Kweilo̧k Eo Eļap
Ad Bōk Eddo ioon Laļin
Oktoba 2022 kweilo̧k eo eļap


Ad Bōk Eddo ioon Laļin

Kōjeraam̧m̧an ko reļļap an jetōb kar kallim̧ur n̄an ro rej iakwe im kōjparok laļ in im armej ro aer.

Ke kom̧ro eaar loļo̧k laļ eo am ilo France, kom̧ro kōrā eo ippa m̧ōņōņō in kar kōnono ippān jet iaan ajri ro jibum̧ro n̄an loļo̧k jikin kalllib eo ilo jikin jidikdik ilo Giverny. Kōm̧ eaar m̧ōņōņō ilo iaļ eo ļo̧k n̄an nōbar aiboojoj ko an wūt ko, dān ko rerreeo, im an meram in tōm̧a ko ebbōļ tok jen wūt ko.

Pija
Jikin kallip ilo Giverny

Jikin in ekabwilōn̄lōn̄ ej tōprakin juon kōm̧anm̧an in juon em̧m̧aan, rijin̄a Claude Money, eo, 40 an iiō, eo ekar kōkm̧anm̧an im kaiboojoj jikin kallib eo an bwe en jikin pija. Monet eaar joļo̧k eļap iien ilo jin̄a ko raiboojoj; innām, jen būraaj in uno eo an, eaar bōk im̧we ko ekar en̄jaki jen kōļar im meram. Ilo iiō ko, ekar jin̄aki elōn̄ bukwi pija ko, jen jikin kallib eo an.

Pija
Jin̄n̄a in jikin kallip an Monet

Water Lilies and Japanese Bridge, 1899, jān Claude Monet

Ro jeiū im jatū, ad iaio̧ ippān menin kōm̧anm̧an ko ipeļaakid remaron̄ kwaļo̧k ejja jet iaan menin im̧we im en̄jake ko rekam̧ōņōņō ilo mour in. En̄jake eo jej en̄jake ilo kōj kōn juon kam̧m̧oolol n̄an Jemedwōj Ilan̄ im Nejin, Jisōs Kraist, ro raar kōm̧anm̧an laļin—to̧l ko im dān ko, menin eddōk ko im menin mour ko—ro jined im jemād jinoin, Adam im Iv.1

Jerbal in kōm̧anm̧an eo eaar jab make bōjrak. Ej m̧ōttan karōk eo an Anij n̄an ro nejin. Ej jibadbad eo kar letok bwe em̧m̧aan im kōrā ro ren bōk mālijjon̄, kōjerbal anemkwoj in kālet eo aer, pukot m̧ōņōņō, im ekkatak im eddōkļo̧k bwe juon raan ren maron̄ jepļaapļo̧k n̄an im̧aan mejen aer Rikōm̧anm̧an n̄an jolete mour indeeo.

Kōm̧anm̧an kein raiboojoj kar kepooji n̄an em̧m̧an eo ad n̄an kam̧ool iakwe eo an Rikōm̧anm̧an eo n̄an ro Nejin. Irooj ekar kwaļo̧k, “Aaet, men otemjeļo̧k rej itok jān laļ … rekar kōm̧m̧an n̄an em̧m̧an im kōjerbal an armej, jim̧or n̄an kam̧ōņōņō māj im kalan̄lōn̄ bōro.”2

Ijoke, menin letok eo ekwojarjar an kōm̧anm̧an eo ejjab kōn eddo im jerbal ko. Eddo kein rej kwaļo̧k unin katak eo em̧m̧an kōn bōk eddo. Ilo tōōm̧ in gospel, naan eo bōk eddo ej ejaakin juon jetōb ekwojarjar ak eddo ko ilo kanniōk n̄an kōjparoke men ko rej an Anij, ko jej bōk eddoier.3

Āinwōt an kwaļo̧k ilo jeje ko rekwojarjar, eddo eo ad ioon laļ in ekitbuuj pedped kein ilaļ:

Pedped juon: Laļin, ekitbuuj aolep mour, rej an Anij.

Rikōm̧anm̧an eo eaar likūt menin jeram̧m̧aan kein im aolep menin kōm̧anm̧an an mour ilo kōjparok eo ad. Irooj eaar ba, N̄a, Irooj, Iaar erļo̧kiļo̧k lan̄ ko, im kalōke laļ in, lukkuun eļtan Peiū; im aolep men ko otemjeļo̧k ilowaer rej Aō.”4 Aolep men ko ioon rej an Anij, ekoba baam̧le ko ad, ānbwiniid, im aaet mour ko ad.5

Pedped ruo: Āinwōt ribōk eddo in kōm̧anm̧an eo an Anij, ewōr juon ad eddo n̄an kōjparoki im lali.

