founga ke tau fakatupulaki ai e mālohi fakalaumālié. ʻI heʻetau lau ko ha faingamālie fakafiefia ʻa e fakatomalá koeʻuhí ko e tupulaki ʻetau tui ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ʻi he mahino kiate kitautolu pea tau tui ʻoku fanongo mai ʻa e Tamai Hēvaní ki heʻetau lotu kotoa pē, ʻi heʻetau fāifeinga ke talangofua mo moʻui ʻaki e ngaahi fekaú, ʻoku tupulaki ai hotau mālohi ke hokohoko atu hono maʻu e fakahaá. ʻE lava ke hoko e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau takaua maʻu ai pē. Te tau fakatuʻamelie ʻi he fakaʻau ke fakapoʻuli ange ʻa e māmani ʻoku tau ʻi aí.

ʻOku hoko ʻa Siosefa Sāmita ko ha sīpinga ʻo e founga ke tupulaki ai ʻi he mālohi fakalaumālie peheé. Naʻá ne fakahā mai kiate kitautolu ko e lotu ʻi he tuí ko e kī ia ke maʻu ai e fakahā mei he ʻOtuá. Naʻá ne lotu ʻi he tuí, ʻi heʻene tui ʻe tali mai ʻe he ʻOtua ko e Tamaí ʻa ʻene lotú. Naʻá ne lotu ʻi he tuí, ʻi heʻene tui ʻe lava pē ʻia Sīsū Kalaisi ʻa hono fakatauʻatāinaʻi ia mei heʻene ongoʻi halaia ʻi heʻene ngaahi angahalá. Pea naʻá ne lotu ʻi he tuí, ʻi heʻene tui naʻe fie maʻu ke ne kumi e Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí ke maʻu ai e fakamolemole ko iá.

ʻI he kotoa ʻo e ngāue fakaepalōfita ʻa Siosefa Sāmitá, naʻá ne fakaʻaongaʻi e ngaahi lotu ʻi he tuí ke hokohoko atu hono maʻu e fakahaá. ʻI heʻetau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻi he ʻaho ní mo ia ʻoku teʻeki hoko maí, ʻe fie maʻu foki ke tau fakahoko e sīpinga tatau. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo ha toe founga ki he Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ka ko e lotu maʻu ai pē ʻi he lotó mo e fakakaukaú ki he ʻOtuá, ke tataki mo fakahinohinoʻi ʻa hono kakaí.”5

ʻOku totonu leva ke fakamatalaʻi ʻetau moʻui fakaʻahó ʻe he ngaahi lea ko ʻeni mei he lotu tāpuaki ʻo e sākalamēnití: “Manatu maʻu ai pē kiate ia.” ʻOku ʻuhinga ʻa e “Iá” kia Sīsū Kalaisi. ʻOku fokotuʻu mai ʻe he ngaahi lea hono hokó, “mo tauhi ʻene ngaahi fekaú,” ʻa hono ʻuhinga ke tau manatu kiate Iá.6 ʻI heʻetau manatu maʻu ai pē kia Sīsū Kalaisí, mahalo te tau fehuʻi fakalongolongo ʻi he lotu, “Ko e hā te Ne finangalo ke u faí?”

Naʻe kamata e kuonga fakakosipeli fakaʻosí ni ʻe ha lotu pehē ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí. Pea ʻe hoko ia ko hotau fatongia mahuʻinga taha ʻi heʻene hokohoko atú. Kuó u maʻu, ʻo tatau mo kimoutolú, ha ngaahi sīpinga fakaofo ʻo e lotu peheé.

Ko e ʻuluakí ko Siosefa Sāmita. Naʻá ne fehuʻi ʻi he tui tatau mo ha kiʻi tamasiʻi ki he meʻa ʻe finangalo e ʻEikí ke ne faí. Naʻe liliu ʻe Heʻene talí e hisitōlia ʻo e māmaní.

ʻOku ou ako ha meʻa mahuʻinga mei he tali ʻa Siosefa ki he ʻohofi ia ʻe Sētane ʻi heʻene tūʻulutui ke lotú.

ʻOku ou ʻilo mei he aʻusia ʻoku feinga ʻa Sētane mo ʻene kau tamaioʻeikí ke tau ongoʻi ʻoku ʻikai fie maʻu ke tau lotu. ʻI he taimi ne feinga ai ʻa Siosefa Sāmita ʻaki hono mālohí kotoa ke ui ki he ʻOtuá ke fakahaofi ia mei he mālohi naʻe feinga ke haʻi iá, naʻe tali mai ʻene lotu ke maʻu ha fakafiemālié pea hā mai ai ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.

Naʻe feinga lahi aupito ʻa Sētane ke taʻofi e kamata hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí he naʻe mahuʻinga fau e lotu ʻa Siosefá. ʻOku siʻisiʻi ange hotau fatongia ʻi he hokohoko atu hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Ka ʻe feinga ʻa e fili ʻo e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ke taʻofi ʻetau lotú. ʻE lava ʻe he sīpinga ʻo e tui mo e mateaki ʻa Siosefá ʻo fakamālohia ʻetau loto-fakapapaú. Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi ʻuhinga lahi ʻoku kau ai ʻi heʻeku lotú ha fakamālō ki he Tamai Hēvaní koeʻuhí ko e Palōfita ko Siosefá.

Ko ʻĪnosi ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko ha sīpinga ia ʻe taha ki heʻeku lotu ʻi he tuí, ʻi heʻeku feinga ke fakahoko hoku fatongia ʻi he hokohoko atu hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Ko e hā pē ho fatongiá, te ke lava ʻo lau ia ko hoʻo faiako fakataautaha.

