Konifelenisi Lahi
Fanongo kiate Ia
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2020


Fanongo kiate Ia

ʻOku ʻafioʻi ʻe heʻetau Tamaí ko e taimi ʻoku ʻākilotoa ai kitautolu ʻe he taʻepaú mo e manavasiʻí, ko e meʻa ʻe tokoni lahi taha kiate kitautolú ko haʻatau fanongo ki Hono ʻAló.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou fakafetaʻi lahi, ʻi heʻetau lava ke felōngoaki ʻi he pongipongi Sāpaté ni ke lotu, ʻi hono fakaʻaongaʻi e tekinolosiá. Hono ʻikai ke tau monūʻia ke ʻiloʻi kuo ʻosi fakafoki mai e ongongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki māmani!

ʻI he ngaahi uike siʻi kuo hilí, ne foua ʻe hotau tokolahi ha ngaahi fetōʻaki ʻi heʻetau moʻui fakatāutahá. Kuo uesia ʻe he mofuiké, velá, tāfeá, ngaahi mahakí, pea mo honau nunuʻá ʻetau ngāue angamahení mo fakatupu ke nounou e meʻakaí, meʻatokoni angamahení, mo e paʻanga ʻoku fakahuú.

Neongo e ngaahi meʻá ni, ʻoku mau fakamālō atu ʻi hoʻomou fili ke fanongo ki he folofola ʻa e ʻEikí he lolotonga ʻo e taimi puputuʻú ni, ʻaki ʻetau kau fakataha ʻi he konifelenisi lahí. ʻOku ʻai ʻe he pulonga ʻoku fetākinima mo e faingataʻá ke ngingila lahi ange e maama ʻa Sīsū Kalaisí. Fakakaukau ki he lelei te tau takitaha lava ʻo fakahoko ʻi he lolotonga ʻo e taʻemanonga fakamāmanilahí ni. ʻE lava ke hoko hoʻo ʻofa mo tui ki he Fakamoʻuí ko ha tuʻunga ia ke ʻilo ai ʻe ha taha e Fakafoki Mai e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻI he taʻu ʻe ua kuo hilí, ne u feʻiloaki ai mo Sisitā Nalesoni mo ha lauafe ʻo kimoutolu ʻi he funga māmaní. Ne ma fakataha mo kimoutolu ʻi he ngaahi feituʻu fakatahaʻanga ʻi tuʻa mo ha ngaahi loki lalahi ʻi he hōtele. Naʻá ku ongoʻi ʻi he ngaahi feituʻú takitaha, naʻá ku ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kakai fili ʻa e ʻEikí pea kuó u sio tonu ki he hoko hono tānaki ʻo ʻIsilelí.

ʻOku tau moʻui ʻi he kuonga ne “tatali [ki ai] ‘a ‘etau ngaahi kuí ʻi he ʻamanaki lahi fau.”1 ʻOku tau nofomuʻa ke sio tonuhe meʻa naʻe mamata ki ai e palōfita ko Nīfaí ʻi ha mata-meʻa-hā-mai,ʻe ʻalu hifo e “mālohi ʻo e Lami ʻa e ʻOtuá ki he kakai ʻo e fuakava ʻo e ʻEikí, ʻa ia kuo fakamovetevete ki he funga kotoa ʻo e māmaní; pea naʻe fakamahafu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi.”2

ʻOku kau kimoutolu kāinga ʻi he houʻeiki tangata, fafine, mo e fānau naʻe mamata ki ai ʻa Nīfaí. Fakakaukau ki ai!

Tatau ai pē pe ʻokú ke nofo ʻi fē pe ko e hā ho tūkungá, ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí hoFakamoʻuí, pea ko hopalōfitá ʻa e palōfita ʻa e ʻOtuá ko Siosefa Sāmitá. Naʻe tomuʻa fakanofo ia kimuʻa teʻeki ʻai e tuʻunga ʻo e māmaní, ke hoko ko e palōfita ʻo e kuonga fakakosipeli fakaʻosí ni, ʻi he taimi “ʻe ʻikai taʻofi ai ha meʻa”3mei he Kāingalotú. ʻOku kei tafe pē ʻa e fakahaá mei he ʻEikí ʻi he lolotonga e ngāue hokohoko ʻo hono fakafoki mai e ongoongoleleí.

Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ʻa e pehē kuo ʻosi fakafoki mai e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki māmaní?

ʻOku ʻuhinga ia ʻe lava ke silaʻi koe mo ho fāmilí ke taʻengata! ʻOku ʻuhinga ia, kuo ʻosi papitaiso koe ʻe ha taha kuó ne maʻu e mafai meia Sīsū Kalaisi mo ʻosi hilifakinima ko ha mēmipa ʻo Hono Siasí, pea te ke lava leva ʻo maʻu e takaua maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Te Ne tataki mo maluʻi koe. ʻOku ʻuhinga ia he ʻikai teitei tuku ke ke tuēnoa pe ʻikai maʻu e mālohi ʻo e ʻOtuá ke tokoni atu. ʻOku ʻuhinga ia ʻe lava ke tāpuakiʻi koe ʻe he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻi haʻo maʻu e ngaahi ouau mahuʻingá mo fai e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá mo tauhi kinautolú. ʻOku hoko e ngaahi moʻoni ko ʻení ko ha fakamaʻunga ki hotau laumālié, tautautefito ki he taimi ko ʻeni ʻoku taulōfuʻu ai e faingataʻá.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e tupulekina mo e tō ‘a ha ongo sivilaise lalahi. ʻOku fakahaaʻi ʻe honau hisitōliá e faingofua ke ngalo ʻi ha tokolahi ʻa e ʻOtuá, fakasītuʻaʻi e fakatokanga ʻa e kau palōfita ʻa e ʻEikí, pea kumi mafai, kumi ongoongo, mo e ngaahi holi ʻo e kakanó.4 Ne toutou fakahaaʻi ʻe he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá “ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga mo fakaofo ki he kakaí, ʻa ia naʻe ʻikai te nau tui ki ai.”5

ʻOku mātuʻaki kehe ʻeni ʻi hotau kuongá. Kuo ongona, ʻi he tukuʻau mai ʻa e ngaahi taʻú, ha ngaahi meʻa fakaofo mei he ngaahi tuʻunga malanga he funga māmaní. Ka ko e tokolahi ʻo e kakaí ʻoku ʻikai ke nau tali e ngaahi moʻoni ko ʻení—mahalo koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ʻa e feituʻu ke maʻu aí6 pe koeʻuhí he ʻoku nau fanongo kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau maʻu kakato e moʻoní pe koeʻuhí he kuo nau fakasītuʻaʻi e moʻoní kae tulia e meʻa fakamāmaní.

ʻOku poto ʻa e filí. Kuo afeʻi taʻu ʻene ʻai e leleí ke ʻasi kovi mo e koví ke ʻasi lelei.7 Ko ʻene ngaahi pōpoakí ʻoku leʻolahi, taʻeufi, mo pōlepole.

Ka neongo ia, ko e ngaahi pōpoaki mei heʻetau Tamai Hēvaní ʻoku kehe ʻaupito. ʻOkú Ne folofola mahino, leʻosiʻi, mo mātuʻaki mahino he ʻikai toe lava ke taʻemahino Ia kiate kitautolu.8

Hangē ko ʻení, ko ha taimi pē ʻokú Ne fakafeʻiloaki ai Hono ʻAlo pē Taha Naʻe Fakatupú ki he kakai he funga ʻo māmaní, kuó Ne fai ia ʻaki ha ngaahi foʻi lea siʻisiʻi moʻoni. Naʻe folofola e ʻOtuá ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú kia Pita, Sēmisi, mo Sione, “Ko hoku ʻAlo ʻofaʻangá ʻeni: fanongo kiate ia.”9 Ko ʻEne folofola ki he kakai Nīfai ʻi Mahu he kuongamuʻá, “Vakai ki hoku ʻAlo ʻOfaʻangá, ʻa ia oku ou fiemālie lahi ai, ʻa ia kuó u fakaongoongoleleiʻi ai ʻa hoku hingoá—mou fanongo kiate ia.”10 Pea kia Siosefa Sāmita, ʻi he fanongonongo kāfakafa naʻá ne fakaava e kuonga fakakosipelí ni, naʻe folofola e ʻOtuá, “Ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻEni. Fanongo kiate Ia!11