Āinwōt ro nejin Anij, jaar bōk jerbal n̄an bōk eddo, rikōjparok, im rilolorjake menin kōm̧anm̧an ko An rekwojarjar. Irooj eaar ba E ekar kōm̧m̧an bwe “aolep armej en ribōk eddo, āinwōt juon ribōk eddo ioon kōjeraam̧m̧an ko an laļ, ko me Iaar kōm̧m̧ani im kōpooji n̄an mennin mour ko Aō.”6

Jemedwōj Ilan̄ eaar kōtļo̧k ad kōjerbal menin jeraam̧m̧an ko an laļ ekkar n̄an ankilaad make. Aaet anemkwoj eo ad eaikuj jab idaptōk n̄an kōjerbale ak kwaļo̧k m̧weie ko an laļin n̄e ejjeļo̧k māletlet ak jeļā. Irooj eaar kwaļo̧k naan in: “Im ej kam̧ōņōņō Anij bwe E ar litok aolep men kein n̄an armej; n̄an jem̧ļo̧k in kar kōm̧anm̧ani n̄an kōjerbali, kōn ekajet, jaab n̄an kanooj tōr, ak ilo kwoadon̄.”7

Būreejtōn Russell M. Nelson ekar katakin kōj: “Āinwōt ro rej jeraam̧m̧an kōn Kōm̧anm̧an eo ekwojarjar, ta eo jenaaj kōm̧m̧ane? Jej aikuj kea kōn laļ in, jen ribōk eddo, im kōjparoke n̄an epepen ko ilju im jekļaj.”8

Ilōn̄in aolep jerbal in māletlet im kien, kōjparok eo an laļin im peļaakid ej juon jerbal ekwojarjar kar letok n̄an kōj jān Anij, eo ej aikuj kobrak kōj kōn juon jeļā eo em̧wilaļ kōn eddo im ettā. Ej barāinwōt juon m̧ōttan eo eaorōk in ad rikaļoran. Elmen ad maron̄ kōjparok im iakwe Jemedwōj Ilan̄ im Jisōs Kraist n̄e jejjab kōjparok im iakwe menin kōm̧anm̧an ko Aer?

Elōn̄ men ko me jemaron̄ kōm̧m̧ani—ippān doon im kajjojo armej—n̄an erom̧ ribōk eddo ro rem̧m̧an. Ļōmņake jekjek ko ad make, kōj kajjojo jemaron̄ kōjerbal menin jeraam̧m̧an ko ioon laļin eļapļo̧k ilo kautiej im kōjparok. Jemaron̄ jipan̄ kijejeto ko an jukjukinpād n̄an kōjparok laļin. Jemaron̄ kōkm̧anm̧anļo̧k kilen mour im m̧wiļ ko me rej kōjparok kōm̧anm̧an eo an Anij im kōm̧m̧an bwe mejatoto eo ad en em̧m̧anļo̧k, aiboojojļo̧k, im im̧weļo̧k.9

Ad bōk eddo ioon menin kōm̧anm̧an ko an Anij ekitbuuj, pinnacle, juon eddo ekwojarjar n̄an iakwe, kautiej, im kea n̄an aolep armej ro jej mour ippāer ioon laļin. Rej ļaddik im leddik ro nejin Anij, rej ro jeid im jatid, im aer m̧ōņōņō indeeo ej lukkuun jerbal in jibadbad eo an kōm̧anm̧an eo.

Juon rūjeje Antoine de Saint-Exupéry eaar bar kwaļo̧k naan kein: Juon raan, ke iaar uwe ilo tūrain eo, eaar lo an make jijōt ilubwiļjin juon kurup in rijipo̧kwe. Eaar m̧weiur kōn kōjatdikdik eo eaar loe iturin mejen juon ajri edik, eaar ba: “N̄e juon wūt kāāl ej jino waļo̧ktok ilo jikin kallib eo, rikallib ro aolep rej m̧ōņōņō. Rej kōjenoļo̧k wūt eo, kōjparok e, loloorjake. Bōtaab ejjeļo̧k rikallib in armej.”10

