Kweilo̧k Eo Eļap
Iakwe Ej Kōnono Ijin
Oktoba 2023 kweilo̧k eo eļap


Kōnono Kōn Iakwe Ijin

Bwe jen kajjojo ekkatak kōnono im ron̄jake iakwe eo An ijin, ilo buruōd im m̧ōko, im ilo kūr in gospel ko ad, m̧akutkut ko, jerbal in karejar, im jiūan̄.

Ajri in Buraimere rej al, “Love Is Spoken Here.”1

Juon iien iaar leļo̧k juon jolet jidikdik kilōk peļļo̧k. Iar je iloan dot-dot, dot-dot, dot-dot-dash. Ro rejeļā naan in Morse enaaj kile leta ko I, I, U. Ak iaar bar kobaik naan eo kein karuo. Ilo Mandarin Chinese, “ai” m̧eļeļein “iakwe”. Kiiō, bar, naan eo ej “Ij iakwe eok.” Jitōnbōro Susan, “Ij, iakwe (爱), eok.”

Jej kōnono iakwe ilo elōn̄ kajin ko. Kar jiron̄ eō bwe elōn̄ armej rej ekōnono 7,168 kajin ko an armej.2 Ilo Kabun̄ in jej kōnono 575 kajin ko, elōn̄ iaaer jidik kajin in juon wōt laļ. Jej bar kōnono ilo jibadbad, ļōm̧ņak, im en̄jake ko jān jin̄a, al, eb, im kōkaļļe ko ilo kōļmenļo̧kjen, im ilo ad kwaļo̧k ļōmņak.3

Rainin, jen kōnono kōn jilu iaan kajin ko an iakwe gospel in ej kōnono kaki: kajin eo an jouj im kautiej, kajin eo an jerbal in jipan̄ im kaarmejete, im kajin eo an ekkeijel ilo bujen eo.

Juon, kajin eo an gospel in kōn jouj im kautiej.

Kōn jouj im kautiej, Sister Gong ej kajjitokin ajri im jodikdik ro, “elmen ami jeļā ke ro jinōm̧ im jem̧ōm̧ im baam̧le ko rej iakwe eok?”

Ilo Guatemala, ajri ro reba, “Jinō im jema rej lukkuun jerbal n̄an naajidik baam̧le eo am.” Ilo North Amedka, ajri ro reba, “jinō im jema rej riitibwebwenato ko im kakwōņ eō ilo jikin kiki.” Ilo Āneo Ekwojarjar, ajri ro reba, “Jinō im jema rej o̧ņaake eō.” Ilo Ghana, West Africa, ajri ro reba, “Jinō im jema rej jipan̄ eō kōn kōttōpar ko aō ilo Ajri im Jodikdik.”

Juon ajri eaar ba, “Men̄e elukkuun m̧ōk jān jerbal aolepen raan eo, jinō ej itok im ikkure ippa nabōj.” Jinen eaar jan̄ bwe eaar ron̄ kō en̄taan ko an kajjojo raan. Juon jiron̄ eaar ba, “Men̄e jet iien kom̧ro jinō ejjab errā ippān doon, ij lōke jinō.” Jinen eaar jan̄ barāinwōt.

Jet iien jej aikuj jeļā iakwe kōnono kake ijin ej ron̄jake im kam̧m̧oolol kake ijin.

Kōn jouj im kautiej, kwojkwoj eo ad im kweilo̧k ko jet rej mije Jisōs Kraist. Jej kōnono ilo kautiej kōn Pinmuur eo an Jisōs Kraist, epaak im m̧ool, ejjab kōn wōt pinmuur eo ak men ko m̧ōttan. Jej ān̄inn̄in Kabun̄ eo an Jisōs Kraist kōn Etan, Kabun̄ eo An Jisōs Kraist im Armej Ro Rekwojarjar ilo Raan Ko Āliktata. Jej kōjerbal kajin kautiej n̄e jej kur n̄an Jemed Ilan̄ im kautiej n̄e jej kōnono n̄an doon. Ilo ad kile Jisōs Kraist ilo ioļapen bujen ko an tampeļ, edikļo̧k ad ba “etal n̄an tampeļ” im eļapļo̧k “itok n̄an Jisōs Kraist ilo m̧weo imōn Irooj.” Kajjojo bujen ej unoojdikdik, “Kōnono Kōn Iakwe Ijin.”

