Kweilo̧k Eo Eļap
Ļapļo̧k Jān juon Hero
Oktoba 2023 kweilo̧k eo eļap


Ļapļo̧k Jān juon Hero

Ij kam̧ool bwe Jisōs Kraist ejjab wōt ad hero, E ej ad Irooj im Kiin̄, ad Rilo̧mo̧o̧r im Ripinmour an aolep armej.

Jān 1856 n̄an 1860, taujin Armej ro Rekwojarjar baineer ro raar likūt men aorōk ilo waan bwiļbwiļ eo kar tōl jan Edward Martin im James Willie, ekar wōr mail jān Utak Lake, ilo an itok m̧ōlo̧ kiio. Juon taujin jiljinon̄oul jiljilimjuonn̄oul iiō ko ilo ejja wiik in, ilo Oktoba 4, 1856, Būreejtōn Brigham Young eaar ilbōk ke ej ron̄ bwe ruo iaan ribwiļbwiļ ro ilo kom̧panie eo, kar tōl jen Edward Martin im James Willie, raar bukwe m̧ail ettoļo̧k jān Salt Lake, ilo an jino m̧ōlo̧.1 Raan eo tok juon, ejjab etoļo̧k jen ijin jej ioon doon ie rainin, Būreejtōn Young eaar jutak im̧aan Armej ro Rekwojarjar im ba, “Elōn̄ iaan ro jeid im jatūd m̧aan im kōrā repād ilo m̧eļaaj ko kōn waan bwilbwil ko, im aikuj boktok er n̄an ijin. … Etal im bōktok armej ro kiiō ilo to̧l ko.”2

Ruo raan tokālik, kumi in lo̧mo̧o̧r ro raar ilo̧k im kappukot baineer ro kōn waan bwilbwil ko aer.

Juon iaan ro uwaan Willie ko̧m̧pani eaar kōm̧eļeļeik jekjek eo ekain̄tanaan raar pād ie m̧okta jān an jādetok kumi in lo̧mo̧o̧r eo. Eaar kwaļo̧k, “[ke] āinwōt ke aolep men renkar jako, … im kar āinwōt n̄e jidik wōt men epād n̄an mour kake, āinwōt juon jourur in lan̄ ewaļo̧k jān lan̄ epeļļo̧k, Anij eaar uwaake jar ko am. Tiim in lo̧mo̧o̧r eo, raar bōktok m̧ōn̄ā im kein jipan̄ ko … , raar itok. … Jej kam̧m̧ool Anij kōn rilo̧mo̧o̧r ro ad.”3

Rilo̧mo̧o̧r rein rekar hero n̄an baineer ro, raar likut mour ko ad ilo kauwōtata ilo ļan̄ ko renana n̄an boktok elōn̄ ro remaron̄ in boktok ilo kōjparok eo an ijo jikier. Juon iaan hero rein ej Ephraim Hanks.

Ilo lukwōn Oktoba eo, ilo an jab jeļā kōn jekjek eo an waan bwiļbwiļ ko, Hank eaar roolļo̧k n̄an m̧weo im̧ōn ilo Salt Lake ālkin juon tūreep, ilo bon̄en eo, juon ainikien eaar karuji, im ba, “armej ro ilo waan bwiļbwiļ ko repād ilo jorrāān, im kwe eo aikuji; kwonaaj ke etal im jipan̄ er”

Ilo an kajjitōk in jiktok ilo ļōmņak eo an, eaar kōkairiirļo̧k n̄an Salt Lake City. Ke ekar ron̄ an Būreejtōn Heber C. Kimball kūr elōn̄ļo̧k em̧m̧an ro n̄an jipan̄, Hanks eaar ilo̧k raan eo juon, ippān make, n̄an lo̧mo̧o̧ren. Ekar etal m̧ōkaj, ekar eļļāļo̧k jen rilo̧mo̧o̧r ro jet, ilo iien eo ej tōpar Martin kom̧pani eo, Hanks eaar keememej, “iaar bwilōn̄ ke ij deļo̧n̄e ļo̧k kāām eo aer eo me eban jako jen ļōmņak e aō … [im] ebwe an menin kar un̄ur būruō.”4

Ephraim Hanks ekar etal jān kāām n̄an kāām n̄an kōjeram̧m̧an rinan̄inmej ro. Eaar je “elōn̄ iien ko, n̄e kōmij kōjeraam̧m̧an rinan̄inmij ro, im kadiwōjļo̧k n̄aninmej ko ilo etan Irooj Jisōs Kraist, rinan̄inmij eo ej kajju; m̧akūtkūt iien eo wōt.”5 Ephraim Hanks enaaj aolep iien juon hero n̄an waan bwilbwil eo an baineer ro.