Ro jeiū im jatū, jejjab ke aikuj kea kōn armej ro ipeļaakid? Jejjab ke rilale jatid im jeid? Jisōs ekar kakien kōj n̄an iakwe ro ritūriri āinwōt ad iakwe kōj make.11 Jān Lon̄iin, naan eo riturum̧ ejjab meļeļe ijoko jikid, ej meļeļe epaake ilo jikin; e meļeļein armej ro eļap ad epaake er ilo bōro. Ej kobain aolep men ko kobban laļin—men̄e rej jokwe epaake kōj ak ilo juon laļ ettoļo̧k, jekdo̧o̧n rej jān ia, wāween mour, ak jekjek ko.

Āinwōt rikaļoor ro an Kraist, ewōr juon ad eddo ekwojarjar n̄an jerbale aenōm̧m̧an im iakwe ilo aolepān laļin. Jej aikuj kōm̧m̧ane ijo em̧m̧antata ippād n̄an kōjparok im bōktok aenōm̧m̧an n̄an lōn̄aj ro rōm̧ōjņo̧, raikuj, im aolep ro raar en̄taan ak ro rej inepata. Ilōn̄in men otemjeļo̧k, menin letok eo eļaptata kōn iakwe eo jemaron̄ leļo̧k n̄an armej ro ad ej n̄an kwaļo̧k n̄an er m̧ōņōņō eo an gospel in im karuwaineneiktok er n̄an itok n̄an aer Rilo̧mo̧o̧r kōn bujen im kain̄i ko rekwojarjar.

Pedped jilu: Jej ruwainene n̄an bōk koņaad ilo jerbal in kōm̧anm̧an eo.

Jerbal eo an kōm̧anm̧an eo ekwojarjar ejjan̄in jem̧ļo̧k. Kajjojo raan, kōm̧anm̧an eo an Anij ej eddōkļo̧k, depakpadļo̧k, im ļapļo̧k. Men eo em̧m̧antata ej bwe Jemedwōj Ilan̄ ej erļo̧ktok n̄an kōj juon kūr n̄an bōk koņaad ilo jerbal in kōm̧anm̧an eo An.

Jej bōk koņaad ilo jerbal in kōm̧anm̧an eo ilo ad pād ioon laļ in ak kobaik make jerbal ko ad ilo laļin—toon wōt ad kwaļo̧k kea n̄an kōm̧anm̧an ko an Anij. Ad wujlepļo̧k emaron̄ waļo̧k jān jerbal in kōm̧anm̧an ko an jin̄a, ekkal, al, katakin, im m̧anit, eo ej kobrak laļin ad, kōm̧ōkajļo̧k ad meļeļe, im kōmeramļo̧k mour ko ad. Jej bar wujlepļo̧k ilo jeļāļo̧kjeņ im ilo ājmour n̄an kōjparok laļ in im mour ko ioon. Būreejtōn Thomas S. Monson ej kōmeļeļeik katak in jen naan kein rem̧m̧an: “Anij eaar likūt an laļin jab dedeļo̧k bwe armej ren jerbale kapeel eo an ioon … bwe armej ren m̧ōņōņō kōn aiboojoj in kōm̧anm̧an eo.”12

Ilo bārōbōļ eo an Jisōs kōn taļōn ko, ke m̧aajta eo ej jepļaaktok jān iaļ eo an, ej nōbar im kam̧m̧oolol ruo rikarejeran ro raar kowōrļo̧k im kwaļo̧k talōn ko aer. N̄an keidi, eaar kūrtok eo rikarejeran eo ekar ņooj taļōn eo an ilo bwidej “jatokjeņ,” im eaar bōk ta eo eaar bōke.13

Ejjeļo̧k oktak, eddo eo ad āinwōt ribōk eddo in kōm̧anm̧an ko an laļ in ejjab n̄an kakoni ak kōjparoki. Irooj ej kōņaan bwe jen tiljek jerbal, em̧akūt kōn Jetōb Kwojarjar eo An, n̄an eddōkļo̧k, kajoorļo̧k, im em̧m̧anļo̧k ioon menin jipan̄ ko Eaar litok n̄an kōj—ejjab n̄an jeraam̧m̧an eo ad ak n̄an kōjeraam̧m̧an ro jet.

