Konafesi Aoao
O Le Taamilosaga Mamana, Mamalu o le Aoaoga Faavae a Keriso
Konafesi aoao ia Aperila 2024


O Le Taamilosaga Mamana, Mamalu o le Aoaoga Faavae a Keriso

Ou te valaaulia outou ia saga ola pea lava pea i le aoaoga faavae a Keriso, ma le loto i ai ma fesoasoani i isi i le ala.

I tausaga ua mavae, sa matou auai ma lo’u toalua o, Ruth, lo ma afafine o, Ashley ma isi turisi i se tafaoga folaulau kaiaki [kayaking] i le setete o Hawaii i le Iunaite Setete. O le kaiaki o se vaa papa’u pei o se paopao e nofo faasaga ai i luma le tagata ālo ma faaaoga se foe matalua e alo mai luma i tua i le tasi itu ona sosoo lea ma le isi itu. O le fuafuaga o le ālo lea i tama’i motu e lua i talaatu o le talafatai o Oahu ma toe foi mai ai. Sa ou to’a ona, a o avea a’u ma se alii talavou, sa ou aloina kaiaki i vaituloto o atumauga. O le soona mitavale e le i’u lelei, a ea?

Sa tuu mai e lo matou ta’iala ni faatonuga ma faasino mai ia i matou kaiaki o le vasa o le a matou faaaogaina. Sa eseese mai kaiaki sa ou aloina muamua. Sa tatau ona ou nofo i le pito i luga o le kaiaki, ae le o lalo i totonu. Ina ua ou oso i luga o le kaiaki, sa maualuga atu le mea e palasi tonu i ai lo’u mamafa nai lo le mea sa ou masani ai, ma sa ou tau lē mautu lelei ai i le vai.

Ina ua matou amata, sa vave atu la’u ālo nai lo Ruth ma Ashley. Ina ua mavae sina taimi, sa fai si o’u mamao i luma nai lo i la’ua. E ui i lo’u mimita ona o lo’u saoasaoa lototoa, sa taofi la’u ālo ae faatalitali mo i la’ua se’i maua mai a’u. Sa taia le itu o la’u kaiaki e se galu telē--e tusa ma le 13 senitimita1—ma ‘auāto ai a’u i le vai. E oo ane i le taimi na ou faaū sao ai i luga le kaiaki ma tauivi e toe oso i luga, ua pasia a’u e Ruth ma Ashley, ae na ou sela tele ua le mafai ai ona toe ālo. A’o le’i oo ina mafai ona ou toe manava lelei, sa toe taia la’u kaiaki i se isi galu, o le taimi lea ua matua’i telē na’ua—e le itiiti ifo i le 20 senitimita2—ma toe ‘auāto ai foi au. E oo ane i le taimi na ou faaūsa’oina ai la’u kaiaki, ua matuai ou lē manava ma sa ou fefe o le a le mafai ona ou a’e i luga.

O le vaai mai i lo’u tulaga, sa ālo mai ai lo’u taiala ma taofiofi la’u kaiaki, ia faigofie ai ona ou a’e i luga. Ina ua ia vaai mai o la lava e tau le mafai ona ou manava e ālo ai na o a’u, sa ia sulu ai se maea toso i la’u kaiaki ma amata ona tauāalo, ma alu ma toso atu a’u. E le’i leva ae lelei la’u manava ma sa amata ai loa ona lelei lo’u āloina e a’u lava ia. Sa ia faamamuluina le maea, ma sa ou taunuu i le motu muamua e aunoa ma se isi fesoasoani. Ina ua ou taunuu, sa ou faapalasi ifo i luga o le oneone, ua matuā vāivāi lava.

I le uma ai ona malolo o le matou vaega, sa musumusu mai le taiala ia te au, “Lau susuga. Renlund, a tau lava ina e tauālo pea, ma tausisia lou malosiaga, ou te manatu o le a e le afaina lava.” Sa ou mulimuli i lana fautuaga a o matou tauālo atu i le motu lona lua ona toe foi mai i le mea na matou amata atu ai. E faalua ona āloālo ane le taiala i o’u talane ma fai mai sa lelei a’u taumafaiga. E oo lava i galu lapopo’a atu na fafati mai le itu o la’u kaiaki, ae sa le’i ‘auātoina lava a’u i lalo.

