Kweilo̧k Eo Eļap
Kalimjōk Baam̧le eo an Anij kōn Māj Depakpakļo̧k
Oktoba 2023 kweilo̧k eo eļap


Kalimjōk Baam̧le eo an Anij kōn Māj Repakpakļo̧k

Ij tōmak jemaron̄, jān mājen tōmak, reitok jān ettoļo̧k im kalimjōk kōj make im baam̧le ko ad kōn kōjatdikdik im lan̄lōn̄.

Ke leddik eo ediktata nejim ej dik, Berkeley, ikar ijjino kōjerbal mājen riit ko―kain en me ej kepaakļo̧k im kakilepļo̧k aolep men. Juon raan, ke komro ej riiti juon bok iippān doon, ij kalimjōke kōn iakwe bōtaab bar burom̧ōj kōnke, kio, āinwōt erittoļo̧k. Iaar kejekļo̧kjek, “Iien ear etal iaļo̧k? Elukkuun eddōkļo̧k!”

Ke ij lelōn̄ļo̧k māj ko n̄an ir kōmjaļaaļ, ikar kile, “O kōttar—ejjab eddōkļo̧k; māj ke! Enojuon!”

Jet iien men eo wōt jej loe epaak, edepakpakļo̧k ad loe ro jej iakwe er. Jotenin, ij karuwaineneik eok n̄an ettoļo̧k im kalimjōk ilo māj ko reoktak—mājen indeeo me ej mije pija eo eļapļo̧k, bwebwenato eo am̧ eļapļo̧k.

Ilo iien ko jinoin an armij kepaakļo̧k mejatoto, jeļo̧k wuntō ilo rakōt ko ejelo̧k rijerbalier. Bōtaab kōn Apollo 8 mijen eo n̄aan allōn̄, ekar wōr juon an astronauts ro. Ke rej āppāpe mejatoto, rekar lel kōn kajoor in aer kar lo laļin im raar bōk pijain ekabwiōn̄lōn̄, rekar kabwilōn̄ aolepen laļin! Astronauts rein rekar en̄jake juon jekjek ekajoor ke ewōr juon etan make: overview effect eo.

Pija
Laļ in kalimjōk laļ tak jān space.

NASA

Reilo̧k jān juon jekjek in kareilo̧k ekāāl ej ukōt aolep men. Juon iaan rim̧akūtkūt ilo mejatoto ekar ba ej “kadikļo̧k men ko n̄an dettan eo me kōj ļōmņak emaron̄e. … Jemaron̄ kōm̧m̧ane menin. Aenōm̧m̧an ioon laļ—ejeļo̧k jorrāān. Ej leļo̧k n̄an armij kain keen̄ki rōt in … kain kajoor rōt in.”1

Āinwōt armej ro, ewōr ad make m̧eļeļe jen ijo jej pād ilo laļin, bōtaab Anij ej loe aibojooj eo an kōm̧m̧anm̧an in laļ ko. E ej loe aolepen menin kōm̧m̧anm̧an, kōj aolep, im eobrak kōn kōjatdikdik.

En ke tōprak ad jino loe āinwōt an Anij loe jekdoon n̄e jej mour ioon laļin—n̄an en̄jake depakpakļo̧k in? Ij tōmak jemaron̄, jān mājen tōmak, reitok jān ettoļo̧k im kalimjōk kōj make im baam̧le ko ad kōn kōjatdikdik im lan̄lōn̄.

Eoon in ej errā. Moronai ej kōnono kōn ro tōmak ko aer rekar lukkuun “kajoor otem kajoor” ke raar “emool raar lo … kōn juon mejān tōmak, im rekar m̧ōņōņō.”2

Kōn juon mej ej mije Rilo̧mo̧or, raar lan̄lōn̄ im jeļā mool in: kōnke kōn Kraist, aolep men rejerbal. Aolep men kwe im kwe im kwe ej inepata kaki—enaaj em̧m̧an! Aolep ro rej kalimjōk kōn juon mejān tōmak maron̄ en̄jake bwe enaaj EM̧M̧AN kiiō.