Ko ʻeni, ʻe hoku kāinga ʻofeina, fakakaukau ki he moʻoni ʻi he ngaahi meʻa ko ʻeni ʻe tolu ne u toki talaatú, kimuʻa pea fakafeʻiloaki ʻe he Tamaí e ʻAló, naʻe ilifia ʻa e kakai ne ʻi aí, pea, ko ha niʻihi, naʻe manavasiʻi.

Naʻe ilifia ʻa e kau ʻAposetoló ʻi heʻenau mamata kuo takatakai ʻa Sīsū Kalaisi ʻe ha ʻao ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú.

Naʻe ilifia ʻa e kakai Nīfaí he naʻe fakaʻauha mo nau fakapoʻuli ʻi ha ngaahi ʻaho ʻe niʻihi.

Naʻe puke ʻa Siosefa Sāmita ʻe ha mālohi ʻo e fakapoʻulí kimuʻa pē pea toki fakaava ʻa e langí.

ʻOku ʻafioʻi ʻe heʻetau Tamaí ko e taimi ʻoku ʻākilotoa ai kitautolu ʻe he taʻepaú mo e manavasiʻí, ko e meʻa ʻe tokoni lahi taha kiate kitautolú ko haʻatau fanongo ki Hono ʻAló.

Koeʻuhí ko e taimi ‘oku tau feinga ai ke fanongó—ʻo fanongo moʻoni—ki Hono ʻAló, ʻe tataki kitautolu ke tau ʻilo e meʻa ke tau fai ʻi ha faʻahinga tūkunga pē.

Ko e ʻuluaki foʻi lea ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ko e tokanga. 12ʻOku ʻuhinga ia ke fanongo ʻi he taumuʻa ʻo e talangofua.”13 ʻOku ʻuhinga e tokangá ke “fanongo Kiate Ia”—ke fanongo ki he meʻa ʻoku folofola ʻaki ʻe he Fakamoʻuí pea talangofua ki Heʻene naʻinaʻí. ʻI he foʻi lea ko iá— “Fanongo kiate Iá”—ʻoku ʻomi ai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e sīpinga ke lavameʻa, fiefia, mo nēkeneka ʻi he moʻui ko ʻení. Kuo pau ke tau fanongo ki he ngaahi folofola ʻa e ʻEikí, tokanga kiate kinautolu, mo talangofua ki he meʻa kuó Ne fakahā kiate kitautolú!

ʻI heʻetau feinga ke hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku fie maʻu ke lahi ange e taumuʻa ʻo ʻetau feinga ke fanongo kiate Iá. ʻOku fie maʻu ha ngāue ʻiloʻi pau mo hokohoko ke fakafonu ʻetau moʻui fakaʻahó ʻaki ʻEne folofolá, ʻEne ngaahi akonakí, mo ʻEne ngaahi moʻoní.

He ʻikai ke tau lava ʻo fakafalala pē ki he fakamatala ʻoku tau maʻu ʻi he mītia fakasosialé. ʻI he lauipiliona e ngaahi lea ʻi he ʻinitanetí mo ha māmani ʻoku fonuhia ʻi he tuʻuakí mo ʻohofia maʻu pē ʻe he vātaú, mo e ngaahi kākā ʻa e filí, te tau ō nai ki fē ke lava ʻo fanongo kiate Iá?

Te tau lava ʻo ō ki he folofolá. ʻOku nau akoʻi kitautolu kau kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí, maʻongoʻonga ʻo ʻEne Fakaleleí, mo e palani lahi ʻo e fiefia mo e huhuʻi ʻa ʻetau Tamaí. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga e femoʻuekina fakaʻaho ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá ki heʻetau moʻui fakalaumālié ʻo tautautefito ʻi he ngaahi ʻaho ko ʻeni ʻo e fakautuutu e moveuveú. ʻI heʻetau keinanga fakaʻaho he folofola ʻa Kalaisí, ʻe fakahā mai ʻe he folofola ʻa Kalaisí e founga ke tau tali ʻaki e ngaahi faingataʻa naʻe ʻikai ke tau lavelaveʻiloa te tau fehangahangai mo iá.

