2010–2019
Ol Lida we Oli Gud Moa Oli Olgeta we Oli Save Folem Kraes Moa
Epril 2016


Ol Lida we Oli Gud Moa Oli Olgeta we Oli Save Folem Kraes Moa

Bae i gat ol taem we rod long fored i tudak, be gohed blong folem Sevya. Hem i save rod; yes Hem nao i rod.

Taem mi gat 12 yia, papa blong mi i tekem mi go sut long maonten. Mifala i wekap long 3 klok moning, fasem hos, mo ron long hos i go long dak bus long maonten. Mi laekem blong stap go sut wetem papa blong mi, be long tetaem ia, mi harem defren. Mi neva bin go long maonten bifo, mo mi no save luk trak—!o eni nara samting! Wan samting nomo we mi save luk i smol toj we papa blong mi i stap karem from i stap saenem ol tri long fored blong mitufala. ?Bae olsem wanem sapos hos blong mi i glis mo foldaon? ?Hos i save luk ples we hem i stap go long hem? Be tingting ia i mekem mi kwaet: “Papa i save se hem i stap go wea. Bae mi folem hem, evri samting bae i oraet.”

Mo evri samting i bin oraet. Long en, sam i kamaot, mo mitufala i gat wan gud dei tugeta. Taem mitufala i stap rere blong gobak hom, papa blong mi i soem wan stip hil long maonten we i kamaot gud long ol narawan. “Hemia Win Rij” hem i talem. Ples ia nao i gud blong go sutum animol. Wantaem nomo mi save se mi wantem kambak mo klaem long Win Rij wan dei.

Long ol yia we oli kam afta, plante taem bae mi harem papa i tokbaot Win Rij, be mitufala i neva gobak—kasem wan dei, 20 yia afta, mi ringim papa mo talem: “Bae yumitu go long Win Rij”. Bakegen, mitufala i fasem hos mo stat i go antap long saed blong hil. Naoia mi save ron gud long hos, mi gat 30 yia, be yet, mi sapraes se mi filim smol fraet we mi bin filim taem mi gat 12 yia. Be papa i bin save rod mo mi folem hem.

Nao mitufala i kasem antap long hil blong Win. Lukluk long ples i gud we i gud, mo mi gat bigfala filing se mi mas kambak—i no blong miwan, be wetem waef mo ol pikinini. Mi bin wantem olgeta oli gotru long wanem mi gotru.

Ova long ol yia, mi bin gat fulap janis blong lidim ol boe blong mi mo ol nara yang man i go long ol top blong hil, semmak olsem papa blong mi i lidim mi. Ol eksperiens ia oli pusum mi blong tingting hevi long mining blong lidim man—long mining blong folem man.

Jisas Kraes, Lida we I Moa Gud long Evriwan, mo Man blong Folem Man we I Moa Gud Evriwan

Sapos mi askem yu: “?Huia i lida we i moa gud we i bin laef?” ?Bae yu talem wanem? Ansa, yes, bae i Jisas Kraes. Hem i putum eksampol we i stret evriwan blong eni kwaliti blong lidasip we yu save tingting long hem.

Be sapos mi askem yu: “?Huia man we i folem man we i moa gud we i bin laef long wol ia? ?Ansa ia ?bae i no Jisas Kraes bakegen? Hem i lida we i moa gud from se Hem i man blong folem man we i moa gud long evriwan—Hem i stap folem stret nomo Papa blong Hem, long evri samting.

Wol i tijim se ol lida oli mas hae olgeta; Lod i tijim se oli no mas flas. Ol lida blong wol oli kasem paoa mo lidim man tru long talen, skil mo mane blong olgeta. Ol lida olsem Kraes oli kasem paoa mo oli lidim tingting blong man tru long “fasin blong gotru long hadtaem, wetem fasin we i kaen mo i no flas, mo lav we i stap oltaem.”1

Long ae blong God, ol lida we oli moa gud, oltaem, oli olgeta we oli save folem gud Kraes.

