Konafesi Aoao
O Se Talafaamaumau o Mea na Ou Vaaia ma Faalogoina
Konafesi aoao ia Aperila 2024


O Se Talafaamaumau o Mea na Ou Vaaia ma Faalogoina

E le’i i ai lava se isi taimi sili atu e avea ai o se tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso.

Ina uma ona ou faauu mai le a’oga faaletulafono, sa ma faia ma lo’u toalua o Marcia se filifiliga e aufaatasi i se kamupani loia sa faapitoa mo le taulimaina o mataupu i potu faamasino. A o amata a’u aoaoga faamasani i le galuega, e tele le taimi sa ou faaaluina i le tapenaina o molimau e molimauina se faamasinoga. Sa vave ona ou iloaina o mea moni sa filima’otia i se potu faamasino, a o tautino atu e molimau, i lalo o se tautoga, le moni o mea sa latou vaaia ma faalogo i ai. A o tautino atu e molimau, sa pu’e ma teuina ia a latou upu. O le taua o molimau faatuatuaina sa avea pea ma faamuamua o a’u tapenaga.

E le’i leva ae ou iloaina o faaupuga lava nei sa ou faaaogaina i aso uma o se loia, o faaupuga lava foi ia sa ou faaaogaina i a’u talanoaga faaletalalelei. “Mau” ma “molimau” o faaupuga tatou te faaaogaina a o tatou faasoa atu lo tatou malamalama ma lagona e uiga i le moni o le talalelei a Iesu Keriso.

Ina ua vaetofia a’u o se Fitugafulu Eria fou, sa ou susueina ia tusitusiga paia e aoao ai i o’u tiute ma faitauina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:25, lea o loo faapea mai, “Ua valaauina Fitugafulu … ia avea ma molimau faapitoa i Nuu Ese ma i le lalolagi uma.” E mafai ona outou tagai faalemafaufau, sa tosina o’u mata i le faaupuga “molimau faapitoa.” Na oo ina manino mai ia te au, e i ai sa’u tiutetauave e tuu atu la’u molimau—e tautino atu le suafa o Iesu Keriso—i soo se mea ou te malaga i ai i le lalolagi.

E tele faataitaiga i tusitusiga paia e uiga ia i latou o ni molimau na vaaitino ma sa molimau atu i mea sa latou vaaia ma faalogoina.

A o amata e le perofeta anamua o Mamona lana talafaamaumau, na ia tusia, “Ma o lenei, o au, o Mamona, ou te faia se talafaamaumau o mea sa ou vaaia ma faalogoina, ma faaigoa o le Tusi a Mamona.”1

Sa faamalolo e Aposetolo a le Faaola o Peteru ma Ioane se tagata i le suafa o Iesu Keriso le Nasareta.2 Ina ua poloaiina e aua ne’i tautatala i le suafa o Iesu, sa la tali atu:

“Pe tonu i luma o le Atua, ona ma faalogo ia te outou, a e ma te le faalogo i le Atua, ina filifili ia outou.

“Aua ma te le mafaia ona lē tautala i mea ua ma vaai i ai ma faalogo i ai.”3

O le isi molimau maoae e maua mai le Tusi o le Au Paia Mamona o ē na molimauina le asiasiga a le Faaola o Iesu Keriso. Faafofoga i le faamatalaga o la latou molimau: “Ma ua faapenei le ala ua latou molimau mai ai: E lei vaaia lava e le mata, pe na faalogoina foi muamua e le taliga, le tetele ma le ofoofogia naua o mea e pei ona matou vaai ma faalogo o fetalaia e Iesu i le Tamā.”4

Uso e ma tuafafine, o le asō ou te tautino atu ai la’u molimau ma faia se talafaamaumau o mea na ou vaaia ma faalogo ai i le taimi o la’u galuega paia o se Fitugafulu a le Alii o Iesu Keriso. I le faia ai, ou te molimau atu ai ia te outou e uiga i se Tama Faalelagi alofa ma Lona Alo agaalofa, o Iesu Keriso, o lē sa puapuagatia, maliu, ma toetu mai e aumaia ai le ola faavavau i fanau a le Atua. Ou te molimau atu “i se galuega ofoofogia ma ofo ai”5 ma ua toe faatuina e le Alii Lona aao e toefuatai mai ai Lana talalelei i le fogaeleele e ala i Ana perofeta soifua ma aposetolo.6 Ou te molimau atu faapea e faavae i mea ua ou vaaia ma faalogoina, e leai se isi taimi e sili atu e avea ai o se tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai nai lo le taimi nei. Ua ou iloa lenei mea i lo’u lava malamalama, tutasi o se isi lava faapogai, ona o mea sa ou vaaia ma faalogoina.