Te tau lava foki ʻo fanongo kiate Ia ʻi he temipalé. Ko e fale ʻo e ʻEikí ko ha fale ia ʻo e ako. ʻOku faiako ʻi ai e ʻEikí ʻi Heʻene founga pē ʻAʻana. ʻOku akoʻi ʻi ai ʻe he ouau takitaha fekauʻaki mo e Fakamoʻuí. ʻOku tau ako ʻi ai e founga ke fakaava e veilí mo fetuʻutaki mahino ange mo e langí. ʻOku tau ako ʻi ai e founga ke valokiʻi e filí mo maʻu tokoni mei he mālohi e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻEikí ke fakamālohia kitautolu mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí. ʻOku totonu ke tau vēkeveke lahi ke kumi hūfanga ai.

Ko e taimi ʻe toʻo ai e ngaahi fakangatangata fakataimi ʻo e COVID-19, kātaki ʻo fakataimi tēpileʻi ha taimi pau ke ke lotu ai mo ngāue ʻi he temipalé. ʻE tāpuekina koe mo ho fāmilí ʻe he miniti kotoa pē ʻo e taimi ko iá ʻi ha ngaahi founga he ʻikai lava ʻe ha toe meʻa. Tuku ha taimi ke ke fakalaulauloto ai ki he meʻa ʻokú ke fanongo mo ongoʻi ʻi hoʻo ʻi aí. Kole ki he ʻEikí ke Ne akoʻi koe he founga ke fakaava ai e langí ke tāpuekina hoʻo moʻuí mo e moʻui ʻa kinautolu ʻokú ke ʻofa mo tokoniʻí.

Neongo ʻoku ʻikai lava he taimí ni ʻa e lotu ʻi he temipalé, ka ʻoku ou fakaafeʻi koe ke fakalahi hoʻo kau ʻi he hisitōlia fakafāmilí, kau he fakatotolo mo e fakahokohoko fakamotuʻalea ʻo e hisitōlia fakafāmilí. ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo fakalahi ho taimi ʻi he temipalé mo e hisitōlia fakafāmilí, te ke tupulaki mo fakalahi hoʻo malava ke fanongo kiate Iá.

ʻOku tau toe fanongo kiate Iafoki ʻo lelei ange ʻi heʻetau fakaleleiʻi ʻetau malava ʻo fakatokangaʻi e fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Kuo teʻeki ha taimi ʻe hulutuʻa pehē ai hono fiemaʻu ke ʻilo e founga ʻoku folofola atu ai ʻa e Laumālié kiate koé ka ko e taimí ni. ʻI he Toluʻi ʻOtuá, ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e talafekaú. Te Ne ʻomi ha ngaahi fakakaukau ki ho ʻatamaí ʻa ia ʻoku finangalo e Tamaí mo e ʻAló ke ke maʻú. Ko Ia ʻa e Fakafiemālié. Te Ne ʻomi ha ongo ʻo e nonga ki ho lotó. ʻOkú Ne fakamoʻoni ki he moʻoní mo fakapapauʻi e meʻa ʻoku moʻoní ʻi hoʻo fanongo mo lau e folofola ʻa e ʻEikí.

ʻOku ou fakafoʻou atu ʻeku kolé ke mou fai ha meʻa pē ʻe lava ke fakalahi ai homou ivi fakalaumālie ke maʻu e fakahā fakatāutahá.

ʻE tokoni hoʻomou fai iá ke mou ʻilo ai e founga ke tupulaki ai ʻi hoʻomou moʻuí, meʻa ke fai he taimi ʻo e faingataʻá, mo e founga ke ʻilo ai mo fakaʻehiʻehi mei he olopoto mo e kākā ʻa e filí.

