Konafesi Aoao
Ao Faaniutu ma Avesusulu
Konafesi aoao ia Aperila 2024


Ao Faaniutu ma Avesusulu

E mafai foi ona tatou maua lo tatou lava ao faaniutu o le malamalama—tasi le avesusulu i le taimi.

O la’u savali e mo latou o e popole e uiga i a latou molimau ona latou te le’i maua ni aafiaga faaleagaga lofituina. Ou te tatalo ia mafai ona ou tuuina atu sina filemu ma le faamautinoaga.

O le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso na amata i se pā mai o le malamalama ma le upumoni! Na ulu atu se tama talavou i le setete i matu o Niu Ioka, o le igoa taatele o Iosefa Samita, i se toga laau e tatalo ai. Sa popole o ia i lona agaga ma lona tulaga i luma o le Atua. Na ia sailia le faamagaloga mo ana agasala. Ma sa fememea’i o ia pe o le fea lotu e auai ai. Na te moomia le manino ma le filemu—na te moomia le malamalama ma le poto.1

A o tootuli ifo Iosefa e tatalo ma “ofo atu manaoga o [lona] loto i le Atua,” sa siomia o ia i se pouliuli mafiafia. Sa taumafai se mea faatiapolo, faataugā, ma le matua’i moni lava e taofia o ia—ia noatia lona laulaufaiva ia le mafai ona tautala o ia. O le ogaoga tele o le malosiaga o le pouliuli na manatu ai Iosefa o le a oti. Peitai sa ia “taumafai ma [lona] malosi atoa e valaau atu i le Atua ia laveaiina o [ia] mai mana o lea fili ua taofia ai o [ia].” Ona oo lea, “i le taimi tonu lava na ou sauni ai e goto ifo i se tulaga e aunoa ma se faamoemoe ma tuu atu [ia] lava i le faafanoga,” ina ua ia le iloa pe mafai ona ia toe faaauau, sa faatumulia le vao i se malamalama mamalu, ma faataape ai le pouliuli ma le fili o lona agaga.2

Na alu ifo lemu i ona luga a’e se “ao faaniutu” e sili atu le susulu nai lo le la. Na faaali ane se tagata e toatasi, ona sosoo ai lea ma le isi.3 O lo La’ua “pupula ma le mamalu e le mafaamatalaina.” Ua ta’u e le na muamua, o lo tatou Tama Faalelagi, lona igoa “a o tusi ane i le isi—[Iosefa!] O Lo’u Atalii Pele Lenei. Faalogo ia te Ia!4

Ma o lena pa ofoofogia mai o le malamalama ma le upumoni, na amata ai le Toefuataiga. O le a sosoo mai ai ma se lolo o faaaliga ma faamanuiaga: o tusitusiga paia fou, toefuataiina mai o ki o le perisitua, aposetolo ma perofeta, sauniga ma feagaiga, ma le toefaatuina o le Ekalesia moni ma le ola a le Alii, lea o le a i ai se aso e faatumulia ai le lalolagi i le malamalama ma molimau ia Iesu Keriso ma Lana talalelei toefuataiina.

O na mea uma, ma isi mau mea, sa amata i se tatalo naunautai a se tamaitiiti, ma se ao faaniutu.

E i ai foi o tatou manaoga naunautai. Tatou te manaomia foi le saolotoga mai fenumia’iga faaleagaga ma le pouliuli faalelalolagi. Tatou te manaomia foi ona tatou iloa mo i tatou lava.5 O se tasi na o mafuaaga na valaaulia ai i tatou e Peresitene Russell M. Nelson e “faatofu [i tatou lava] i le malamalama mamalu o le Toefuataiga.”6

O se tasi o upumoni sili o le Toefuataiga o le, o loo matala le lagi—e mafai foi ona tatou maua le malamalama ma le atamai mai luga. Ou te molimau atu e moni lena mea.

Ae e tatau ona tatou faaeteete i se mailei faaleagaga. O nisi taimi e faalotovaivaia ai tagata faamaoni o le Ekalesia ma oo ai lava ina tafefea ese atu ona latou te lei maua ni aafiaga lofituina faaleagaga—aua latou te le’i maua o latou lava ao faaniutu. Na lapatai mai Peresitene Spencer W. Kimball e faapea “O le faamoemoe i taimi uma mo ni faaaliga ofoofogia, e toatele o le a misia atoa ai le tafe mai e le aunoa o fesootaiga faaalia.”7

Na toe ta’ua e Peresitene Iosefa F. Samita e faapea, “Na taofia e le Alii mea ofoofogia mai ia te au [ina o o’u laitiiti], ma faaali mai ia te au le upumoni o lea fuaitau, ma lea mataupu i luga o lea mataupu, o sina mea itiiti i i ma sina mea itiiti i o.”8

O le mamanu masani lena a le Alii, uso e ma tuafafine. Nai lo le auina mai ia i tatou o se ao faaniutu, e auina mai e le Alii se ‘ave susulu o le malamalama, ona sosoo mai ai lea ma se isi, ma se isi.

