Kweilo̧k Eo Eļap
Katak eo kōn Kobatok
Oktoba 2022 kweilo̧k eo eļap


Katak eo kōn Kobatok

Kjatak eo n̄an kobatok ej ilo wāween in n̄an kōj kajjojo: Naij juon wōt ippān Kraist ilo bujen in gospel.

Ikōņaan kōnono kōn ta eo ij ņaetan katak eo n̄an kobatok n̄an Kabun̄ eo an Jisōs Kraist im Armej ro Rekwojarjar ilo Raan Ko Āliktata. Katak in ewōr jilu m̧ōttan ko: (1) eddo eo n̄an kobatok n̄an aiintok armej in bujen ro an Irooj, (2) aorōk eo kōn jerbal in jipan̄ im kaarmejete n̄an kobatok, im (3) aorōk eo ilo Jisōs Kraist n̄an kobatok.

Kabun̄ eo an Jisōs Kraist im Armej ro Rekwojarjar ilo Raan Ko Āliktata ilo jinoin ekar ļap iaan Armej ro Rekwojarjar ilo Rōkin Amedka im turōk turear in Europe im jet ro rejjab riAmedka, African Amedka, im ro jān Pacfic Islands. Kiiō, ralitōk iiō rem̧ootļo̧k jān 200th kōjeraam̧m̧an kar loe, Kabun̄ in ekar ļapļo̧k oraņ im pādjake Rōkin Amedka im em̧ool aolepen laļ in.

Āinwōt kar kanaan kake etto n̄an aiintok armej in bujen ro an Irooj enaaj ļapļo̧k, em̧ool Kabun̄ in enaaj obrak elōn̄ membōr ro jān elōn̄ laļ, bwij, lo, im armej.1 Ejjab juon karōk ak kōttōpar ak ej juon jerbal me jej kōtmene, kile bwe o̧k in gospel eo n̄an aiintok jān aolep laļ im aolep armej.

Ewi jon̄an ad jeraam̧m̧an n̄an lo an jutak Zaion ilo aolep laļ im ilo aelōn̄ ko ad make. Āinwōt an Rikanaan Josep Smith kar ba, armej ro an Anij ilo aolep epepen rekar reim̧aantak kōn lan̄lōn̄ n̄an pād ilo tōre in, im “jej armej ro Anij ekar kōm̧m̧an kālet eo n̄an bōktok aiboojoj eo an Raan ko āliktata.”2

Āinwōt ro em̧ōj letok eddo in, jeban dike jabdewōt kōļar in armej, ilo kalijekļo̧k, ak jepeļo̧k bwe en waļo̧k ilo Kabun̄ eo an Kraist raan kein. Irooj eaar kakien kōj, “kom̧in juon wōt; im eļan̄n̄e kom̧ij jab juon wōt kom̧ij jab Aō”.3 Jej aikuj niknik joļo̧k dike doon im kalikjōkļo̧k jān Kabun̄ in, jān m̧oko im̧ōd, im, ilubwiljin aolep men kein, jān būruwōd. Ilo an Kabun̄ in kajoorļo̧k, ad karuwainene en bar kajoorļo̧k im mānāānļo̧k. Jej aikuji doon.4

Ilo leta eo jinoin an n̄an Korint, Paul ekar kwaļo̧k bwe aolep ro raar petaij tok n̄an Kabun̄ in rej juon wōt ilo ānbwin Kraist:

“Bwe āinwōt ānbwin e juon wōt, im elōn̄ raan, a aolepen raan ānbwin men̄e re lōn̄ rej juon wōt ānbwin; āindein barāinwōt Kraist.

“Bwe ilo juon Jetōb em̧ōj peptaij kōj ilo juon ānbwin, eļan̄n̄e kōj ri Ju ak R Grik, eļan̄n̄e kōj ri kam̧akoko ak ri anemkwōjad, im em̧ōj kaidaak kōj otemjej kōn juon Jetōb. …

“Bwe en ejjeḷọk kiojaḷjaḷ ilo ānbwin; a bwe ra ko otemjej ren jiṃor kōjparok doon.