Pea, ko e fakaʻosí, ʻoku tau fanongo kiate Ia ʻi heʻetau talangofua ki he lea ʻa e kau palōfitá, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahaá. ʻOku fakamoʻoniʻi maʻu pē Ia ʻe he Kau ʻAposetolo ʻa Sīsū Kalaisi kuo fakanofó. ʻOku nau fakahinohino ʻa e halá ʻi heʻetau foua e hala fihituʻu ʻo ʻetau aʻusia fakamatelié.

Ko e hā ʻe hoko ʻi hoʻo fanongo, tokanga, mo talangofua moʻoni ange ki he meʻa kuo folofola ʻaki ʻe he Fakamoʻuí mo e meʻa ʻokú Ne folofola ʻaki he taimí ni ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá? ʻOku ou palōmesi ʻe tāpuekina kimoutolu ʻaki ha mālohi lahi ange ke fepaki mo e ʻahiʻahí, faingataʻá, mo e vaivaí. ʻOku ou talaʻofa atu ha ngaahi mana ʻi hoʻomou nofomalí, feohi fakafāmilí, mo e ngāue fakaʻahó. Pea ʻoku ou palōmesi ʻe tupulaki homou ivi ke ongoʻi e fiefiá neongo ʻo ka fakautuutu e palopalemá ʻi hoʻomou moʻuí.

Ko e konifelenisi lahi ko ʻeni ʻo ʻEpeleli 2020, ko hotau taimi ia ke fakamanatua ai ha meʻa naʻá ne liliu ʻa e māmaní. ʻI heʻetau nofo ʻamanaki ki he taʻu 200 ko ʻeni ʻo e ʻUluaki Mata-meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmitá, ne fifili e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Fakataha Alēlea ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki ha meʻa ke taufai ke fakamanatua lelei ʻaki e meʻá ni.

Naʻe kamata ʻe he meʻa kilukilua ko iá hono Fakafoki Mai e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo kamataʻi e kuonga fakakosipeli ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá.

Ne mau fifili pe ʻoku totonu ke toe fokotuʻu ha maka fakamanatu. Ka ʻi heʻemau fakakaukau ki he meʻa fakahisitōlia makehé ni mo ʻene kau fakavahaʻa-puleʻanga ʻo e ʻUluaki Mata- meʻa-hā-maí, ne mau ongoʻi ke fokotuʻu ha maka fakamanatu kalānite pe maka mo ha fakalea—fakalea molumalu mo toputapu—ʻe hiki, kae ʻikai tongitongi ʻi ha “maka lafalafa” ka ʻi he “kakano” ʻo e lotó.14

Talu hono fokotuʻu ʻo e Siasí, ko e fanongonongo pē ʻe nima kuo tuku atú, pea ko e fakamuimuitahá “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” ne fai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻi he 1995.

ʻI heʻetau fakakaukauʻi e kuonga mahuʻiga ko ʻeni ʻi he hisitōlia ʻo māmaní mo e tukupā ʻa e ʻEikí ke tau tānaki ʻa ʻIsileli kuo fakamoveteveté ko e teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku mau tuku atu ai ʻe kimautolu ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Fakataha Alēlea ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e fanongongó ni. ʻOku ui ia “Ko e Fakafoki Mai ʻa e Kakato ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani ʻo e Taʻu Uangeaú.” Naʻe fatu ia ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí pea mo e Fakataha Alēlea ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko e ʻahó ko ‘Epeleli 2020. Naʻá ku tomuʻa lekooti e fanongonongó ni, ʻi he Vaoʻakau Tapú, ʻi heʻeku teuteu ki he ʻaho ní, ʻa ia naʻe ʻuluaki mamata ai ʻa Siosefa ki he Tamaí mo e ʻAló.

“ʻOku mau fakahā ʻi he loto māluʻia ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻene fānaú ʻi he puleʻanga kotoa pē ʻi he māmaní. Kuo foaki mai ʻe he ʻOtua ko e Tamaí ʻa e fanauʻi fakalangí, ʻa e moʻui taʻe-mafakatatauá, mo e feilaulau fakalelei taʻefakangatangata ʻa Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí. Naʻe toe tuʻu ʻa Sīsū mo ikunaʻi ʻa e maté ʻaki e mālohi ʻo e Tamaí. Ko Ia hotau Fakamoʻuí, hotau Faʻifaʻitakiʻangá, pea mo hotau Huhuʻí.