Iaar pād ilo jekjek epen ilo jemļo̧kin high school eo aō ke iaar jab kōm̧m̧ane kālet ko rem̧m̧an. Ij keememej aō lo an mama jan̄, im ļōm̧ņak eļan̄n̄e ikar kainepataki. Ilo iien eo, ikar inepata n̄e kemjaļaaļ ko an meļeļein ke ejako an kōjatdikdik ilo n̄a, im eļan̄n̄e ear jab kōjatdikdik n̄an n̄a, bōlen ejeļo̧k bar iaļan rool.

Bōtaab jema eaar ekkatak eļapļo̧k reitok jān ettoļo̧k im bōk erreilo̧k eo eaitok. Ekar ekkatak jān jekjek ko me inepata āinwōt iakwe, ak ejjab lukkuun āinwōt.3 Ekar kōjerbal mejān tōmak n̄an loe ke menin enaaj jerbale, im jekjek in kōjatdikdik eo an e ukōt eō.

Ke iaar kadiwōjļo̧k jān high school im etaļ n̄an BYU, jema ekar jilkintok leta ko kakeememej eō kōn wōn n̄a. Ekar erōm rikam̧ōņōņō eo aō, im aolep rej aikuj juon aer rekam̧ōņōņō: juon eo ejjab jiron̄ eok, “Kam̧ōkajlo̧k am ettōr”; rej kakeemej eok ilo iakwe ke komaron̄e.

Jema ej waanjon̄o̧k in ettōņak eo an Liai. Āinwōt Liai, ekar jeļā bwe kōjjab kūpeļ ro kwoj iakwe ro rej jebwābwe. “Kwoj pād ijo kwoj pād ie im kūr er. Kwoj etal n̄an wōjke, pād wōt ie, im m̧ōn̄ā wōt le ko leen, kōn mejen ettōn̄, wōnm̧aanļo̧k wōt im kūr ro kwoj iakwe er im kwaļo̧k wanjo̧n̄o̧k ke m̧ōn̄ā leen wōjke eo ej juon menin m̧ōņōņō!”4

Pija in eaar jipan̄ eō ilo iien ko aō repen n̄e ij lo eō make ilo wōjke eo, m̧ōn̄ā jān leen im jan̄ kōn inepata; im lukkuun mool, ewi an menin jipan̄? Ijelo̧kin, jen kālet kōjatdikdik ilo Rikōm̧m̧anm̧an eo ad im kajjojo iaad, naajdik jeļā ko ad n̄an em̧m̧anļo̧k jān jon̄an in kio.

Jidik iien ālkin Elder Neal A. Maxwell eaar jako, juon riletok meļeļe ear kajitōkin ļeo nejin ta eo eon̄ kake tata. Ļein ekar ba kejota ilo m̧ōn jinen im jemān kōnke aolep iien ej rool ej en̄jake ke jemān ekar tōmak ilo e.

Iien in ej iien ko me ajri ro nejim reritto rekar jino itok n̄an kejota ko mweo in Jabōt ippān ro pāleer. Iloan wiik eo, ikar lo aō make kōm̧m̧an laajrak ilo ļōm̧ņak eo aō kōn men ko imaron̄ kakeememej er kake ilo Jabōt, āinwōt “Bōlen kajjieon̄ kōļapļo̧k jipan̄ kōn ajri ro n̄e kwoj pād mweo” ak “Jab meļokļo̧k in juon eo em̧m̧an an ron̄jake.”

Ke ij riiti naan eo an Brother Maxwell, iaar joļo̧k laajrak eo im joļo̧k ainiken kōnana eo, kio n̄e ij lo ajri ro reritto neju iien eo ekadu ilo juon wiik, ikar mije elōn̄ men ko rem̧m̧an rej kōm̧m̧ani kadede. Ke ļaddik eo nejim eritto tata, Ryan, ekar jako jejjo iiō tokālik, ikar keememej aō kam̧m̧oolol bwe iien ko am ippān doon raar m̧ōņōņō im em̧m̧anļo̧k.