Membōr ro rekāāl rej ba ebōk iien n̄an jeļā mejļan naan ko an Kabun̄ in. Jej ettōn̄ ilo ļōmņak in bwe “stake house” emaron̄ m̧eļeļein juon kejota in kau; “ward building” emaron̄ juon aujpitōļ; “opening exercise” emaron̄ kipel kōj n̄an kōm̧m̧ane bōrad, aeran, bukier, im need ilo jikin paak ko an m̧ōn jar ko. Ak, jouj, jen m̧eļeļe im jouj ilo ad ekkatak juon kajin iakwe ekāāl ippān doon. Juon rikāāl tok n̄an kabun̄ in, juon rioktak ekar jiron̄e bwe likko ko an rekadu. Ijelo̧kin an kar illu, eaar uaak, “Buruō em̧ōj an oktak, jouj im kijnemij ilo an likko ko aō ettōr tok wōt.”4

Naan ko jej kōjerbali remaron̄ kepaakļo̧k ak kōttoļo̧k kōj jān riKūrijin ro jet im ro m̧ōttad. Jet iien jej kōnaan kōn jerbal in mijenede, jerbal in tampeļ, jerbal in jipan̄ im kakke ilo wāween ko emaron̄ kōm̧m̧an bwe ro jet ren ļōmņak jej tōmak jej jerbal n̄an kōj make. Jen aolep iien kōnono ilo jouj im kautiej kam̧m̧o̧o̧lol kōn jerbal im aibojooj an Anij im jinōkjeej, turiam̧o̧ im jouj an Jisōs Kraist im en̄taan in pinmuur eo An.5

Kein karuo, kajin eo an gospel n̄an jipan̄ im kaarmejet.

Ilo ad kobatok n̄an im̧ōn jar eo kajjojo wiik n̄an kautiej im m̧ōņōņō ilo raan in Jabōt, jemaron̄ kwaļo̧k ad kallim̧ur kōn bujen kwojkwoj eo n̄an Jisōs Kraist im n̄an doon kōn kūr ko ad ilo Kabun̄ in, jerbal n̄ān doon, jukjuk in pād, im jerbal in jipan̄.

N̄e ij kajjitōkin ritōl ro ijo jokwe ie ta ko rej jelōt er, em̧m̧aan im kōrā ro jim̧or reba, “Jet iaan membōr ro am rejjab bok kūr ko an Kabun̄.” Kūr ko n̄an jerbal n̄an Irooj im n̄an doon ilo Kabun̄ in An ej letok iien em̧m̧an n̄an kōļapļo̧k turiam̧o̧, kōkōt, im ettā. Ilo ad kōjeno̧lok kōj, jemaron̄ bōk im̧we ko an Irooj im ļōn̄aj im kōkajoor ro jet im kōj make. Aaet, jekjek ko reoktaktak im iien ko ilo mour ko ad emaron̄ jelōt ad jerbal, bōtaab kōjatdikdik bwe ejamin ikdeelel ko ad. Ippān Kiin̄ Benjamin, jej ba, “Eļan̄n̄e eaar wōr ippa inaaj kar leļo̧k”6 im leļo̧k aolep men jemaron̄e.