O le tauālo pea lava pea o la’u kaiaki, sa faatumauina ai lo’u malosiaga ma aga’i ai pea i luma, ma faamāmāsagia ai le aafiaga o galu sa sātia ai a’u mai autafa. E faatatau foi ia lava mataupu faavae i o tatou olaga faaleagaga. Tatou te gapelu pe a tatou faateletelegese aemaise lava pe a tatou tutū.3 Afai tatou te tausisia le malosiaga faaleagaga e ala i le “tauāIo” pea agai atu i le Faaola, e sili atu lo tatou saogalemu ma sili atu foi le malupuipuia aua e faalagolago lo tatou ola faavavau i lo tatou faatuatua ia te Ia.4

E tupu le malosiaga faaleagaga i le “olaga atoa a o tatou taliaina pea lava pea le aoaoga faavae a Keriso.”5 O le faia o lena mea, na aoao mai ai Peresitene Russell M. Nelson, e fua mai ai se “taamilosaga mamana mamalu.”6 E moni, o elemene o le aoaoga faavae a Keriso—e pei o le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso, salamo, ulu atu i se sootaga i le feagaiga ma le Alii e ala i le papatisoga, mauaina o le meaalofa o le Agaga Paia, ma le tumau e oo i le iuga7—e le o faamoemoe faapea o ni mea e tutupu e faasao pe a uma, i le na ona faatasi ona tatou mauaina I se tulaga faapitoa, “o le tumau e oo i le iuga” e le o se laasaga ese moni lea i le aoaoga faavae a Keriso—e pei ua tatou faamaeaina laasaga muamua e fa ona faatu lea i lalo, ū o tatou nifo, ma faatalitali e oti. E leai, o le tumau e oo i le iuga e faatatau i le fai ma toe fai ma fausia ai pea lava isi elemene o le aoaoga faavae a Keriso, e faatupuina ai le “taamilosaga mama mamana” lea na faamatala mai e Peresitene Nelson.8

Fai ma toe fai o lona uiga tatou te maua pea lava pea elemene o le aoaoga faavae a Keriso i o tatou olaga atoa. Fausia pea o lona uiga tatou te atia’e ma faaleleia i taimi taitasi e toe fai ai. E ui ina tatou fai ma toe fai ia elemene, tatou te le na ona faataamilomilo e aunoa ma se aga’i i luma. Nai lo lena, tatou te latalata atili ai ia Iesu Keriso i taimi taitasi e ala i le taamilosaga.

O le malosiaga e aofia ai le saoasaoa ma le itu patino e aga’i i ai.9 Pe ana ou āloina malosi le kaiaki i le itu sese, e mafai ona ou faatupuina se malosiaga iloga, ae semanu ou te le taunuu i le taunuuga sa faamoemoe i ai. E faapena foi, i le olaga, e manaomia ona tatou “tauālo” agai atu i le Faaola e o mai ai ia te Ia.10

E manaomia ona fafagaina i aso taitasi lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso.11 E fafagaina a o tatou tatalo i aso taitasi, suesue tusitusiga paia i aso taitasi, manatunatu i le agalelei o le Atua i aso taitasi, salamo i aso taitasi, ma mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia i aso taitasi. Pei lava ona e lē o se tulaga maloloina le tuu uma o a tatou meaai se’i taumafaina i le Aso Sa, ona soona faaatuatuvale ai lea i la tatou vaega faasoa o taumafa paleni faalevaiaso, e lē maloloina faaleagaga le faatapulaa o le fafagaina o a tatou molimau i se aso se tasi o le vaiaso.12