“Im n̄e juon ra ej en̄taan, ra ko otemjej rej en̄taan ippān; ak n̄e juon ra e aiboojoj, ra ko otemjej rej lan̄lōn̄ ippān.”5

Juon en̄jake in kobatok ilo ānbwiniid, ilo kōmālij, im barāinwōt jetōb. Aaet emaron̄ in alikkar ilo jidik iien ilo kōj kajjjojo ke jejjab ekkar. Ilo iien ebbweer, jemaron̄ en̄jake ke jeban erreeo n̄an jon̄ak ko an Irooj ak bōklōkōt an ro jet.6 Jemaron̄ jab kile kōtmene ko an ro jet—ak kōj make—bwe rejjab kōtmene ko an Irooj. Jen kōnono ilo wāween ko kōn aorōk in juon jetōb pedped ioon tōprak ko im kūr ko, ak men kein rejjab erreeo eo ad n̄an jutak ilo mejen Irooj. “Irooj ej lale būruon.””7 Ej kea kōn ikdeleel ko im ad kobatok im ta eo jej erom̧.8

Sister Jodi King eaar je make en̄jake eo an iiō ko rem̧ootļo̧k.

“Ikar jab en̄jake aō kobatok n̄an jar m̧ae iien ļeo ippa, Cameron, im n̄a kar jino bōjrak am̧ro neji. Ajri ro im baam̧le ko ro rekar bōktok n̄an eō m̧ōņōņō n̄an lo kabun̄ in kiiō ekar kōm̧m̧an bwe in būrom̧ōj im metak.

“Iaar en̄jake an ejjeļo̧k ajri ilo peiū ak pāāk in kaļ ilo peiū. …

“Eaar Jabōt eo epentata jinoin ilo ward eo amim. Kōnke kom̧ro ejjab maron̄ neji, kar kajjitōk kōm n̄e kom̧ro ej kab m̧are im n̄e kom̧ro ej jino juon baam̧le. Ewōr ippa uwaak ko n̄an uwaaki kajjitōk ko jen aer jelet eō—ikar jeļā rekab kōmetak eō.

“Ijoke, ilo Jabōt jab in, ekar pen uwaaki kajjitōk ko. Kom̧ro ej kab jeļā, ālkin kōjatdikdik, bwe kōmij—jab—bōro̧ro.

“Iaar etal n̄an kweilo̧k in kwojkwoj eo en̄jake ejjeļo̧k kōjatdikdik, n̄an uwaaki kajjitōk ko ‘n̄an jeļā kajjitōk ko’ ekar pen n̄an n̄a. …

“Ak Jabōt Jikuuļ eo ekar lukkuun rubwe būruwō. Katak eo—ekar kōn eddo eo ekwojarjar an m̧am̧a ro—em̧ōkaj an oktak im jino eddo eo an m̧am̧ ro. Būrowō ekar makunļo̧k kōn dānin kōmjaaļaļ jen turin meja ke ij ron̄ abōņōņō ko an kōrā ko kōn juon kōjeraam̧m̧an eo in kar bōke.

“Iaar m̧ōkaj in diwōj jen m̧ōnjar eo. Ilo jinoin, ikar jab bar kōņaan ro̧o̧lļo̧k. Ijjab kōņan bar en̄jake menin. Ak ilo joteen eo, ālkin kōnono ippān ļeo ippa, kom̧ro kar jeļā ke kom̧ro naaj wōt etal n̄an jar ejjab kōnke Irooj ej kajjitōk ippamro ak kōnono kom̧ro jim̧or jeļā ke m̧ōņōņō eo ej itok jen kōkāāl bujen ko n̄an en̄jake Jetōb ilo m̧ōnjar eo n̄an joļo̧k būrom̧ōj eo iaar en̄jake raan eo. …

“Ilo Kabun̄ in, ewōr ro emej ro pāleer, ro em̧ōj aer jepel, im membōr ro ejjeļo̧k pāleer, ro uwaan baam̧le ko me raar etal jān gospel in, armej ro ewōr aer nan̄inmej ak apan̄ kōn jāān, membōr ro rej jelm̧ae m̧ōm̧ ko an kanniōk, membōr ro rej kajjieon̄ in anjo̧ ioon an̄ūrlep ak pere, ro rej kab oktak, ro rekāāl rej kab itok, ro ajri ro nejier rejjab jokwe ippāer, im men ko remaron̄ elaajrak. …

“Rilo̧mo̧o̧r ej kūr kōn n̄an itok n̄an E—jekdoon jekjek rot ko ad. Jej itok n̄an jar n̄an kōkāāl bujen ko ad, n̄an kōļapļo̧k ad tōmak, n̄an lo aenōm̧m̧an, im n̄an kōm̧m̧ane ta eo ejjejjet An kar kōm̧m̧ane ilo mour eo An—jerbal in karejar n̄an ro jet raar en̄jake āinwōt n̄e raar jab kobatok.”9