Bae mi serem tufala eksperiens taem mi stap wetem ol yang man blong Jos we oli tijim mi fasin blong lidim mo folem man.

Yumi Evriwan I Ol Lida

I no longtaem i pas, waef blong mi mo mi, i go long wan sakramen miting longwe long hom wod blong mitufala. Jes bifo miting i stat, wan yang man i kam kolosap mo askem sapos mi save help blong pasem sakramen. Mi talem: “Bae mi glad blong mekem.”

Mi go sidaon wetem ol nara dikon mo askem wan we i sidaon long saed blong mi: “?Wanem nao wok blong mi?” Hem i talem se bae mi stat blong pasem sakramen biaen long japel long medel mo bae hem i stap long narasaed long semfala ples, mo bae mitufala i wok i kam long fored.

Mi talem hem: “Mi no mekem samting ia longtaem nao.”

Hem i ansa: “I oraet. Bae yu oraet. Mi bin filim semmak taem mi stat.”

Sam taem afta, dikon we i moa yang long kworom, we oli odenem sam wik nomo i pas, i givim toktok long sakramen miting. Afta long miting, ol nara dikon oli ron raon long hem mo talem se oli glad tumas we oli fren wetem hem long kworom.

Taem mi stap storian wetem olgeta long dei ia, mi faenemaot se evri wik, ol memba blong evri kworom blong Aronik Prishud long wod ia, oli go aot oli go from long ol nara yang man, mo invaetem olgeta blong kam pat blong kworom blong olgeta.

Ol yang man ia, evriwan oli ol gudfala lida. Mo i klia se i gat sam gudfala man blong Melkesedek Prishud we oli biaen long olgeta, papa mo mama, mo ol narawan we i tijim olgeta long diuti blong olgeta. Ol adalt olsem ia, oli luk ol yang man i no olsem we oli stap, be olsem we oli save kam. Taem oli toktok long o abaot ol yang man, oli no wokem tokbaot ol wiknes blong olgeta. Be, oli tokbaot bigwan ol lidasip kwaliti we oli stap soem.

Yufala ol yang man. Lod i luk yufala olsem ia nao. Mi invaetem yufala blong luk yufala long wei ia. Bae i gat taem long laef blong yufala we oli singaotem yufala blong lidim man. Sam nara taem, oli wantem se yu folem man. Be mesej blong mi tedei, i nomata wanem koling yu gat, olsem yu wan lida, mo oltaem yu man blong folem man. Lidasip, i wan wei blong soem fasin blong disaepol—hem i wan poen nomo blong helpem ol narawan oli kam long Kraes, we i stret wanem ol disaepol oli stap mekem. Sapos yu traehad blong folem Kraes, nao bae yu save helpem ol narawan blong folem Hem mo yu save stap olsem wan lida.

Paoa blong yu save lidim man i no kam from yu gat fasin ia blong toktok, strong tingting, o talen blong toktok long pablik. Hem i kam from komitmen blong yu blong folem Jisas Kraes. I kam from yu wantem blong stap, olsem Ebraham i talem, “wan moa bigfala disaepol blong stret mo gud fasin.”2 Sapos yu save mekem hemia—iven we yu no stret evriwan long hem, be yu stap traem—nao yu yu wan lida.

Prishud Seves Hem I Lidasip

Long wan nara taem, mi bin stap long Niu Silan, mi stap visitim hom blong wan singgel mama wetem trifala yang pikinini. Boe we i moa olfala i gat 18 yia mo i kasem Melkesedek Prishud long Sandei bifo. Mi askem sapos hem i bin gat janis blong yusum prishud ia yet. Hem i se: “Mi no save tumas se hemia i minim wanem.”