Ilōn̄in aolep tōprak ko an armej, ejjeļo̧k juon enaaj erom̧ bar rikōm̧anm̧an ippān Anij n̄an letok mour ak n̄an jipan̄ juon ajri ekkatak, eddōkļo̧k, jebar—men̄e jen ro jinen im jemān, rūkaki ro, ak ritōl ro, ak eddo ko jet. Ejjeļo̧k bōk eddo ekwojarjarļo̧k, kūrm̧ool ļo̧k, im ļap aikuji, ijjeļo̧kin ad n̄an wōdde jeppel ippān ad Rikōm̧anm̧an n̄an leļo̧k ānbwin n̄an ajri in jetōb ro Nejin im jipan̄ er tōpar aorōk eo aer ekwojarjar.

Eddo eo n̄an bar kōm̧anm̧an ej jerbal āinwōt juon rikakeememej ilo mour im kajjojo āinbwin armej rej kwojarjar, rejjab an jabdewōt ak Anij wōt, im bwe E eaar kōm̧m̧an bwe jen rikōjparok n̄an kea, kōjparok, im kea kōn er. Kien ko an Anij, eo ej kapen kajoor ko n̄an kōm̧anm̧an im n̄an ejaak baam̧le ko indeeo, tōl kōj n̄an bōk eddo eo ekwojarjar, eo elukkuun in aorōk n̄an pepe eo An.

Ro jeiū im jatū, jej aikuj kile bwe aolep men rekwojarjar n̄an Irooj—ekoba men ko raorōk an kanniōk ilo mour ko ad. Ij kam̧ool bwe kōjeraam̧m̧an ko reļļap an jetōb kar kallim̧ur n̄an ro rej iakwe im kōjparok laļ in im armej ro aer. Ilo am̧ tiljek wōt ilo bōk eddo in ekwojarjar n̄an kōjparok bujen ko am indeeo, kwonaaj eddōkļo̧k ilo jeļāļo̧kjeņ eo an Anij im Nejin, Jisōs Kraist, im kwonaaj en̄jake Aer iakwe im Aer im̧we eļapļo̧k ilo mour eo am̧. Aolepen menin enaaj kōpooj eok n̄an pād Ippāer im bōk eļapļo̧k kajoor in kōm̧anm̧an14 ilo mour eo ej itok.

Ilo jem̧ļo̧kin mour in, Maajta eo enaaj kajjitōk ippād n̄an leļo̧k juon bwebwenato in ad bōk eddo ekwojarjar, ekoba elmen ad kōjparok kōm̧anm̧an ko An. Ij jar bwe jenaaj ron̄jake naan ko An rej im̧we būruwōd: “Em̧m̧an am̧ kōm̧m̧an, kwō karijera em̧m̧an im tiljek, Kwaar tiljek kōn men kaņ re iiet, Inaaj kairooj eok ioon men ko re lōn̄: kwōn deļo̧n̄ ilo lan̄lōn̄ an am̧ Irooj.”15 Ilo etan Jisōs Kraist, amen.

Kakeememej ko

  1. Laļin im men otemjeļo̧k ioon (ippān Adam im Iv) kar kōm̧anm̧ani jen Jisōs Kraist ium̧win tōl eo an Jemān, Adam im Iv, ro jined im jemed m̧oktata, kar kōm̧anm̧an jān Anij Jemād (lale Jon 1:1–3; Moses 2:1, 26–27).

  2. Katak im Bujen Ko 59:18.

  3. Lale Spencer W. Kimball, “Welfare Services: The Gospel in Action,” Ensign, Nov. 1977, 76–79.

  4. Katak im Bujen ko 104:14.

  5. Lale Spencer W. Kimball, “Welfare Services,” 76–79.

  6. Katak im Bujen Ko 104:13.

  7. Katak im Bujen Ko 59:20.

  8. Russell M. Nelson, “The Creation,” Liahona, July 2000, 104.

  9. Lale Gospel Topics, “Environmental Stewardship and Conservation,” topics.ChurchofJesusChrist.org.

  10. Antoine de Saint-Exupéry, Terre des Hommes (1939), 214; bar lale Wind, Sand and Stars (1939) in Airman’s Odyssey (1984), 206.

  11. Lale Mark 12:31.

  12. Thomas S. Monson, “In Search of an Abundant Life,” Tambuli, August 1988, 3.

  13. Lale Matu 25:14–30.

  14. Lale David A. Bednar and Susan K. Bednar, “Moral Purity” (Brigham Young University–Idaho devotional, Jan. 7, 2003), byui.edu.

  15. Matu 25:21.