“ʻI ha pongipongi fakaʻofoʻofa ʻi he taʻu ʻe uangeau kuo hilí, ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1820, naʻe fononga ai ʻa e talavou ko Siosefa Sāmitá ʻi heʻene fekumi ke ʻilo pe ko e fē e siasi ke kau ki aí, ʻo lotu ʻi he vaoʻakau ofi mai ki hono ʻapí ʻi he fakatokelau ʻo Niu ʻIoke, USA. Naʻe ʻi ai haʻane ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e fakamoʻui ʻo hono laumālié pea naʻá ne falala ʻe fakahinohinoʻi ia ʻe he ʻOtuá.

“ʻOku mau fakahā ʻi he loto-fakatōkilalo, ko e tali ki he lotu ʻa Siosefá, naʻe hā mai ai kiate ia ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, pea naʻe kamata ai e ʻ[fakafoki] ʻo e meʻa kotoa pē’ (Ngāue 3:21) ʻo hangē ko ia ne tomuʻa kikiteʻi ʻi he Tohi Tapú. ʻI he mata meʻa-hā-mai ko ʻení, naʻá ne ako ai ne hili e pekia ʻa e fuofua kau ʻAposetoló, naʻe mole mei he māmaní ʻa e Siasi ʻo Kalaisi ʻi he Fuakava Foʻoú. ʻE hoko ʻa Siosefa ko ha konga mahuʻinga ʻo hono fakafoki maí.

“ʻOku mau fakamoʻoniʻi naʻe omi ha kau talafekau fakalangi ‘o fakatatau ki he fakahinohino ʻa e Tamaí mo e ʻAló, ʻo fakahinohinoʻi ʻa Siosefa mo toe fokotuʻu e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe fakafoki mai ʻe Sione Papitaiso kuo toetuʻú ʻa e mafai ke papitaiso ʻi he fakauku ke fakamolemoleʻi ‘a e ngaahi angahalá. Naʻe hanga ʻe ha toko tolu ʻi he fuofua kau ʻAposetolo ʻe toko hongofulu mā uá—Pita, Sēmisi, mo Sione—ʻo fakafoki mai e tuʻunga fakaeʻaposetolo mo e ngaahi kī ʻo e mafai lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe ōmai foki mo ha niʻihi kehe, ʻo kau ai ʻa ʻIlaisiā, ʻa ia naʻá ne fakafoki mai e mafai ke fakatahaʻi e ngaahi fāmilí ke taʻengata ʻi ha ngaahi vā fetuʻutaki taʻengata ʻoku ope atu ʻi he maté.

“ʻOku mau fakamoʻoni foki naʻe foaki kia Siosefa Sāmita ʻa e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ke liliu ha lekooti fakakuongamuʻa: ko e Tohi ʻa Molomoná—Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi. ʻOku fakakau ʻi he ngaahi peesi ʻo e fakamatala toputapú ni ha fakamatala ki he ngāue fakafaifekau fakataautaha ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he lotolotonga ‘o e kakai ʻi he Hemisifia Hihifó, hili pē ʻEne Toetuʻú. ʻOku akoʻi ai e taumuʻa ʻo e moʻuí mo fakamatalaʻi e tokāteline ʻo Kalaisí, ʻa ia ʻoku fakatefito ai e taumuʻa ko iá. ʻI heʻene hoko ko ha folofola tokoni ki he Tohi Tapú, ʻoku fakamoʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko e faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá ko ha ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kinautolu ʻo ha Tamai ʻi Hēvani ʻofa, ʻoku ʻi ai Haʻane palani fakalangi ki heʻetau moʻuí, pea ʻoku folofola mai foki Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻi he kuongá ni ʻo hangē ko ia ʻi he kuongamuʻá.