Ritōl ro an stake im ward ko, jen kōm̧m̧ane ijo ko̧ņaad. Ilo ad kūr (im kōtļo̧k) ro jeid im jatid n̄an jerbal ilo Kabun̄ in an Irooj, jouj jen kōm̧m̧ane ilo utiej im im̧we. Jipan̄ er kajjojo en̄jake kam̧m̧oolol im bwe er remaron̄ jeraam̧m̧an. Jouj im rojan̄e im ron̄jake sister ro rej tōl. Jen keememej, āinwōt an kar Bureejtōn J. Reuben Clark katakin, ilo Kabun̄ in an Irooj jej jerbal ijoke kar kūr kōj n̄ani, “ijoko juon ejjab kappukōt ak kōjekdoon.”7

Ke komro kar Sister Gong m̧are, Elder David B. Haight eaar rōjan̄: “Aolep iien bōk juon kūr an Kabun̄ in. Eļaptata n̄e mour ej boub,” eaar ba, “kwoj aikuj en̄jake iakwe eo an Irooj n̄an ro kwoj jerbal ippaer im n̄an eok ilo am̧ jerbal.” Ij kallim̧ur bwe kōnono kake iakwe ijin, ijōņ, im aolep jikin ilo ad uaak “aaet” n̄an ritōl ro an Kabun̄ in n̄an jerbal n̄an Irooj ilo Kabun̄ in An kōn Jetōb eo An im bujen ko ad.

Kabun̄ eo an Irooj ejepļaaktok emaron̄ juon jikin o̧ņaake eo an jukjuk in pād an Zaion. Ilo ad kabun̄jar, jerbal, m̧ōņōņō, im ekkatak iakwe eo An ippān doon, jej em̧jak e doon ilo gospel in An. Jemaron̄ jab errā ilo men ko an kien ak ilo jekjek ko an jukjuk in pād bōtaab lo ippān doon ilo ad al ippān doon ilo jar in al an kabun̄. Jej kajiririik ekkeijel im m̧anļo̧k ajimakeke ilo ad jerbal in karejar ilo buruōd ilo m̧oko m̧ōn doon im ro riturud.

Ilo kweilo̧k ko an membōr ippān stake bureejtōn ro, ij en̄jake iakwe eo aer im̧wilaļ n̄an membōr ro ilo aolep jekjek. Ke kemōj ettōr turin m̧oko m̧ōn membōr ro ilo stake eo an, juon stake bureejtōn ej kwaļo̧k m̧ekarta ej jokwe ilo juon em̧ ewōr jikin tutu ie ak juon em̧ ettoon laļ in, jerbal ko an Kabun̄ ej juon menin letok me ekutkut an koba kaarmejet. Ijoke, ļein eaar loe, n̄e jej jerbal im kaarmejet ilo gospel ippān doon, edikļo̧k ad elolo bōd im ļapļo̧k aenōm̧m̧an. N̄e jej kōtļo̧k, Jisōs Kraist ej jipan̄ kōj kōnono kōn iakwe eo An ijin.

Jam̧ar in, baam̧le eo am rekar ioon membōr ro an Kabun̄ rem̧m̧an im ro m̧ōttam ilo Loughborough im Oxford, England. Aindoon kein eļap m̧eļeļeir rekakeememej eō wāween an iiāo an ward im m̧akutkut in jipan̄ ko maron̄ kalek juon ekkeijel in gospel ekāāl im niknik. Etto aō en̄jake menin, ilo elōn̄ jikin ko ilo Kabun̄ in, bar jejjo m̧akutkut an ward, aeet karōki im ejaaki kōn un ko an gospel, emaron̄ kobaik kōj ippād doon kōn eļapļo̧k bōro kuk.

Juon kam̧m̧iti in m̧akutkut an kabun̄ eim̧we ej kōkajiririk kajjojo im juon jukjuk in pād in Rikwojarjar. M̧akutkut ko aer epoļōmen karōki ejiban̄ aolep en̄jake aer aorōk, koba, im ruwainene n̄an kōm̧m̧ane juon jerbal emenin aikuj. M̧akutkut kein rej kobaiktok aolep iiō im jekjek, rej ejaak kakeememej ko, im remaron̄ kōm̧m̧an ilo jidik ak ejeļo̧k joļo̧k. Makutkut ko an gospel relimo rej bar karuwaineneik tok ro ruturid im m̧ōttad.

Iiaio̧ im jerbal emakijkij aer ippān doon. Rūm̧m̧an ded ro rejeļā n̄e kwoj lukkuun kōņaan jeļā kajeen juon armej, innem jutak turuier ilo juon jikin uwe ilo juon project in jiban̄.