Mokta jān ad kōnono ippan ro jej iakwe er, jemaron̄ ke kajjitōk ippād make, “Menin ijtōn kōm̧m̧ane ak ba ejipan̄ ke kōmetak?” Naan ko ad rej juon iaan kajoor ko ad, im ro uwaan baam̧le rej āinwōt jikin jeje, rej jutak im̧aad im ba, “Je ta eo kwoj ļōm̧ņak kake kōn eō!” Ennaan kein, men̄e jab jirilo̧k ak jirilo̧k, rej aikuj kōn kōjatdikdik im kōketak.5

Jerbal eo ad ejjab n̄an katakin juon eo ej pād ilo juon iien epen ke er renana ak rekainepta. Iien ko rejeja jemaron̄ en̄jake n̄an kajim̧we, ak en ikutkut ad jiron̄ ro jej iakwe er ilo naan ko kōnono kaki ak jaab enaan ko me rekōņaan ron̄: “Baam̧le in ad elikio kōnke kwoj pād ie.” “Naaj iakwe eok toon wōt am̧ mour—jekdoon ta.”

Jet iien ta eo jej aikuj ej jouj eļapļo̧k jen rōjan̄; ron̄jake eļapļo̧k jen juon katakin; juon eo ej ron̄jake im ļōm̧ņake, “Ekōjkan aō naaj kar en̄jake n̄an ba ta eo rekar ba?”

Keememej, baam̧le ko rej jikin kamālmel ko an Anij ijo jej ņa mejļan aolep men, bōd ko im jirilo̧k ko rejjab nej waļo̧k wōt rekkar. Im eban kar kōbaļbaļ n̄e, ilo jem̧ļo̧kin mour ko ad, jemaron̄ loe bwe jemjerā ko, jekdoon iien ko reppen, rej men ko me rejipan̄ kōj erom̧ āinwōt Rilo̧mo̧o̧r? Iiāo ko reppen rej iien em̧m̧an ko n̄an ekkatak iakwe eo em̧wilaļļo̧k—juon jon̄ak in anij.6

Jen reitok jān ettolo̧k n̄an lale jemjerā ko an baam̧le āinwōt wa ko rekajoor n̄an katakin kōj katak eo jaar tōn ekkatak ilo ad reiļo̧k n̄an Rilo̧mo̧o̧r.

Jen kwaļo̧k mool, ilo juon laļ erup ejjeļo̧k juon wāween bwe eo juon pāleen, pāren, nejin, jibun, rikatakin, ak m̧ōtta eweppān—ak milien wāween ko n̄an erōm juon eo em̧m̧an.7 Jen pād wōt ilo wōjke eo, bōk m̧ōttan iakwe an Anij, im kajedeed e. Ilo ad ļōn̄aj armij ro peļaakid, jej walōn̄ļo̧k ippān doon.

Būrom̧ōj, ad keememej m̧ōn̄ā ilo wōjke eo ejabwe, jej aikuj bar bōk m̧ōttan ilo wāween eo ej ukukōt mejād n̄an ekkeijel e kōj ilo depakpak an lan̄ ilo ad kōpeļļo̧k jeje ko rekwojarjar, eo eobrak kōn meram̧, n̄an uunļo̧k marok bukwelōlō wōt m̧ae iien jar ko ad rej oktak im kajoor. Iien eo in būruōd ej meraļo̧k, im jej jino lo āinwōt an Anij loe.

Ilo raan kein āliktata, aaet jerbal eo eļaptata enaaj ippān ro jej iakwe er—armej ro rem̧m̧an rej jo̧kwe ilo juon laļ enana. Ad kōjatdidkdik ej ukōt wāween ad kalimjōk kōj make im lukkuun wōn kōj. Im ilo mejān iakwe kein, renaaj lo wōn eo renaaj erom̧.

Ak rinana eo ejjab kōņaab bwe kōj ak ro jej iakwe en jeplaak n̄an lan̄ ippān doon. Im kōnke jej mour ilo juon laļ eo me ej lukwoj kōn awa im juon iien ejeļo̧k jemļo̧kin iiō ko,8 ej kajeon in kōketak juon en̄jake in mijak em̧ool ilo kōj. Epen ad loe, n̄e jej kepaaktok, iaļ eo ad eaorōkļo̧k jān m̧ōkajid.