“ʻOku mau fakahā ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa ia naʻe fokotuʻu ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1830, ko hono fakafoki mai ia ʻo e Siasi ʻo Kalaisi ʻi he Fuakava Foʻoú. ʻOku fakavaʻe ʻa e Siasí ni ʻi he moʻui haohaoa ʻo hono fungani makatulikí, ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakalelei taʻefakangatangatá mo e Toetuʻu moʻoní. Kuo toe ui ‘e Sīsū Kalaisi ha kau ‘Aposetolo mo foaki kiate kinautolu e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOkú Ne fakaafeʻi kitautolu kotoa ke haʻu kiate Ia mo Hono Siasí, ke maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní, ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí, mo maʻu e fiefia ʻoku tuʻuloá.

“Kuo ʻosi ʻeni ha taʻu ʻe uangeau talu mei hono kamataʻi ʻe he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí ʻa e Fakafoki Mai ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí. Kuo tali ʻe he lauimiliona ʻi he funga ʻo e māmaní ʻa e ʻilo ki he ngaahi meʻa ko ʻeni ne kikiteʻi ʻe hokó.

“ʻOku mau fakahā loto-fiefia ʻoku laka ki muʻa hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ne talaʻofa maí, ʻi he hokohoko atu hono maʻu ʻo e fakahaá. He ʻikai ke toe tatau ʻa e māmaní, he ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo ʻ[tānaki] fakataha ʻa e meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi’ (ʻEfesō 1:10

“ʻI he loto-ʻapasia mo e loto-houngaʻia, pea ʻi heʻemau hoko ko ʻEne kau ʻAposetoló, ʻoku mau fakaafeʻi ʻa e kakai kotoa pē ke nau ʻilo—ʻo hangē ko ia ʻoku mau ʻiló—ʻoku fakaava mai ʻa e ngaahi langí. ʻOku mau fakamoʻoniʻi ʻoku fakahā mai ʻe he ʻOtuá Hono finangaló ki Hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻofeiná. ʻOku mau fakamoʻoni ko kinautolu ʻoku nau ako ʻi he faʻa lotu ʻa e pōpoaki ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí pea ngāue ʻi he tuí, ʻe tāpuekina kinautolu ke nau maʻu haʻanau fakamoʻoni ki hono fakalangí pea ki hono taumuʻá ke teuteuʻi ʻa e māmaní ki he talaʻofa ʻo e Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.”

Siʻoku kāinga ʻofeina, ko ʻetau fanongonongo ʻeni ʻo e taʻu uangeaú ki māmani fekauʻaki mo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hono tuʻunga kakató. Kuo ʻosi liliu ia ki ha lea fakafonua ʻe 12. ʻE ʻi ai mo ha ngaahi lea fakafonua kehe ʻamui ange. ʻE maʻu ia he taimí ni mei he uepisaiti ʻa e Siasí, ke mou maʻu mei ai hano tatau. Ako fakafoʻituitui ia pea mo e kau mēmipa ho fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá. Fakalaulauloto ki he ngaahi moʻoní pea fakakaukau ki he ʻaonga ʻo e ngaahi moʻoni ko iá ki hoʻomou moʻuí kapau te mou fanongo ki ai, tokanga ki ai, mo talangofua ki he ngaahi fekau mo e ngaahi fuakava ʻoku haʻu fakataha mo iá.

ʻOku ou ʻilo ko Siosefa Sāmitá ko e palōfita ia ne tomuʻa fakanofo naʻe fili ʻe he ʻEikí ke ne fakaava ʻa e kuonga fakakosipeli fakaʻosí ni. Naʻe fakafoki mai e Siasi ʻo e ʻEikí ki māmani ʻiate ia. Naʻe fakamaʻu ʻe Siosefa ʻene fakamoʻoní ʻaki hono totó. ʻOku ou ʻofa mo fakaʻapaʻapaʻi ia!

ʻOku moʻui ʻa e ʻOtuá! Ko e Kalaisí ʻa Sīsū! Kuo ʻosi Fakafoki mai Hono Siasí! ʻOkú Ne tokangaʻi mo ʻEne Tamaí, ko ʻetau Tamai Hēvaní, ʻa kitautolu. Ko ʻeku fakamoʻoniʻi ʻeni ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.