Pija
Rūm̧m̧an ded ro rej uno ilo juon iien jerbal in jipan̄.

Aaet, ejeļo̧k juon ak baam̧le ewānōk. Jej aolep aikuj jipan̄ em̧m̧anļo̧k n̄an kōnono kōn iakwe ijin. “Yokwe e weeppān ej joļo̧k lōļn̄o̧n̄.”8 Tōmak, jerbal, im kaarmejet rej kepaakļo̧k kōj n̄an ad Rilomo̧o̧r. Kōļapļo̧k turiam̧o̧, tōmak, im jab buruōn kuro lo jerbal im kaarmejet ko ad repād ilo E, enaaj ļapļo̧k ad jino loe pinmuur in turiam̧o̧ im jouj eo an Jisōs Kraist.

Im menin eboktok kōj n̄an kajin gospel an ekkeijel ilo bujen.

Jej mour ilo juon laļ n̄an ļōmņak kōn kōj make. Ļap wōt “Ij kāālet eō.” Āinwōt n̄e jej tōmak jejeļā tata ikdeelel ko ad make im wāween kōttōpari.

Bōtaab ejjab mool. Jisōs Kraist ej pinej-jenkwan mool, in ekajoor:

“Bwe jabdewōt eo e kōņaan lo̧mo̧o̧ren mour eo an, mour enaaj jako jān e; im jabdewōt eo mour enaaj jako jān e kōn N̄a, enaaj lo e.

“Bwe ekōjkan kakajooror armej eļan̄n̄e ej jibadek aolepen laļ im e jako an?”9

Jisōs Kraist ej letok juon iaļ em̧m̧anļo̧k—jemjerā ko pedped ioon bujen indeeo, rekajoorļo̧k jān to ko an mej. Ekkeijel ilo bujen ippān Anij im ippān doon emaron̄ kōmour im kōkwojarjar jemjerā ko ad raorōk. Ilo mool, E jeļāļo̧k kajeed im iakwe kōj eļapļo̧k jān ad jeļā kajeed ak iakwe kōj make. Ilo mool, n̄e jej bujen aolepen ad, jemaron̄ em̧m̧anļo̧k jān wōn kōj kiiō. Kajoor im māletlet an Anij emaron̄ kōjeraam̧m̧an kōj kōn aolep mennin letok rem̧m̧an, iien im wāween eo An.

Artificial intelligence (Al) em̧ōj an ņa mejļan burabļōm̧ eo an ukook in kajin. Emootļo̧k raan ko me n̄e juon kamputōr emaron̄ ukōt naan ko “An ekōņaan, ak kanniek em̧ōjņo̧” āinwōt “Enno wain eo, ak kanniek ekōt.” An kaikdeelel, āliji waanjon̄ak ko ilo juon kajin ej katakin kamputōr eo juon kajin eļapļo̧k jān katakin juon kamputōr ruuļ ko an jim̧we in jantōj.

Eitōn āinwōt, ippād make, jekjek ko remakijkij remaron̄ iaal ko ad ilo jetōb rem̧m̧antata n̄an ekkatak kajin gospel an jouj im kautiej, jerbal im kaarmejet, im ekkeijel ilo bujen.

Kiiō, ia eo im ekōjkan an Jisōs Kraist kōnono n̄an eok ilo iakwe?

Ia im ewi wāween am̧ ron̄jake iakwe eo An kōnono kake ijin?

Bwe jen kajjojo ekkatak kōnono im ron̄jake iakwe eo An ijin, ilo buruōd im m̧ōko, im ilo kūr in gospel ko ad, m̧akutkut ko, jerbal in karejar, im jerbal in jipan̄.

Ilo karōk an Anij, kajjojo iaad juon raan naaj oktak jān mour in n̄an mour eo juon. N̄e jenaaj ioon Irooj, ij ļōm̧ņak E an ba, kōn naan in katak im kallim̧ur, “Kōnono kōn Aō iakwe ijin.” Ilo āt eo ekwojarjar etan Jisōs Kraist, amen.