Konafesi Aoao
O Le Poto o le Alii Ua Tatau Ai Ona Tatou Maua le Tusi a Mamona
Konafesi aoao ia Aperila 2024


O Le Poto o le Alii Ua Tatau Ai Ona Tatou Maua le Tusi a Mamona

O la’u tatalo, ia avea le faitauina o le Tusi a Mamona i lenei tausaga o se olioliga ma se faamanuiaga mo i tatou taitoatasi.

Uso e ma tuafafine pele, matou te faafetai tele mo a outou taumafaiga i le faitauina o tusitusiga paia faatasi ma le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u. Faafetai mo mea uma o outou faia. O a outou fesootaiga i aso uma ma le Atua ma Lana afioga e i ai ni taunuuga o’oo’o. “O loo oulua faataatiaina le faavae o se galuega tele. Ma e mai mea iti e tutupu mai ai mea tetele.”1

O le faitauina o aoaoga a le Faaola i tusitusiga paia, e fesoasoani ia i tatou e sui ai o tatou fale i fale tapuai o le faatuatua ma nofoaga autu o le aoaoina o le talalelei.2 E valaaulia ai le Agaga i totonu o o tatou fale. E faatumulia e le Agaga Paia o tatou loto i le olioli3 ma liua i tatou o ni soo o Iesu Keriso i le olaga atoa.

I le aluga o nai tausaga ua mavae atu nei, a o faitau i tusi o tusitusiga paia, sa matou matauina ai le faasologa o aoaoga a le Atua i Ana fanau i tisipenisione tetele uma o le talalelei.4

I tisipenisone uma lava, tatou te vaaia ai se mamanu ua masani ai. E toefuatai pe faaali mai e le Atua le talalelei a Iesu Keriso e ala mai i Ana perofeta. E mulimuli tagata i perofeta ma e matuai faamanuiaina ai lava. Ae peitai, i le aluga o taimi, e tuu e ni isi o tagata le faalogo ma usitai i upu a perofeta ae faataumamao i latou lava mai le Alii ma Lana talalelei. O le mea lenei tatou te ta’ua o le liliuese. Na muamua faaali mai le talalelei ia Atamu, peitai o ni isi o le fanau a Atamu ma Eva sa o ese mai le Alii i le liliuese.5 Tatou te vaaia se mamanu faisoo o le toefuataiga ma le liliuese i tisipenisione o Enoka, Noa, Aperaamo, Mose ma isi.

O aso nei, ua tatou ola i le tisipenisione o le atoaga o taimi.6 Ua na o le pau lenei o le tisipenisione o le a le i’u i se liliuese.7 O le tisipenisione lenei o le a faafeao mai ai le Afio Mai Faalua o le Faaola o Iesu Keriso ma Lana nofoaigatupu i le meleniuma.

O le a le mea e ese ai lenei tisipenisione? O le a se mea ua tuuina mai e le Alii ia i tatou i aso nei, aemaise lava mo o tatou taimi, o le a fesoasoani tatou te latalata atili atu ai i le Faaola ma lē tuua ai lava o Ia?

O se tasi o tali e oo mai i lou mafaufau o tusitusiga paia—aemaise lava o le Tusi a Mamona: O Se Tasi Molimau ia Iesu Keriso.

E ui ua folafola mai e le Atua o le a lē toe i ai lava se isi liliuese aoao ae tatau ona tatou nofouta ma faaeteete ia aloese mai se liliuese o le tagata lava ia —manatua, e pei ona aoao mai Peresitene Russell M. Nelson, “E nafa i tatou taitoatasi ma o tatou lava tuputupu ae faaleagaga.”8 O le suesue ai i le Tusi a Mamona, e pei ona tatou faia i le tausaga lenei, o taimi uma e aumaia atili ai i tatou i le Faaola—ma fesoasoani tatou te latalata tumau ai ia te Ia.

Tatou te faaigoaina o le “suesue,” ma e lelei lena aua e aofia ai taumafaiga. Ae e le o taimi uma e manaomia ai ona tatou aoaoina se mea moni fou. O ni isi taimi o le faitauina o le Tusi a Mamona e na ona faatatau i le lagonaina o le fesootai atu i le Atua i le asō—fafagaina o le agaga, faamalosia faaleagaga ao lei o ese atu e faafetaia’i le lalolagi, po o le mauaina o le faamalologa i le mavae ai o se aso faigata i le lalolagi.