Ejjeļo̧k oktak jen rilo̧mo̧o̧r in ekabwilōn̄lōn̄, iien ko rejelet mour ko ad im aaet m̧ool ko emakijkij an waļo̧k tōpar ko im jeraam̧m̧an ko an kajjojo em̧m̧aan ro im kōrā ro—ripija ro rebun̄bun̄, rimāletlet ro, ritōl bajinej ro, im rikien ro. Rein kajjojo ekūtkūt kautiej er āinwōt hero ro, kōn annan̄ im kein kakeememej ko em̧ōj kallōki n̄an keememej jerbal ko aer.

Ke iaar juon ļaddik jidikdik, hero ro aō jinointata ekar rikkure ro. Ij keememej kijon̄ aō aiini kaat in iakiu ko im pijain rikkure ro an Major League Baseball. “Kabun̄jar n̄an hero eo” āinwōt juon ajri elimo im ejjeļo̧k jorrāān, āinwōt aan ajri ro kōņaki nuknuk ko an hero eo aer em̧m̧an ilo iien Halloween. Men̄e jej nōbar im kile em̧m̧aan ro im kōrā ro rōtaļōn im rem̧m̧an kōn kapeel im wūjlepļo̧k ko aer, jon̄an aer aorōk, im n̄e ej juon men eļap, emaron̄ jon̄an wōt an ro nejin Israel kar kabun̄jar n̄an juon ejkab in kau ilo āne jem̧adān in Sinai.

Āinwōt ro rōrūtto, ta eo ekar ejjeļo̧k jorrāān ie ilo limo emaron̄ jino wōtļo̧k “kabun̄jar n̄an hero eo” an rikakien ro, rikalojooj ro, rikaim̧we ro, rikkure ro, ak rikōjan̄jan̄ ro emaron̄ kōm̧m̧an bwe jān “reilo̧k jān kōkaļļe eo”6 im jako ad kalimjōk ta eo eaorōk.

N̄an ro nejin Israel, jorrāān eo ekar jab gold eo raar bōktok ippāer tok ilo iaļ eo aer ļo̧k n̄an ānen kallim̧ur, ak ijeļo̧kin ta eo raar kōtļo̧k bwe gold eo en erom̧: juon ekjab, me eaar erom̧ juon menin kabun̄jar n̄ane, ukōtļo̧k mije eo aer jān Jeova, eo eaar kōjepelļo̧k Lom̧aļo̧ Ekilm̧ur im bokļo̧k er jān kōm̧akoko. Aer mije ekjab eo ekar ukōt aer maron̄ kabun̄jar n̄an Anij eo em̧ool.7

Hero eo—hero eo ad, kiiō im aolep iien—ej Jisōs Kraist, ilo men otemjej, ak jabdewōt eo kōm̧ad kōj jān katak ko An, ko rej waļo̧k ilo jeje ko rekwojarjar im jen naan ko an rikanaan ro remour, remaron̄ dāpij ad eddōkļo̧k ilo iaļen bujen in. M̧okta jān kōm̧anm̧an eo an laļin, jaar reilo̧k n̄an Jisōs Kraist ke eaar alikkar karōk eo jān Jemedwōj Ilan̄, eo ej kitbuuj ad iien n̄an eddōkļo̧k n̄an erom̧ āinwōt E, ekar pen.

Jisōs Kraist ekar jab wōt juon ritōl n̄an jurake karōk eo an Jemād, ak E ekar bar kōm̧m̧ane jerbal eo eļap. E eaar uwaake Jemed im leļo̧k E make n̄an “pinmuuri aolep armej otemjej,”8 n̄an kōļļā wōnāān m̧uri ko an kajjojo iaad me jenaaj kōm̧m̧ani im jeban maron̄ make kōļļāiki.