Naʻe lotu ʻa ʻĪnosi ʻi he tuí ʻo hangē ko Siosefá. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻene aʻusiá ʻi he foungá ni:

“Pea naʻe holi tuʻu ʻa hoku laumālié; peá u tūʻulutui hifo ʻi he ʻao ʻo hoku Tupuʻangá, pea naʻá ku tangi kiate ia ʻi he fuʻu lotu fakamātoato mo e kole tāumaʻu koeʻuhi ko hoku laumālie ʻoʻokú; peá u tangi kiate ia ʻi hono kotoa ʻo e ʻahó; ʻio, pea ʻi he hoko mai ʻa e poʻulí naʻá ku kei hiki hake ʻa hoku leʻó ke māʻolunga ko ia naʻe aʻu hake ia ki he ngaahi langí.

“Pea naʻe ongo mai ha leʻo kiate au, ʻo pehē: ʻE ʻĪnosi, kuo fakamolemoleʻi hoʻo ngaahi angahalá, pea ʻe tāpuekina koe.

“Pea ko au, ʻĪnosi, naʻá ku ʻiloʻi ʻoku ʻikai lava ke loi ʻa e ʻOtuá; ko ia, naʻe matafi atu ʻa ʻeku ongoʻi halaiá.

“Peá u pehē ange: ʻE ʻEiki, ʻoku fai fēfeeʻi ia?

“Pea folofola mai ia kiate au: Ko e meʻa ʻi hoʻo tui kia Kalaisí, ʻa ia kuo teʻeki ai te ke fanongo pe mamata ki aí. Pea ʻe ʻosi atu ʻa e ngaahi taʻu lahi pea te ne toki fakahā ia ʻe ia ʻi he kakanó; ko ia, ke ke ʻalu, he kuo fakamaʻa koe tuʻunga ʻi hoʻo tuí.”7

ʻOku maʻu mei he ngaahi leá ni ʻa e lēsoni kuó ne faitāpuekina aú: “Ko e meʻa ʻi hoʻo tui kia Kalaisí, ʻa ia kuo teʻeki ai te ke fanongo pe mamata ki aí.”

Naʻe tui ʻa Siosefa kia Kalaisi ʻo ne fononga ai ki he vaoʻakaú pea ʻi heʻene lotu foki ke fakatauʻatāinaʻi ia mei he mālohi ʻo Sētané. Naʻe teʻeki ai ke ne mamata ki he Tamaí mo e ʻAló, ka naʻá ne lotu ʻi he tuí ʻaki e ivi kotoa ʻo hono lotó.

Kuo akoʻi mai ʻe he aʻusia ʻa ʻĪnosí ʻa e lēsoni mahuʻinga tatau. ʻI heʻeku lotu ʻi he tuí, ʻoku hoko ai e Fakamoʻuí ko hoku taukapo ki he Tamaí peá u lava ʻo ongoʻi ʻoku aʻu ʻeku ngaahi lotú ki he langí. ʻOku hoko mai ʻa e ngaahi talí. ʻOku maʻu ʻa e ngaahi tāpuakí. ʻOku ʻi ai e nonga mo e fiefia ʻo aʻu ki he ngaahi taimi faingataʻa tahá.

ʻOku ou manatuʻi ʻeku hoko ko e mēmipa foʻou taha ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ne u tūʻulutui ai ʻo lotu mo ʻEletā Tēvita B. Haiti. Naʻá ne mei taʻu tatau mo au he taimí ni, mo foua e ngaahi faingataʻa ʻoku ou aʻusia he taimi ní. ʻOku ou manatuʻi hono leʻó ʻi heʻene lotú. Naʻe ʻikai ke u ʻāʻā ke sio ki ai, ka naʻe hangē kiate au naʻá ne malimalí. Naʻá ne fefolofolai mo e Tamai Hēvaní ʻi ha leʻo fiefia.

Naʻá ku lava ʻo sioloto ki heʻene fiefiá ʻi heʻene lea ʻo pehē, “ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí.” Ne hangē kiate au naʻe ongoʻi ʻe ʻEletā Haiti ʻa hono fakapapauʻi mai ʻe he Fakamoʻuí ʻi he momeniti ko iá ʻa e pōpoaki naʻá ne lotua ki he Tamaí. Pea naʻá ku fakapapauʻi ʻe maʻu ia ʻi he fofonga malimali.

ʻE tupulekina ʻetau malava ʻo fai e tokoni mahuʻinga ki he hokohoko fakaofo atu hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻi heʻetau fakatupulaki ʻetau tui kia Sīsū Kalaisi ko hotau Fakamoʻuí pea mo ʻetau Tamai Hēvaní ko ʻetau Tamai ʻofa. ʻI heʻetau lotu ʻi he tuí, ʻoku tau fakahoko ai ha fatongia mahuʻinga ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene teuteuʻi ʻa e māmaní ki Heʻene Hāʻele ʻAnga Ua Maí. ʻOku ou lotua te tau maʻu kotoa ʻa e fiefia ʻi hono fakahoko e ngāue ʻokú Ne fakaafeʻi mai ke tau takitaha fakahokó.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi. Ko Hono Siasí ʻeni mo e puleʻanga ʻi he māmaní. Ko Siosefa Sāmita ʻa e palōfita ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko e palōfita ia ʻa e ʻEikí ʻi māmani he ʻaho ní. ʻOkú ne maʻu e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.