I le taimi o lo’u tausaga sinia i le aoga maualuga, e faauu ai mai le seminare, sa tatau ona ou faailoaina malumalu uma e 15 o le Ekalesia. Sa i ai se ata o malumalu taitasi i luma o lo matou potua’oga, ma sa tatau ona ou iloa le mea e tu ai malumalu taitasi. O le taimi nei, i le mavae ai o tausaga e tele, o le a avea o se lu’itau maoae—i le 335 o malumalu ua faagaoioi ma ua fofogaina mai—le faailoa o malumalu taitasi. Ua ou vaai tino i le tele o nei fale o le Alii ma molimau atu ai o loo ofoina mai e le Alii Ana faamanuiaga ma sauniga i le tele ma le anoanoai o Ana fanau i le lalolagi atoa.

Ua aoaoina a’u e a’u uo i le FamilySearch e silia ma le miliona igoa fou e faaopoopo i le FamilySearch i aso taitasi. Afai e te le’i mauaina lou tuaa ananafi, ou te valaaulia oe e toe vaavaai taeao. A oo i le faapotopotoina o Isaraelu i le isi itu o le veli, e leai a se isi taimi sili atu e avea ai o se tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i lo le taimi nei.

A o ma tausiaina le ma fanau i Twin Falls, Idaho, sa papa’u la ma’ua vaai i le Ekalesia i le lalolagi atoa. Ina ua tofia au e avea o se Pulega Aoao, sa tofia i ma’ua ma Marcia e auauna i le Eria a le Pasefika, o se nofoaga ou te le’i oo i ai muamua. Sa ma fiafia i le mauaina o siteki mai le tumutumu o Niu Sila e oo i le pito i lalo, ma se malumalu sa faapaiaina i le 1958. O se tasi o na malumalu e 15 na ou taulotoina i le seminare. Sa ma mauaina malumalu i aai tetele uma o Ausetalia, faatasi ai ma siteki i le salafa o le konetineta. Sa i ai o ma tofiga i Samoa, lea e 25 siteki, ma Toga lea sa toetoe o le ‘afa o le faitau aofai o tagata o le Ekalesia. Sa i ai so ma tofiga i le motu o Kiribati, lea na ma mauaina ai ni siteki se lua. Sa i ai ma tofiga e asiasi ai i Ebeye i le Atu Maresala ma Daru i Papua Niu Kini.

Ina ua uma lo ma auaunaga i Atumotu o le Pasefika, sa tofia i ma’ua e galulue i Filipaina. Na ou ofo, i le ola o le Ekalesia a Iesu Keriso i Filipaina i talaatu o se mea na ou iloaina. Ua 125 nei siteki, 23 misiona, ma le 13 o malumalu o loo faagaoioia pe na fofogaina mai. Sa ou molimauina se ekalesia ua silia ma le 850,000 tagata auai i lena atunuu. Pe na faapefea ona ou misia le faatuina o le Ekalesia a Keriso i le lalolagi atoa?

I le mavae ai o le tolu tausaga i Filipaina, sa talosagaina a’u e galue i le Matagaluega o Faifeautalai. O lo’u tofiga na avea i ma’ua i misiona i le lalolagi atoa. Sa matuai televave le faalauteleina o le Ekalesia a le Faaola i le lalolagi atoa. Sa tofia i ma’ua ma Marcia e asiasi i misiona i Asia. Sa ma maua ai se nofoaga autu matagofie o se siteki i Sigapoa, ma ni tagata ofoofogia, faamaoni. Sa ma asiasi i tagata auai ma faifeautalai i se falesa i Kota Kinabalu, Meleisia. Sa matou feiloai ma faifeautalai i Hong Kong ma auai i se konafesi faalesiteki matagofie e i ai le Au Paia faamaoni, tuuto.

Sa toe faalua lena aafiaga a o matou feiloai ma faifeautalai ma tagata auai i le salafa o Europa, i Amerika Latina, le Atu Karipeane, ma i Aferika. O loo feagai le Ekalesia a Iesu Keriso ma se tuputupua’e maoa’e i Aferika.

O a’u o se molimau na vaaitino i le faifai pea o le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso ma le faataunuuina o le valoaga a Iosefa Samita e faapea “o le upumoni a le Atua o le a agai pea i luma ma le manino, mamalu, ma tutoatasi, seia oo ina ulufia ai konetineta uma, asiasi atu i atunuu uma, tafia ai malo uma, ma lagonaina e taliga uma.”7

O a tatou faifeautalai matagofie ua ufitia ai nei le lalolagi ua 74,000 le malolosi. O le galulue faatasi ai ma tagata o au paia, latou te papatisoina ai le silia ma le 20,000 tagata i masina taitasi. Talu ai nei e ta’i 18-, 19-, ma le 20 tausaga le matutua o alii talavou ma tamaitai talavou, faatasi ai ma le fesoasoani a le Alii, na latou faatinoina lenei vavega tele o le faapotopotoina. Tatou te maua nei alii talavou ma tamaitai talavou i tama’i nuu o Vanuatu ma aai tetele o Niu Ioka, Pale, ma Lonetona. Sa ou matauina i latou o aoao atu e uiga i le Faaola i aulotu maotua i Fiti ma potopotoga tetele atu i nofoaga e pei o Texas, Kalefonia, ma i Florida i le Iunaite Setete.