Būreejtōn Dallin H. Oaks eaar katakin, “[Jisōs Kraist] ekar kōm̧m̧ani aolep men ko remenin aikuj n̄an iaļ in ad ilo mour in n̄an mejān kajjik eo me kar kōlaajrake ilo karōk eo an Jemedwōj Ilan̄.”9

IIlo Jikin Kallib Gethsemane, ke ekar ioon jerbal eo eddo, Rilo̧mo̧o̧r eaar peran ilo an ba, “a en jab ankil Aō, a Aṃ wōt,” im kar wōnm̧aanļo̧k im bōk Ioon aolep metak, nan̄inmij, im en̄taan in jerawiwi an aolep ro renaaj mour.10 Ilo juon pokake im kallim̧ur ejejjōt, Jisōs Kraist eaar kadedeļo̧k jerbal eo eutiej peran jen aolep menin kōm̧anm̧an, tōparļo̧k ilo Jerkakpeje eo An eaibojooj.

Ilo kweilo̧k eo eļap ej kab jemļo̧k, Būreejtōn Russell M. Nelson eaar kakeememej kōj: “Jekdo̧o̧n ta kajjitōk ko ak būrabļōm ko ewōr ippāmi, uwaak eo ej aolep iien loi ilo mour im katak ko an Jisōs Kraist. Katak eļapļo̧k kōn Pinmuur eo An, An iakwe, An tūriam̧ok kake, An katak, im An gospel n̄an kōmour im eddōkļo̧k me em̧ōj an kar jepļaaktok. Oktakļo̧k n̄an E! Ļoor E!”11 Innam inaaj kobaiki, “Kāālet E.”

Ilo laļ in ekaipokpok, emaron̄ menin kapo n̄an jitļo̧k n̄an hero ro an jukjukin pad n̄an letok kaalikkar in mour me jej pok ak edodo. Jej wiak nuknuk ko rej kōm̧m̧ani, jej būki kien meļeļe ko rej kwalo̧ki, im jej ļo̧o̧r men ko rej letok ad lōmņak kaki ilo social media. Menin emaron̄ em̧m̧an n̄e ej an jidik wōt iien, bōtaab jej armej lale jekjek in kabun̄jar n̄an hero rōt in enaaj erom̧ āinwōt ekjab gold eo. Kāālet hero eo ejim̧we ewōr aer jekjek indeeo.

Ke baam̧le eo am̧ ekar tōparļo̧k Spain n̄an jino jerbal eo am āinwōt ritōl ro an mijen, kōm kar loe juon enaan kar frame i kwaļo̧k jān Elder Neal A. Maxwell bwe ewōr an ekkeijel n̄an hero ro jej kāālet er. Eaar ba, “Eļan̄n̄e kwojan̄in kāālet aelōn̄ an Anij m̧okta, enaaj ilo āliktata ejjeļo̧k tokjen men eo kwonaaj kāāleti.”12 Ro jeiū im jatū, ilo ad kāālet Jisōs Kraist, Kiin̄ in kiin̄ ro, jej kāālet aelōn̄ in Anij. Jabdewōt kāālet eo ej jokkin wōt kāālet pein kanniōk, ak juon ekjab gold, im ilo m̧ool enaaj likjab jen kōj.

Ilo Kallim̧ur M̧okta ilo bok in Daniel, jej riiti bwebwenato in Shadrak, Meshak, im Abednego, ro rekar jeļā wōn hero eo n̄an kāālet—im ejjab juon iaan anij ko an Kiin̄ Nebukadnezar. Raar kwaļo̧k ilo ittiņo:

“Am Anij eo kōmij karijer n̄an E, E maron̄ in lo̧mo̧o̧ren kōm jān upaaj in kijeek e bwil. …

“Ak eļan̄n̄e jab, kwōn jeļā, O kiin̄ bwe kōm ban karijer n̄an anij ro am̧, ak kabun̄ n̄an ekjab gold eo.”13

Āinwōt an Rijilōk Paul kar kwaļo̧k, “ewōr anij raņ,”14 im, imaron̄ ke kobaiktok, ewōr hero ro jej badikdik n̄an er, n̄an kabun̄jar, im aebokwoj er. Ak Daniel im ro m̧ōttan jilu raar jeļā, ewōr Juon wōt eo ej lukkuun n̄an lo̧mo̧o̧ren—kōnke E ekar pād m̧okta im enaaj aolep iien.