A tatou tauaveina le tiutetauave mo a tatou lava molimau,13 tatou te maua le malosiaga faaleagaga ma i’u ai ina atia’e se faatuatua mausali ia Iesu Keriso, ma avea ai le aoaoga faavae a Keriso ma totonugalemu i le faamoemoega o le olaga.14 E faapena foi ona fausia ai le malosiaga a o tatou tauivi e usita’i i tulafono a le Atua ma salamo. O le salamo o se mea fiafia lma e mafai ai ona tatou aoao mai a tatou mea sese, o le ala lea tatou te agai ai i luma e faavavau. O le a mautinoa lava le i ai o taimi e ‘auāto ese ai i tatou mai a tatou kaiaki ma tatou iloa ai ua tatou i ai i le sami loloto. E ala i le salamo, e mafai ai ona tatou toe tulioso i luga ma faaauau, e tusa lava pe faafia ona tatou pauu ese.15 O le vaega taua o le aua lava ne’i o tatou fiu.

O le isi elemene o le aoaoga faavae a Keriso o le papatisoga, lea e aofia ai le papatisoga i le vai ma, e ala i le faamauga, e oo mai ai le papatisoga a le Agaga Paia.16 E ui o le papatisoga o se mea e tutasi, ae tatou te faafouina pea lava pea a tatou feagaiga faalepapatisoga pe a tatou aai ma feinu i le faamanatuga. E le suitulaga le faamanatuga i le papatisoga, ae e fesoota’i ai elemene amata o le aoaoga faavae a Keriso—faatuatua ma le salamo—ma le taliaina o le Agaga Paia.17 A o tatou aai ma feinu ma le magafagafa lelei i le faamanatuga,18 ua tatou valaaulia le Agaga Paia i o tatou olaga, e faapei lava o le taimi na papatisoina ma faamauina ai i tatou.19 A o tatou tausia le feagaiga o loo faamatala mai i tatalo o le faamanatuga, e avea le Agaga Paia ma a tatou soa.

A o uuna’ia e le Agaga Paia se tosinaga sili atu i o tatou olaga, tatou te atia’e ma fausia pea faasolosolo uiga paia faaKeriso. E suia o tatou loto. E faaitiitia lo tatou manao e fai le leaga. E faateleina lo tatou lilifa e fai mea lelei seia oo ina tatou mananao e “faia pea lava” na o mea e lelei.”20 Ona mafai ai lea ona tatou maua le mana faalelagi o loo moomia e tumau ai e oo i le iuga.21 Ua faatupula’ia lo tatou faatuatua, ma ua tatou saunia e toe fai foi le taamilosaga mamana, mamalu.

O le saoasaoa faaleagaga i luma e uunaia ai foi i tatou e osia ni feagaiga faaopoopo ma le Atua i le maota o le Alii. O le tele o feagaiga e tosina latalata atili ai i tatou ia Keriso ma atili ai ona malosi lo tatou sootaga ia te Ia. E ala i nei feagaiga, e atili tele ai ona tatou mauaina Lona mana. Ina ia manino, o feagaiga o le papatisoga ma le malumalu e le o ni punavai o le mana, i totonu ma o i latou lava. O le punavai o le mana o le Alii o Iesu Keriso ma lo tatou Tama Faalelagi. O le osia ma le tausia o feagaiga e fatuina ai se ala mo Lo La’ua mana i o tatou olaga. A o tatou ola e tusa ai ma nei feagaiga, e i’u ina avea ai i tatou ma ē mautofi i mea uma o i ai i le Tama Faalelagi.22 O le malosiaga e maua mai i le ola i aoaoga faavae a Keriso, e le gata ina faamamanaina ia le suiga o lo tatou natura paia e oo atu ai i lo tatou taunuuga faavavau ae e faaosofia ai foi i tatou e fesoasoani i isi i ala talafeagai.