Tatou te suesuea tusitusiga paia ina ia mafai e le Agaga Paia, le aoao sili, ona faaloloto lo tatou liua i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ma fesoasoani ia tatou avea atili e pei o i Laua.9

Faatasi ai ma le mafaufau i nei manatu, e mafai ona tatou mafaufau, “O le a se mea ua aoao mai e le Agaga Paia ia i tatou i lenei vaiaso i a tatou suesuega o le Tusi a Mamona?” ma le “E faapefea e lenei mea ona aumai i tatou ia latalata atu i le Faaola?”

O ni fesili lelei nei mo a tatou suesuega o tusitusiga paia i le fale. O ni fesili lelei tele foi e amata ai se vasega o le Aoga Sa i le lotu. Tatou te faaleleia atili lo tatou aoao atu i le lotu i le Aso Sa e ala i le faaleleia atili o lo tatou aoao i le fale i le aluga o le vaiaso. O lea, i a tatou vasega o le Aoga Sa, “o ia o lē e talai atu atoa ma ia o lē e mauaina, e malamalama i le tasi, ma e faagaeetiaina ma olioli faatasi i laua uma.”10

O ni nai fuaiupu nei na i ai se aafiaga malosi i lo’u mafaufau mai le suesuega o le Tusi a Mamona i lenei vaiaso.

  • Sa faatonuina e Nifae ia Iakopo e “faasaoina papatusi nei ma tuulima faasolo ifo … mai lea tupulaga i lea tupulaga. Ma afai e i ai ni talaiga ua paia, po o se faaaliga … po o se valoaga,” e tatau ia Iakopo ona “togitogia … i luga o papatusi nei … mo le manuia o o [latou] tagata.”11

  • Sa molimau mulimuli ane Iakopo, “Ua matou suesue ai i [tusitusiga paia], … ma o le i ai o nei molimau uma ua matou maua ai se faamoemoe, ma lē maluelue ai lo matou faatuatua.”12

Ia, o nei fuaiupu na mafua ai ona ou manatua upu na fai mai muamua ai Nifae e uiga i papatusi apamemea:

“Ua matou maua talafaamaumau … suesueina i latou ma matou iloa ai … ua aoga tele lava ia te i matou, ina ia mafai ai ona matou faasaoina o poloaiga a le Alii mo a matou fanau.

“O le mea lea, o le poto sa i le Alii sa tatau ai ona matou ave o nei papatusi faatasi ma i matou, aʼo matou malaga i le vao agai i le laueleele o le folafolaga.”13

Ia, afai o le poto mo Liae ma lona aiga ia maua tusitusiga paia, e faapena foi le poto mo i tatou. O le taua naua ma le mana faaleagaga o tusitusiga paia e faaauau pea ona le faaitiitia i o tatou olaga i aso nei.

E lei i ai lava ni tagata i le talafaasolopito ua mauaina le Tusi a Mamona ma isi tusitusiga paia ua tatou olioli ai i aso nei.14 Ioe, sa faamanuiaina Liae ma lona aiga e feaveai papatusi apamemea ma i latou, ae sa lei i ai se kopi mo faleie uma! O le kopi aupito taua o le Tusi a Mamona o la tatou lava kopi patino. O le kopi lea tatou te faitauina.

I le miti a Liae i le laau o le ola, na aoao mai ai e Liae se aafiaga patino taua i le alofa o le Atua. Ina ua ‘ai o ia i le fua o le laau, sa vaai Liae i lona toalua, o Sarai, ma ona atalii o Nifae ma Sama i se mamao teisi atu.

“Sa latou tutu mai e peiseai sa latou lē iloa le mea e tatau ona latou o i ai.

Fai mai Liae, “… sa ou fai atu foi ia te i latou ma se leo tele ia latou o mai ia te aʼu, ma aai i le fua ua sili ona manaomia nai lo isi fua uma lava.

“Ma sa oo ina latou o mai ia te a’u ma aai foi i le fua.”15

Ou te fiafia i le faataitaiga a Liae o le tulaga faamatua magafagafa. Sa ola Sarai, Nifae, ma Sama i ni olaga lelei ma amiotonu. Ae sa i ai i le Alii se mea e sili atu ona lelei, se mea e sili atu ona suamalie mo i latou. Latou te le’i iloa le mea e maua ai, ae sa iloa e Liae. O lea, sa ia valaau atu ai ia i latou, “ma se leo tele,” ia o mai i le laau o le ola ma aai i latou lava i le fua. Sa manino lana faatonuga. E leai se mea o le a le malamalama ai.