Keememej, “N̄e kokņaan m̧ōkaj, etal make iaam̧” N̄e kokņaan etal etoļo̧k, etal ippān doon.”9 Kam̧m̧oolol, bwe Anij eo jej kabun̄jar n̄ane ejjab lukwōj kōn awa. E ej loe lukkuun wōn ro jej iakwe im wōn eo lukkuun kōj.10 Im E ej kijenmij ippād, im kōjatdikdik bwe jenaaj kijenmij ippād doon.

Ij kwaļo̧k mool ke ewōr iien me laļin, m̧weo im̧ōd, ej āinwōt juon aelōn̄ eobrak kōn būrom̧ōj—iien ko ewōr juon mejān tōmak im mej eo juon ej jan̄.11 Kojeļā ke en̄jake in?

Ikar en̄jake Juje eo.

Jemaron̄ ke kāālet jon̄ak eo etiljek an rikanaan eo ad ke ekar kallim̧ur kōn kabwilōn̄lōn̄ ko ilo baam̧le ko ad? N̄e jenaaj, ad lan̄lōn̄ enaaj ļapļo̧k jekdoon n̄e ļan̄ ko rekajoorļo̧k. Ej kallim̧ur bwe juon pija depakpak emaron̄ juon en̄jake kiō, mekarta jekjek eo ad.12

An wōr mejān tōmak in kiō ej juon menin ālijlij, ak eban̄ijn̄ij, in tōmak eo ad mokta jān ad kar itok n̄an laļin. Ej kalimjōkļo̧k iien ko rejjab alikkar, im kōm̧m̧an bwe jen “kōm̧m̧an aolep men kein ilo m̧ōņōņō ko im rej pād ilo ad kajoor … jutak pen.”13

Ewōr ke juon men epen ilo mour eo am̧ kiō. juon men kwoj inepata bwe ban ņa mejļan? N̄e ejjab mejān tōmak eo, menin emaron̄ āinwōt n̄e Anij ejab lo men ko, mool ke menin?

Ak bōlen mijak eo am̧ eļap ej ke konaaj make kōn menin epen, bōtaap menin enaj meļeļein ke Anij ekar kejool eok, mook ke menin?

Kam̧ool eo aō in ke Rilo̧mo̧o̧r ewōr an maron̄, kōn Pinmuur eo An, n̄an ukōt aolep etōņak nana ko am̧ n̄an kōjeraam̧m̧an ko. E ekar letok n̄an kōj juon kallim̧ur “kōn juon bujen eo ej jamin oktak” bwe ilo ad iakwe im ļo̧o̧r E, “aolep men ko kōm [ar] en̄taan kaki renaaj jerbal ippān doon n̄an em̧m̧an eo [ad].”14 Aolep men.

Im kōnke kōj ajri in bujen, jemaron̄ kajjitōk kōn en̄jake in kōjatdikdik in kiō!

Ilo ad jab baam̧le ko ad weeppān, jemaron̄ kaweeppān ad iakwe n̄an ro jet m̧ae iien enaaj erom̧ juon iakwe dāpdep, jab oktak, jekdoon ta—kain iakwe rōt eo ej rie oktak im kōm̧m̧an ad oktak im jepļaak.

Ej an Rilo̧mo̧o̧r jerbal n̄an kōrooltok er. Ej An jerbal im An iien. Ej ad jerbal n̄an leļo̧k kōjatdikdik im juon bōro remaron̄ roolrok n̄ane. “Ejeļo̧k ippād maron̄ [an Anij] n̄an liaaļo̧k ak kajoor an n̄an pinmuur, bōtaab kar kōmālim kōj n̄an kōjerbal An iakwe.”15 Būreejtōn Nelson ekar bar katakin bwe ro jet rej aikuji iakwe eo ad eļapļo̧k jān ekajet eo ad. “Rej aikuj in en̄jake iakwe eo erreo an Jisōs Kraist ej waļo̧k ilo naan ko [ad] im kōm̧m̧an ko.”16

Iakwe ej men eo me ej ukōt bōro ko. Ej un eo erreo iaan aolep, im ro jet remaron̄ en̄jake. Jen buul dādep n̄an naan kein an rikanaan ro letok 50 iiō emootļo̧k: “Ejeļo̧k juon im̧ōn jo̧kwe enaaj tubar mae iien wot enaaj pojrak an kajeon.”17 Lukkun mool, ro eļap im aetok tata aer iakwe rewin!