O na ‘ave susulu o le malamalama o loo liligi mai pea lava pea i o tatou luga. Ua aoao ma e tusitusiga paia e faapea o Iesu Keriso o le “malamalama ma le … ola o le lalolagi”9 e “tuuina atu e le Agaga le malamalama i tane uma [ma fafine] e o mai i le lalolagi,”10 ma o Lona malamalama foi ua “faatumulia ai le atulaulau,” ma tuuina atu ai le “ola i mea uma.”11 O loo siomia moni lava i tatou i le Malamalama o Keriso.

Afai ua tatou maua le meaalofa o le Agaga Paia ma o loo taumafai e faaaoga le faatuatua, salamo, ma faamamaluina a tatou feagaiga, ona tatou agavaa lea e maua e le aunoa nei ave susulu paia. I le fasifuaitau iloga a Elder David A. Bednar, “o loo tatou ‘ola i faaaliga.’”12

Ae, e eseese i tatou uma taitoatasi. E leai ni tagata se toalua e tutusa le auala e maua ai le malamalama ma le upumoni a le Atua. Faaalu sina taimi e mafaufau ai e uiga i le auala ua e maua ai le malamalama ma le Agaga o le Alii.

Atonu na e maua nei pa o le malamalama ma le molimau o le “filemu [o fetalai atu] i lou mafaufau e faatatau [i se] mataupu” na faapopoleina ai oe.13

Po o se faalogona—o se leo itiiti, filemu—na nofo “i lou mafaufau ma i lou loto”14 ma uuna’ia ai oe e faia se mea lelei, e pei o le fesoasoani i se tasi.

Atonu pe sa e i ai i se vasega i le lotu—po o se tolauapiga a le autalavou—ma lagonaina se naunautaiga malosi e mulimuli ia Iesu Keriso ma tumau faamaoni.15 Atonu pe sa e tu ma faasoa atu se molimau na e faamoemoe e moni ona lagonaina ai lea e moni.

Pe atonu foi na e tatalo ma lagonaina se faamautinoaga fiafia e alofa le Atua ia te oe.16

Atonu na e faalogo i se tasi o tuuina atu se molimau ia Iesu Keriso ma sa tuia ai lou loto ma faatumulia ai oe i le faamoemoe.17

Atonu na e faitaua le Tusi a Mamona ma sa tautala atu ai se fuaiupu i lou tagata, e faapei na tuu e le Atua iina mo na o oe lava—ona e iloa ai lea sa Ia faia lava.18

Atonu na e lagonaina le alofa o le Atua mo isi a o e auauna atu ia i latou.19

Pe atonu foi na e tauivi ia lagonaina le Agaga i lena taimi ona o le lotopopole po o le atuatuvale, ae i ai le meaalofa taua ma le faatuatua e toe tepa ai i tua ma iloa ai “alofa mutimutivale agamalu o le Alii.”20

O lo’u manatu e faapea, e tele lava auala e maua ai ave susulu faalelagi o le molimau. O le mea moni, ua na o ni nai auala nei. Atonu e le o ni ala iloga, ae o nei ala uma e fatua’i ai se vaega o a tatou molimau.

Uso e ma tuafafine, ou te le’i vaai i se ao faaniutu o le malamalama, ae faapei o outou, ua ou iloa le tele o ave susulu paia. I le tele o tausaga, sa ou taumafai ai e teufaapelepele na aafiaga. A’o ou faia lena mea, sa ou iloa ai ma manatua le tele o na mea. O nisi nei o faataitaiga mai lo’u lava olaga. Atonu e faalēamana’ia e ni isi ae e taua lava ia te au.

Ou te manatua le avea ma se talavou ulavale i se papatisoga. Ina ua toeitiiti amata le sauniga, sa ou lagonaina le uuna’ia e le Agaga ou te nofo i lalo ma ia migao. Sa ou saofai ifo i lalo ma filemu i le sauniga atoa.

Ae ou te lei faamisiona, sa ou fefe e le’i lava le malosi o la’u molimau. E leai se tasi o lou aiga na auauna atu i se misiona, ma ou te lei iloa pe mafai ona ou faia. Ou te manatua lo’u suesue ma tatalo faatauanau ia ou maua se molimau e sili ona mautu ia Iesu Keriso. Ona oo lea i se tasi aso, a o ou aioi atu i le Tama Faalelagi, sa ou maua se lagona mamana o le malamalama ma le mafanafana. Ma sa ou iloaina. Na ou iloa lava.