Mi talem long hem se naoia hem i gat atoriti blong givim wan prishud blesing blong kamfot o hilim sikman. Mi lukluk long mama blong hem, we i no bin gat wan we i gat Melkesedek Prishud long saed blong hem blong plante yia. Mi se: “Mi ting se bae i naes tumas sapos yu givim wan blesing long mama blong yu.”

Hem i ansa: “Mi no save olsem wanem blong mekem.”

Mi eksplenem se hem i save putum han blong hem antap long hed blong mama blong hem, talem nem blong hem, talem se hem i stap givim wan blesing tru long atoriti blong Melkesedek Prishud, mo talem wanem we Spirit i putum long maen mo hat blong hem, mo klosem long nem blong Jisas Kraes.

Long nekis dei, mi kasem wan imel long hem. I rid i go olsem: “Tedei mi blesem mama blong mi. … Mi filim we mi fraet we mi fraet mo mi no naf, mekem se mi prea oltaem blong meksua se mi gat Spirit i stap wetem mi, from se mi no save givim wan blesing sapos i no gat Spirit. Taem mi stat, mi fogetem miwan mo wiknes blong mi. … Mi no ting se bae mi kasem bigfala paoa long spirit mo filing we mi bin filim. … Afta long hem, spirit blong lav i tajem mi bigwan, mi no save holemtaet mi, mekem se mi haggem mama blong mi mo krae olsem wan bebi. … Iven naoia we mi stap raet, mi filim Spirit i bigwan, we mi no wantem mekem sin bakegen. … Mi lavem gospel ia.”3

I wan insperesen blong luk olsem wanem wan yang man nomo i save mekem ol bigfala samting tru long prishud seves, iven taem hem i filim se hem i no naf. I no longtaem i pas, mi lanem se yang elda ia i kasem misin koling blong hem mo bae i go long misinari trening senta long nekis manis. Mi biliv se bae hem i lidim plante sol i kam long Kraes from se hem i lanem olsem wanem blong folem Kraes long prishud seves blong hem—i stat long hom blong hem, mo eksampol blong hem i lidim bigwan 14 yia brata blong hem.

Ol brata. Bae yumi luksave o no, be pipol i stap lukluk yumi—memba blong famli, fren, mo ol strenja. Hem i no inaf, blong yumi, olsem ol man we i holem prishud, blong yumi jes kam long Kraes; diuti blong yumi i blong “invaetem evriwan blong kam long Kraes.”4 Yumi no save glad blong stap kasem blesing long spirit blong yumiwan nomo; yumi mas lidim ol pipol we yumi lavem blong kasem ol semfala blesing ia—mo olsem wan disaepol blong Jisas Kraes, yumi mas lavem evriwan. Wok we Sevya i putum long Pita i kam tu long yumi: “Taem yu tanem tingting blong yu, yu kambak long mi bakegen, yu mas mekem tingting blong ol brata blong yu i strong.”5

Folem Man Ia blong Galili

Bae i gat ol taem we rod long fored i tudak, be gohed blong folem Sevya. Hem i save rod; yes Hem nao i rod.6 Moa yu gat tingting blong kam long Kraes, mo dip insaed long yu bae yu wantem helpem ol narawan gat eksperiens long wanem yu gotru. Wan nara toktok i tokbaot filing ia i jareti, “we Papa i givim long evriwan we oli tru blong folem Pikinini blong Hem, Jisas Kraes.”7 Nao bae yu faenem se long stret aksen blong folem Kraes, yu stap lidim ol narawan i go long Hem, from se long toktok blong Presiden Tomas S. Monson: “Taem yumi stap folem Man ia blong Galili—we i Lod Jisas Kraes—bae man i filim lidasip blong yumi long gud saed long weaples yumi stap long hem, nomata wanem koling blong yumi.”8

Mi testifae we hemia i tru Jos blong Kraes. Wan profet blong God, Presiden Monson i lidim yumi—hem i wan bigfala lida we, hem tu, i wan tru man blong folem Sevya. Long nem blong Jisas Kraes, amen.