Paul eaar ba bwe Kabun̄ eo im opija ro ie rej letok in Anij “bwe en koweeppānļo̧k ro rem̧m̧an, kōn jerbal in jipan̄, kōn kalōk ānbwin Kraist:

“M̧ae adwōj tōprak juon wōt tōmak, im jeļā Nejin Anij, n̄an armej e rūtto, n̄an jon̄an rūttōn an Kraist obrak.”10

Ebwe an kabūrom̧ōjm̧ōj, bwe, n̄e juon, ej en̄jake an jab tōpar aolep wun ko an mour, ilo jemļo̧k lien ejjab kōņaan ak leen ejjab kōņaan kobatok ilo doulul eo kōm̧m̧an jān Anij n̄an jipan̄ kōj eddōkļo̧k n̄an tōprak eo.

Jen kōtļo̧k ekajet ilo pein Irooj im ro E ekar kōmālim er im kwaļo̧k wōt iakwe im kōm̧m̧an em̧m̧an n̄an doon jon̄an wōt ad maron̄. Jen kajjitōk Ippān bwe en kwaļo̧k n̄an kōj iaļ eo, jen raan n̄an raan, n̄an “ān̄intok n̄an ijin… ro re jeram̧ōl, im ro re jipikpik im ro re ajjukuk, im ro re pilo11—bwe, aolep—n̄an kōjota eo eļap an Irooj.

Mōttan eo juon kōn katak eo n̄an kobatok ej wūjlepļo̧k eo ad make. Men̄e jej ļōmņak kake, enan̄in kobatok eo ad ej itok jān ad jerbal in jipan̄ im wūjlepļo̧k ko ad jej kōm̧m̧ani n̄an ro jet im n̄an Irooj. Mije aikuj ko ad make ak inem̧m̧an eo ad make emaron̄ kallulu n̄an kobatok.

Jej kajjieon̄ ļoor katak ko an Rilo̧mo̧o̧r:

“A jabdewōt eo e kōṇaan bwe en eḷap ippemi, enaaj ri jerbal ñan koṃ. …

“Im jabdewōt eo iaami e kōṇaan bwe en eḷaptata, enaaj ri korijerami otemjej.”12

Kobatok ejjab itok ilo ad kōttar ak ilo ad etal im jipan̄ ro jet.

Rainin, kaburom̧ōjm̧ōj eo, an juon wūjlepļo̧k n̄an juon kōttōpar ak kaarmejet jabdewōt men n̄an jabdewōt armej ej kiiō jum̧ae manit. Ilo juon Deseret Magazine ilo kar iiō in, rijeje eo Rod Dreher ekar je oktak eo an juon m̧am̧a eo edik ilo Budapest:

“Ij pād ilo juon Budapest tram ippān juon … m̧ōtta eo 30 an iiō—jen ņaetan Kristina—ke kom̧ro ej etal n̄an intōrpiu eo ippān juon kōrā erūtto [Kūrjin] eo, ļeo ippān ekar mej, kar jum̧aiki ilo jikin eo. Ke kom̧ro ej wanlōn̄ wallaļ ilo iaļ ko, Kristina ekar kōnono kōn wāween m̧ool ippān ro m̧ōttan kōn apan̄ ko ej iooni āinwōt ļieo pālele im jinen ajri ro reddik.

“Apan̄ ko an Kristina raar lukkuun waļo̧k n̄an juon kōrā eo edik n̄an ekkatak kilen erom̧ juon m̧am̧a im juon ļieo pālele—aaet kwaļo̧k paoktokin m̧wiļ ilubwiljin epepen eo an ej bwe apan̄ ko an mour rej kamijak n̄an juon armej im eaikuj in jako. Erro ej ke ļeo ippān akwel aolep iien? Innān ej aikuj joļo̧k ļeo ippān, raar ba. Ajri ro nejin rej ke kakūtōtōik e? Innām ej aikuj jilkinļo̧k er n̄an jikin kōjparok.