Ou te manatua le fāgua o a’u i se tasi po e se lagona o le “fesootaiga mama a’ia’i” na ta’u mai ai ia te au o le a valaauina a’u e galue i le korama a toeaina.21 E lua vaiaso mulimuli ane, ae valaauina au.

Ou te manatua se konafesi aoao lea na saunoa ai se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i upu tonu o se molimau sa ou fai atu i se uo, sa ou faamoemoe ou te faalogo i ai.

Ou te manatua lo’u tootuli faatasi ma le fiaselau o uso e tatalo mo se uo pele, sa taoto ua le iloa se mea, i se masini faamānava i se falemai laitiiti i se mea mamao, ina ua nofo lona fatu. Ao tuufaatasi o matou lava loto e augani atu ai mo lona ola, sa ala ae o ia ma toso ese le masini faamānava mai lona fa’a’ī. O loo avea nei o ia ma se peresitene o le siteki.

Ou te manatua foi le ala a’e ma ni lagona malolosi faaleagaga i le mavae ai o se miti e le galo i se uo lelei ma se faufautua, lea na vave tele ona maliu, ma na tuua ai se gaogao tele i lo’u olaga. Sa ataata o ia ma fiafia. Sa ou iloa sa manuia o ia.

O nisi nei o a’u avesusulu. Sa i ai foi o outou lava aafiaga—o a outou lava molimau ua tumu i le malamalama. A o tatou iloaina, manatua, ma faaputuputu nei avesusulu “faatasi i se mea e tasi,”22 ona amata ai lea ona tupu se mea matagofie. “O le malamalama e pipii i le malamalama”—“o le upumoni e fusia le upumoni.”23 O le moni ma le mana o le avesusulu e tasi o le molimau e faamalosia ai ma tuufaatasia ma le tasi, ona sosoo ai lea ma le tasi, ma le isi. O lea fuaiupu i lea fuaiupu, o lea mataupu i lea mataupu, o se avesusulu ii ma se avesusulu iina—e tasi si minute faaleagaga e faapelepele i se taimi, —o iina e tupu a’e ai i totonu o i tatou se fatu o aafiaga faaleagaga ua faatumuina i le malamalama. Atonu e leai se avesusulu e tasi e lava lona malosi pe lava lona susulu e faavae ai se molimau atoa, ae o le tuufaatasia e mafai ai ona avea o se malamalama e le mafai ona faatoilalo e le pogisa o le le mautonu.

“O lea la, pe ua le moni ea lenei mea?” Ua fesili ai Alema. “Ou te fai atu ia te outou, Ioe, aua o le malamalama lea.”24

Ua aoao mai i tatou e le Alii, “O le mea e mai i le Atua o le malamalama lea, ma o ia o lē e mauaina le malamalama, ma tumau pea i le Atua, e mauaina le malamalama atili; ma o lena malamalama o le a tupu susulu malamalama tele pea lava pea seia oo i le aso e atoatoa ai.”25

Uso e ma tuafafine, o le uiga o lena mea, a oo mai le taimi ma e ala i le “maelega tele,”26 e mafai ai foi e i tatou ona maua o tatou lava ao faaniutu o le malamalama—tasi le avesusulu i le taimi. Ma i le lotolotoi o lena ao faaniutu, o le a tatou maua foi se Tama Faalelagi alofa, o valaau i tatou i o tatou igoa, faasino atu i tatou i lo tatou Faaola o Iesu Keriso, ma valaaulia i tatou e “Faalogo ia te Ia!”

Ou te molimau atu ia Iesu Keriso, o Ia o le malamalama ma le ola o le lalolagi atoa—ma o lou ma lo’u lalolagi patino.

Ou te molimau atu o Ia o le Alo moni ma soifua o le Atua moni ma soifua, ma o loo tu o Ia i le ao o lenei Ekalesia moni ma le ola, o taialaina ma taitaia e Ana perofeta ma aposetolo moni ma soifua.

Talosia ia tatou iloa ma talia Lona malamalama mamalu ona filifilia lea o Ia nai lo le pouliuli o le lalolagi—i taimi uma ma le faavavau. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:10–13.

  2. Tagai i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:14–16.

  3. Tagai Joseph Smith, Journal, Nov. 9–11, 1835, 24, josephsmithpapers.org.

  4. Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:17.

  5. Tagai i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:20. Ina ua toe foi Iosefa Samita i le fale ina ua mavae le Uluai Faaaliga, sa fesili lona tina pe o manuia o ia. Sa tali o ia, “O loo matuai lelei lava a’u. … Ua ou iloa mo a’u lava e le moni le lotu Peresipeteriane” (ua faaopoopo le faamamafa).

  6. Russell M. Nelson, “Malelega Faaiu,” Liahona, Nov. 2019, 122.

  7. Spencer W. Kimball, i le Conference Report, Munich Germany Area Conference, 1973, 77; sii mai i le Graham W. Doxey, “The Voice Is Still Small,” Ensign, Nov. 1991, 25.