O le a outou maua faifeautalai i tulimanu uma o le lalolagi o tautatala i gagana eseese e 60 ma faataunuuina ai le poloaiga sili a le Faaola i le Mataio 28: “Ia outou o atu e fai nuu uma lava ma soo, ma papatiso atu ia te i latou i le suafa o le Tama, ma le Atalii, ma le Agaga Paia.”8 Ou te faamamaluina faifeautalai ua tuanai ma le taimi nei ma faamanatu atu i le tupulaga faia’e i le valaaulia a Peresitene Russell M. Nelson e o mai ma faapotopoto Isaraelu.9

Ou te molimau atu i le asō ua ou matauina lenei Toefuataiga maoae o le talalelei a le Faaola i o’u lava mata ma faalogo i ai i o’u lava taliga. O a’u o se molimau o le galuega a le Atua i le lalolagi atoa. E le’i i ai lava se isi taimi sili atu e avea ai o se tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai nai lo le taimi nei.

Atonu o le vavega aupito musuia o le Toefuataiga ua ou molimauina o outou, o tagata faamaoni o le Ekalesia i atunuu uma. Outou, le Au Paia o Aso e Gata Ai, o loo faamatala mai e Nifae i le Tusi a Mamona e pei ona sa ia vaaia o tatou aso ma molimau ai, “Ma sa oo ina aʼu, vaai aʼu o Nifae, i le mana o le Tamai Mamoe a le Atua, ua alu ifo i luga o le au paia o le ekalesia a le Tamai Mamoe, ma luga o tagata o le feagaiga a le Alii, o e sa faataapeapeina i luga o le lalolagi atoa; ma sa faaauupegaina i latou i le amiotonu ma le mana o le Atua i le mamalu tele.”10

Ou te molimau atu ua ou vaai i o’u lava mata mea na vaai i ai Nifae—outou, le Au Paia o le feagaiga i atunuu uma, ua faaaupegaina i le amiotonu ma le mana o le Atua. A o o’u i ai i le pulelaa i se tasi o nei atunuu tetele o le lalolagi, sa uunaia lo’u mafaufau e le Alii i se mea na aoao mai e le Tupu o Peniamina i le Mosaea 2 i le Tusi a Mamona. Brent, “Ou te manao ia outou manatunatu i le tulaga manuia ma le fiafia o i latou o e e tausi i poloaiga a le Atua. Aua faauta, e faamanuiaina i latou i mea uma, i mea uma faaletino ma faaleagaga.”11

Ou te molimau atu ia te outou ua ou vaai i lenei mea i o’u lava mata ma faalogo i ai i o’u lava taliga a o tatou feiloai ma outou, le Au Paia faamaoni a le Atua i le lalolagi atoa, o ē tausia poloaiga. O outou o fanau o le feagaiga a le Tama. O outou o soo o Iesu Keriso. Ua outou silafia foi le mea ua ou iloa aua ua outou mauaina la outou lava molimau patino i le moni o le talalelei toefuatai a Iesu Keriso. Ua aoao mai le Faaola, “Amuia o outou mata, aua ua vaavaai; ma o outou taliga, aua ua faalogo.”12

I lalo o faatonuga a le Alii ma le taitaiga a Ana perofeta ma aposetolo o le a faaauau ai pea ona tatou saunia faifeautalai, osia ma tausi feagaiga paia, faatu le Ekalesia a Keriso i le lalolagi atoa, ma maua faamanuiaga e maua pe a tatou tausia poloaiga a le Atua. Ua tuufaatasia i tatou. O i tatou o fanau a le Atua. Ua tatou iloa o Ia ma ua tatou alolofa ia te Ia.

Ou te auai faatasi ma outou uma, a’u uo, a o tatou molimau faatasi atu e moni nei mea. Tatou te faia se talafaamaumau o mea ua tatou vaaia ma faalogoina. O outou ma a’u o ni molimau o ē ta’utino atua. Tatou te faaauau faatasi ma le mana o lenei molimau tuufaatasi, e tulei i luma ma le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso ma Lana talalelei. Ou te tautino atu la’u molimau o loo soifua Iesu Keriso. O Ia o lo tatou Faaola ma lo tatou Togiola. I le suafa o Iesu Keriso, amene.