N̄an kōj iaļ in ad ļo̧k n̄an im̧aan mejān Anij, n̄an āneen kallim̧ur, ejjab rikakien ro, rikōjan̄jan̄ ro, rikkure ro, ak rikalojooj ro, ijelo̧kin, kāālet n̄an kōtļo̧k bwe ren erom̧ men eo jej mije ilo jikin eo ej kōjekdoon ad Rilo̧mo̧or im Ripinmuur.

Jej kāālet E, Jisōs Kraist, n̄e jej kāālet n̄an kōjparok raan eo An jekdo̧o̧n ilo m̧weo ak ilo etaļ n̄an juon jikin n̄an kakkije. Jej kāālet E n̄e jej kāālet naan ko An ilo jeje ko rekwojarjar im katak ko an rikanaan ro remour. Jej kāālet E n̄e jej kāālet n̄an kabwijer juon peba in mālim n̄an deļo̧n̄e tampeļ im mour erreo n̄an kōjerbale. Jej kāāet E n̄e jej kōm̧m̧an aenōm̧m̧an im m̧akoko in jum̧ae, “eļaptata n̄e eoktak ļōmņak ko ad jān doon.”15

Ejjeļo̧k ritōl enan̄in kar kwaļo̧k eļap peran, ejjeļo̧k rijipan̄ elapļo̧k an kar kwaļo̧k jouj, ejjeļo̧k taktō em̧ōj an kōmour elōn̄ nan̄inmej, im ejjeļo̧k rijipan̄ ejeļo̧k jān Jisōs Kraist.

Ilo laļ eobrak kōn hero ro, kōn kein annan̄ ko im jikin kalojooj ko kar kōm̧m̧ani n̄an kwaļo̧k kōn em̧m̧aan im kōrā an mour in, ewōr Juon ej jutak ilōn̄in aolep ro jet. Ij kam̧ool bwe Jisōs Kraist ejjab wōt ad hero, E ej ad Irooj im Kiin̄, Rilo̧mo̧o̧r im Ripinmour an aolep armej. Ilo etan Jisōs Kraist, Amen.

Kakeememej ko

  1. Katak ko kar kwaļo̧ki kōn Willie im Martin handcart companies include LeRoy R. and Ann W. Hafen, Handcarts to Zion: The Story of a Unique Western Migration, 1856–1860 (1960); Rebecca Cornwall and Leonard J. Arrington, Rescue of the 1856 Handcart Companies (1981); Howard K. and Cory W. Bangerter, Tragedy and Triumph: Your Guide to the Rescue of the 1856 Willie and Martin Handcart Companies, 2nd ed. (2006); and Andrew D. Olsen, The Price We Paid: The Extraordinary Story of the Willie and Martin Handcart Pioneers (2006).

  2. Brigham Young, “Remarks,” Deseret News, Oct. 15, 1856, 252.

  3. John Oborn, “Brief History of the Life of John Oborn, Pioneer of 1856,” 2, in John Oborn reminiscences and diary, circa 1862–1901, Church History Library, Salt Lake City.

  4. Ephraim K. Hanks’s narrative, in Andrew Jenson, “Church Emigration,” Contributor, Mar. 1893, 202–3.

  5. Hanks, in Jenson, “Church Emigration,” 204.

  6. Jekab 4:14.

  7. Lale Exodus 32.

  8. 1 Timote 2:6; bar lale Matu 20:28.

  9. Dallin H. Oaks, “Ta eo Ad Rilo̧mo̧o̧r Ekar Kōm̧m̧ane n̄an Kōj?,” Liaona, Māe 2021, 75.

  10. Lale Luk 22:39–44.

  11. Russell M. Nelson, “Uaak eo Ej Aolep Iien Jisōs Kraist,” Liaona, Māe 2023, 127.

  12. Attributed to 18th-century English clergyman William Law; quoted in Neal A. Maxwell, “Response to a Call,” Ensign, May 1974, 112.

  13. Lale Daniel 3:13–18.

  14. 1 Korint 8:5.

  15. Russell M. Nelson, “Rikaenōm̧m̧an ro Jej Aikuji,” Liaona, Māe 2023, 98.