“Kristina ej inepata bwe ro m̧ōttan rejjab meļeļe apan̄ ko an—aaet en̄taan, rej m̧ōttan mour in im bōlen m̧ōttan mour in em̧m̧an, n̄e en̄taan ko rej katakin kōj elmen kijenmej, iakwe im kea. …

“… University of Notre Dame sociologist of religion Christian Smith kar loe ilo an ekkatak ke ej em̧m̧an ded [iiō] 18–23 bwe elōn̄ iaer raar tōmak armej eļapļo̧k jān ’‘kobain anekwoj in kōm̧m̧an kālet an juon n̄an kōttōpar n̄an m̧ōņōņō ilo mour.’”13

Jān jeļā in an armej, jabdewōt eo ej lo apan̄ ‘ej m̧ōttan jorrāān.’”14

N̄an keidi, baineer ro ad m̧okta raar dipuk juon jeļā eo em̧wilaļ n̄an kobatok, juon wōt, im kōjatdikdik ilo Kraist kōn kaarmejete ko rekar kōm̧m̧ani n̄an jerbal mijen ko, kalōk tampeļ ko, kōjekdoon m̧oko m̧weer rem̧m̧an kōn wōt kakkure im bar juon alen, im ilo bar juon iaļ raar kōjenoļo̧k er make im menin aorōk ko aer kōn wōt Zaion. Raar kōņaan kaarmejete mour ko aer n̄e ekkar. Jej aolep jeraam̧m̧an kōn niknik eo aer. Ejja menin in wōt em̧ool n̄an elōn̄ armej rainin ro me raar luuji baam̧le im ro m̧ōttaer, joļo̧k jerbal, ak en̄taan ak jorrāān kōn kalijōkļo̧k ak jenoļo̧k āinwōt juon ajāllik in ad kar peptaij. Ijoke, aer nōbar ekajoor n̄an kobatok ilubwiljin armej in bujen ro. Jabdewōt kaarmejet jej kōm̧m̧ani ilo jerbal in an Irooj n̄an kapen jikin ilo E eo eaar aje mour eo an n̄an kanemkwoj elōn̄.

Āliktata im men eo eaorōktata ilo katakin n̄an kobatok ej jerbal eo an Jisōs Kraist. Jaar jab kobatok ilo Kabun̄ n̄an m̧ōttaik wōt juon, bwe eaorōk. Jaar kobatok n̄an pinmuur kōn iakwe im jouj eo an Jisōs Kraist. Jaar kobatok n̄an kōjparok kain̄i ko an lo̧mo̧o̧r im mour ijo eutiejtata n̄an kōj make im ro jej iakwe er jim̧or ilo ron̄ōl nuknuk eo. Jaar kobatok n̄an bōk kūņaad ilo jerbal in eļap n̄an kajutak Zaion n̄an kepooj itok eo an Irooj.

Kabun̄ in ej rijojomar n̄an bujen ko an lo̧mo̧o̧r im mour ijo eutiejtata bwe Anij eaar letok n̄an kōj kain̄i ko kōn priesthood eo ekwojarjar.15 Ej ilo kōjparok bujen kein bwe jen bōk ijo eutiejtata im ļaptata n̄an kobatok. Būreejtōn Russell M. Nelson ekar je:

“N̄e em̧ōj am̧ im n̄a kar kōm̧m̧ane juon bujen ippān Anij, jemjerā eo ad Ippān ej ļapļo̧k wōt an epaak m̧okta jān bujen eo ad. Kiiō jej loklok ippān doon. Kōn bujen eo ad ippān Anij, E ejjamin ļo̧k wōt n̄an jidik mōk ilo kijejeto ko An n̄an jipan̄ kōj, im jej jamin naaj mōk kōn tūriam̧o in kijenmej eo An ippād. Kajjojo iaad ewōr juon jikin ejenolo̧k ilo būruōn Anij.…

“… Jisōs Kraist ej rikallim̧ur eo an bujen ko (lale Hibru 7:22; 8:6).”16

Eļan̄n̄e jenaaj keememej menin, kōjatdikdik eo eļap an Irooj kōn kōj enaaj im̧we, jab kabweer, kōj.