  8. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa F. Samita (1998), 201: “A o avea au ma tama i le faatoa amataina o le galuega, sa masani ona ou alu ma fesili atu i le Alii e fa’aali mai ia te a’u nisi o mea ofoofogia, ina ia mafai ai ona ou maua se molimau. Ae sa taofi mau e le Alii mea ofoofogia mai ia te a’u, ae faaali mai ia te a’u le upumoni, fuaiupu i le fuaiupu, upu i le upu, si mea itiiti iinei ma se mea itiiti iina seia oo ina Ia faailoa mai ia te au le upumoni mai le tumua’i o lo’u ulu seia oo i alofivae o o’u vae, ma seia aveesea atoatoa mai ia te au le masalosalo ma le fefe. Sa Ia le auina mai se agelu mai le lagi e faia lenei mea, pe ua ia tautala foi ma le pu a le agelu. E ala i le musumusuga o le leo itiiti ma le filemu o le Agaga o le Atua soifua, sa Ia tu’uina mai ia te au le molimau ua ou maua. Ma o le mataupu faavae foi lenei ma le mana, o le a ia tuu atu ai i fanau uma a tagata se iloa o le upumoni o le a tumau ia i latou, ma o le a latou iloa ai le upumoni, e pei ona silafia ai e le Atua, ma ia faia le finagalo o le Tama e faapei ona faia ai e Keriso.”

  9. Mosaea 16:9.

  10. Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:46; tagai foi i le Ioane 1:9.

  11. Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:12–13.

  12. David A. Bednar, O Le Agaga o Faaaliga (2021), 7.

  13. Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:23.

  14. Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:2; tagai foi i le Helamana 5:30.

  15. Tagai i le Mosaea 5:2; Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:12.

  16. Tagai i le 2 Nifae 4:21; Helamana 5:44.

  17. Ua faailoa mai e le Alii le tomai e talitonu ai i le molimau a isi, o se meaalofa faaleagaga (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:13–14).

  18. Ua aoao mai e faaaliga i ona po nei e faapea, o upu o tusitusiga paia “na tuuina atu e lo’u Agaga ia te outou, ma sei vagana ua tuuina atu i lo’u mana e le mafai ona outou maua; o le mea lea, e mafai ona outou molimau atu sa outou faalogo i lo‘u leo, ma iloa a’u upu” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:35–36).

  19. Tagai i le Mosaea 2:17; Moronae 7:45–48.

  20. 1 Nifae 1:20. Sa saunoa Elder Gerrit W. Gong e uiga i le “vaavaai ma mata e vaai ma olioli i le tele o le alofa mutimutivale agamalu o le Alii i o tatou olaga” (“Auaunaga,” Liahona, Me 2023, 18) ma i le ala “e tele ina aupito faigofie ona iloa le aao o le Alii i o tatou olaga” (“Manatua e Le Aunoa o Ia,” Liahona, Me 2016, 108). O le meaalofa o le iloa ma faailoa ma le agaga faafetai i le aao o le Alii i o tatou olaga, tusa lava pe na tatou le’i iloaina pe lagonaina i le taimi, e mamana. E tele ina tautala mau i le mana faaleagaga o le manatuaina (tagai i le Helamana 5:9–12; Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77, 79), lea e mafai ona avea o se ta’imua i faaaliga (tagai i le Moronae 10:3–4).

  21. Na aoao mai Iosefa Samita: “E mafai ona manuia se tagata i le matauina lea o uluai faailoga o le agaga o faaaliga; mo se faataitaiga, a e lagonaina le malamalama mama ua ulu mai ia te oe, e mafai ona faafuasei ona oo mai ia te oe manatu, ma a matauina, o le a e vaai i ai i lona faataunuuina i lena lava aso pe vave foi; (o lona uiga) o mea ia na faaalia atu i lou mafaufau e le Agaga o le Atua, o le a faataunuuina; o lea la, o le iloa o le Agaga o le Atua ma malamalama i ai, o le a outou tuputupu ae ai i le mataupu faavae o faaaliga, seia oo ina faaatoatoaina oe ia Keriso Iesu” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2011], 132).

  22. Efeso 1:10.

  23. Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:40: “Aua o le atamai e pipii i le atamai; o le poto e talia le poto; o le upumoni e fusia le upumoni; o le amiomama e fiafia i le amiomama; o le malamalama e pipii i le malamalama.”

  24. Alema 32:35. Sa faamamafa e Alema e faapea o nei aafiaga e tumu i le malamalama, e ui o le tele o taimi e laiti, e moni i ona itu uma. E oo ina atili mamana lo latou moni pe a tuufaatasia e fatua’i ai se mea atoa mamana.

  25. Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:24.

  26. Alema 32:41.