Mafaufau i le ala na fesoasoani ai le taiala i la matou tafaoga ina ua uma ona ‘auāto a’u e le kaiaki. E le’i fonō mamao mai o ia i se fesili e leai se uiga e pei o le, “Lau susuga Renlund, o a au mea na e fai i le vai?” E le’i āloālo mai ma ‘otegia au ma faapea mai, “Lau susuga Renlund, semanu e te le i ai i lena tulaga pe ana lava lou malosi faaletino.” E lei amata ona ia tosoeseina la’u kaiaki a o la faatoa tauamata ona ou oso i luga. Na te le’i faasa’oina au i luma o le matou vaega. Ae, na ia aumai ia te au le fesoasoani sa ou moomia i le taimi na ou moomia ai. Na tuu mai le fautuaga i le taimi sa ou naunau atu ai. Na ia faia mea uma sa ia mafaia e faamalosiauina ai au.

A tatou auauna atu i isi, e le manaomia ona tatou faia o ni fesili e leai se uiga pe faaupu atu mea ua iloagofie. O le tele o tagata o loo tauivi, ua iloa o la latou te tauivi. E le tatau ona tatou faamasinosino; e le aoga la tatou faamasinoga pe taliaina foi ma o le tele o taimi e le lava mau e lagolago ai.

O le faatusatusa o i tatou lava i isi e mafai ona tatou faia ni sese matautia, aemaise ai pe a tatou faia se faaiuga faapea e sili ona tatou amiotonu nai lo i latou o tauivi. O na faatusatusaga e pei o le malemo e aunoa ma se faamoemoe i se vai e 3 mita23 , vaaia o lau uo o malemo ifo i se vai e 4 mita24 , ma faamasino ai o ia o se tagata agasala sili atu, ma e faapea ifo ai ia te oe lava o lena e te lelei. O le mea moni, o loo tatou tauivi uma lava i o tatou lava ala. E leai se tasi o i tatou e mauafua le faaolataga.25 E le mafai lava ona tatou faia. Na aoao mai e Iakopo, i le Tusi a Mamona, “Ia manatua, pe a uma ona [tatou] faalelei ma le Atua, ua nao i le alofa tunoa ma ala i le alofa tunoa o le Atua, e faaolaina ai [tatou].”26 Tatou te manaomia uma le Togiola e le i’u a le Faaola, ae le na o sona vaega.

Tatou te manaomia uma lo tatou agaalofa, lotomalamalama, ma le alofa a o tatou fegalegaleai faatasi ma i latou o vagaia i tatou.27 O i latou o tauivi “e manaomia ona latou iloa le alofa mama o Iesu Keriso o atagia mai i a [tatou] upu ma faatinoga.”28 A o tatou auauna atu, tatou te faamalosiauina soo isi ma ofo atu i ai le fesoasoani. Tusa lava pe le taliaina e se tasi, e faaauau pea ona tatou auauna atu pe a latou faatagaina ai. Na aoao mai le Faaola e faapea, “aua o tagata faapena ia outou galulue pea i ai; ona tou te le iloa pe o le a latou toe foi mai ma salamo, ma o mai ia te au ma le faamoemoe atoa o le loto, ma o le a ou faamaloloina ai i latou; ma o le a avea outou ma ala e aumai ai le olataga ia te i latou.”29 O le galuega a le Faaola o le faamalolo. O la tatou galuega o le alolofa—ia alolofa ma auauna atu i se ala e tosina atu ai isi ia Iesu Keriso. O se tasi lenei o fua o le taamilosaga mamana ma le mama o le aoaoga faavae a Keriso.

Ou te valaaulia outou ia saga ola pea i le aoaoga faavae a Keriso, fausia pea ma fesoasoani i isi i le ala. Ou te molimau atu o le aoaoga faavae a Keriso o loo totonugalemu i le fuafuaga a le Tama Faalelagi; o le mea moni, o Lana aoaoga faavae. A o tatou faaali le faatuatua ia Iesu Keriso ma Lana Togiola, o le a uuna’ia i tatou i luga o le ala o le feagaiga ma faaosofia ai e fesoasoani i isi ia avea ma soo faamaoni o Iesu Keriso. E mafai ona avea i tatou ma suli i le malo o le Tama Faalelagi, o le taualuga lea o le ola faamaoni i le aoaoga faavae a Keriso. I le suafa o Iesu Keriso, amene.