Jemaron̄ en̄jake m̧ōņōņō eo jej kappukote, kajjojo armej im laļ, “jon̄an rūttoun an Kraist obrak.”17 Joļo̧k ebbweer im dāpdep wōt ilo iaļ in, ej juon tōprak. Jej lōn̄aj im rōjan̄ eoon n̄an etal wōt ilo iaļ in, jeļā bwe jekdoon inepata ko im jekdoon rum̧wij ko ilo kōjeraam̧m̧an ko kar kalim̧ur kake, jemaron̄ “kom̧win m̧ōņōņō; [bwe Kraist eaar] bōk anjo̧ ioon laļ,”18 im jej pād Ippān. Juon wōt ippān Jemān, Nejin, im Jetōb Kwojarjar ejjeļo̧k pere ilo kobatok eo ejjeļo̧k jemļo̧kin.19

Aaet, katak eo n̄an kobatok ej ilo wāween in kōj—kajjojo jemaron̄ kam̧ool bwe: Jisōs Kraist ekar mej kōn eō, Eaar ļōmņak kōn eō kōn Bōtōktōkin. Ej iakwe eō im emaron̄ kōm̧m̧an aolep oktak ko ilo mour eo aō. Ilo aō ukweļo̧k, An jouj enaaj ukōt eō. Ij juon wōt Ippān ilo gospel in bujen in; Ij kobatok ilo Kabun̄ in An im aelōn̄ in kiin̄ eo; im ij kobatok ilo jerbal in An n̄an bōktok pinmuur n̄an aolep ajri ro nejin Anij.

Ij kam̧ool bwe kwoj bar kobatok, ilo etan Irooj Jisōs Kraist, amen.

Kakeememej ko

  1. Lale Revelesōn5:9; bar lale 1 Nipai 19:17; Mosaia 15:28; Katak im Bujen Ko 10:51; 77:8, 11.

  2. Teachings of Presidents of the Church: Joseph Smith (2007), 186.

  3. Katak im Bujen Ko 38:27.

  4. One perceptive observer noted:

    “Religion that is merely a private affair has been, until our time, unknown in the annals of mankind—and for good reason. Such religion quickly diminishes into an indoor pleasure, a kind of hobby of one or more individuals, like reading a book or watching television. So, it is not astonishing that the search for spirituality has become so fashionable. It is what individuals, liberated from religion, desperately seek as a substitute.

    “Spirituality is indeed an integral part of all religions—but a minor part, and it cannot be a substitute for the whole. Religion is not some kind of psychic exercise that occasionally offers a transcendental experience. It either shapes one’s life—all of one’s life—or it vanishes, leaving behind anxious, empty souls that no psychotherapy can reach. And for religion to shape one’s life, it needs to be public and communal; it needs to be connected to the dead and the unborn” (Irving Kristol, “The Welfare State’s Spiritual Crisis,” Wall Street Journal, Feb. 3, 1997, A14).

  5. 1 Korint 12:12–13, 25–26.

  6. Lale Russell M. Nelson, “Perfection Pending,” Ensign, Nov. 1995, 86–88; Jeffrey R. Holland, “Em̧ool—Kom̧ Naaj Weeppān,” Liaona, Nob. 2017, 40–42.

  7. 1 Samuel 16:7.

  8. Āinwōt an kar Elder Jeffrey R. Holland ba, “‘Itok,’ Jemed ej ba n̄an kōj kajjojo, ak Ekar bar ba, ‘Jab lōmņak in pād wōt.’ Jej ettōn̄dikdik im kile bwe Anij ej ļōmņak kake kōj eļapļo̧k jen ad ļōmņake” (“Al ko Al Kaki im Jab Al Kaki,” Liaona, Māe 2017, 51).

  9. Jodi King, “Belonging in the Church through the Lens of Infertility,” Liahona, Mar. 2020, 46, 48–49.

  10. Epesōs 4:12–13.

  11. Luke 14:21.

  12. Mark 10:43, 45; eoon ko raorōk kar kobaiktok.

  13. Rod Dreher, “A Christian Survival Guide for a Secular Age,” Deseret Magazine, Apr. 2021, 68.

  14. Dreher, “A Christian Survival Guide for a Secular Age,” 68.

  15. Lale Katak im Bujen Ko 84:19–22.

  16. Russell M. Nelson, “Bujen Ejjeļo̧k Jem̧ļo̧kin,” Liaona, Okt. 2022, 6, 10.

  17. Epesōs 4:13.

  18. Jon 16:33.

  19. Lale Jon 17:20–23. “Im kiiō, ikōņaan kōketak kom̧ n̄an kappukot Jisōs in eo rikanaan ro im rijjilōk ro rekar jeje kake, bwe jouj eo an Anij Jemān, im barāinwōt Irooj Jisōs Kraist, im Jetōb Kwōjarjar, ro rekar jeje ļo̧o̧k kōn er, ren maron̄ pād ilo kom̧ indeeo” (Ether 12:41).