Ilo baam̧le ko an laļ, jej ilo pidodo kōm̧m̧ane men eo Anij ekar kōm̧m̧ane ippād, jiton̄ iaļ eo im kōjatdikdik ke ro jej iakwe er renaaj etal ilo iaaļ eo, ilo jeļā bwe iaļ eo rej em̧akutkut ie aer kāālet.

Im n̄e renaaj etal n̄an ijo turājet in rōn̄ōļ eo im epaakeļo̧k an m̧weo ilan̄ un er n̄an m̧weo im̧weer lan̄,18 ij tōmak renaaj kile kōnke kōn en̄jake eo rekar en̄jake ijin.

Jen kōjerbal mej repakpak ko n̄an kalimjōk ro jej iakwe im mour ippaer āinwōt ro m̧ōttad ioon laļin eaibojooj.

Kwe im N̄a? Jemaron̄ kōm̧m̧ane menin! Jemaron̄ dāpdep wōt im kōjatdikdik wōt! Jemaron̄ pād wōt ilo wōjke eo im bōk m̧ōttan le ko leen kōn eton̄dikdik, kōtļo̧k bwe Meram̧ an Kraist ilo mejād en erom̧ juon men ro jet remaron̄ atartar ie ilo awa eo ad emaroktata. Ilo aer lo meram̧ in ej wāļo̧k ilo paaktokid, renaaj kepaaktok. Innem jemaron̄ jipan̄ kajim̧we ad mije ijo moktata iakwe im meram in rej itok jāne, “iju raan e rabōlbōl,” Jisōs Kraist.19

Ij likūt aō naan in kamool—bwe menin—enaaj oktak im em̧m̧anļo̧k jān an kwe im n̄a kar ļōm̧ņake! Kōn mejān tōmak ilo Jisōs Kraist, jemaron̄ loe bwe aolep men renaaj em̧m̧an ilo jem̧ļo̧kin, im en̄jake bwe enaaj em̧m̧an kiō. Ilo etan Jisōs Kraist, amen.

Kakeememej ko

  1. Anousheh Ansari, in “The Overview Effect and Other Musings on Earth and Humanity, according to Space Travelers,” cocre.co.

  2. Ether 12:19; eoon in eaorōk kar kobaiktok.

  3. Lale Jody Moore, “How to Say Hard Things,” Better than Happy (podcast), Sept. 18, 2020, episode 270.

  4. Ronald E. Bartholomew, used with permission; bar lale 1 Nipai 8:10; 11:21–22.

  5. Lale James D. MacArthur, “The Functional Family,” Marriage and Families, vol. 16 (2005), 14.

  6. Ej waļo̧k ilo ad “jar n̄an Jemād kōn aolep kajoor in bōro, bwe kom̧in maron̄ obrak kōn iakwe eo An” (Moronai 7:48

  7. Paraphrase of a statement attributed to Jill Churchill.

  8. See Richard Eyre, Life before Life: Origins of the Soul … Knowing Where You Came from and Who You Really Are (2000), 107.

  9. Traditional proverb.

  10. Lale Katak im Bujen Ko 93:24, 26.

  11. See Robert Frost, “Birches,” in Mountain Interval (1916), 39.

  12. Lale Russell M. Nelson, “Lan̄lōn̄ in Mour in Jetōbl,” LiaonaNob. 2016, 81–84; bar lale “Anij En Anjo̧,” Liaona, Nob. 2020, 92–95.

  13. Katak im Bujen ko 123:17.

  14. Katak im Bujen Ko 98:3; naan ko kar kobaiktok.

  15. Wayne E. Brickey, Inviting Him In: How the Atonement Can Change Your Family (2003), 144.

  16. See Russell M. Nelson, “Rikaenōm̧m̧an ro Jej Aikuji,” Liaona, Māe 2023, 100.

  17. Teachings of Presidents of the Church: Harold B. Lee (2000), 134.

  18. Lale Paul E. Koelliker, “He Truly Loves Us,” Liahona, May 2012, 18.

  19. Revelesōn 22:16.