O a’u o le taunuuga o se ituaiga talitutusa faapena o le tulaga faamatua magafagafa.16 A o ou laitiiti, pe tusa o le 11 po o le 12 o o’u tausaga, sa fesili mai ai lo’u tina, “Mark, ua e iloa mo oe lava, e ala i le Agaga Paia, e moni le talalelei?”

O lana fesili sa ou te’i ai. Sa ou taumafai i taimi uma ia avea ma se “tama lelei,” ma sa ou manatu na lava lea. Peitai o lo’u tina, e pei o Liae, sa iloaina sa manaomia se isi mea e sili atu. Sa manaomia ona ou faatino ma iloa mo a’u lava.

Sa ou tali atu ou te le’i maua i lena taimi lena aafiaga. Sa le’i foliga mai na te’i o ia i la’u tali.

Ona ia fai mai lea o se mea e le’i galo lava ia te a’u. Ou te manatua ana upu e oo mai i le aso: “E finagalo le Tama Faalelagi ia e iloa mo oe lava. Ae e tatau ona e tuu i ai se taumafaiga. E tatau ona e faitaua le Tusi a Mamona ma tatalo ia iloa e ala i le Agaga Paia. O le a tali mai le Tama Faalelagi i au tatalo.”

Ia, ou te le’i faitauina muamua lava le Tusi a Mamona. Ou te le’i manatu ua lava lo’u matua e fai ai lena mea. Ae sa iloa lelei e lo’u tina.

O lana fesili na faamumūina ai i totonu ia te a’u se manao ia iloa mo a’u lava.

O lea, o po taitasi, i le potumoe sa matou nonofo faatasi ai ma isi ou uso e toalua, sa ou kiina ai le moli i luga a’e o lo’u moega ma faitau se mataupu o le Tusi a Mamona. Ona tape lea o le moli, ae ou faasee ese mai lo’u moega i luga o o’u tulivae ma tatalo. Sa ou tatalo ma le faamaoni atili ma le naunau sili atu nai lo se taimi na ou faia ai muamua. Sa ou ole atu i le Tama Faalelagi e faamolemole e tuu mai ia ou iloa le moni o le Tusi a Mamona.

Mai le taimi na ou amata faitauina ai le Tusi a Mamona, sa ou lagonaina na silafia e le Tama Faalelagi a’u taumafaiga. Ma sa ou lagonaina sa taua a’u ia te Ia. A o ou faitau ma tatalo, sa oo mai i o’u luga ni lagona o le lagolelei ma le toafilemu. O lea mataupu i lea mataupu, sa faasolo mu tele ai le malamalama o le faatuatua i totonu o lo’u loto. I le aluga o taimi, na ou iloa ai o na lagona o faamautuuga o le upumoni mai le Agaga Paia.17 Sa oo ina ou iloa mo a’u lava e moni le Tusi a Mamona, ma o Iesu Keriso o le Faaola o le lalolagi. Ou te matua faafetai lava mo le valaaulia musuia a lo’u tina.

O lenei aafiaga i le faitauina o le Tusi a Mamona a o o’u laitiiti, na amatalia ai se mamanu o le suesueina o tusitusiga paia lea na faaauau ona faamanuia ai a’u e oo mai i le asō. O loo ou faitaua pea le Tusi a Mamona ma tootuli i le tatalo. Ma e faamautu mai pea lava pea e le Agaga Paia lona moni.

Na sa’o lava le saunoaga a Nifae. O le poto o le Alii lea e tatau ai ona tatou tauavea tusitusiga paia faatasi ma i tatou i o tatou olaga atoa. O le Tusi a Mamona o le “maa autu” lea ua ese ai lenei tisipenisione mai isi tisipenisione muamua. A o tatou suesue i le Tusi a Mamona ma mulimuli i le perofeta soifua, o le a leai se liliuese o le tagata lava ia i o tatou olaga.18

O le valaaulia ia o mai i le laau o le ola e ala i le pipii mau i le afioga a le Atua, e le nao se valaaulia mai ia Liae i lona aiga, ma e le na o se valaaulia mai lo’u tina mo a’u e faitau ma tatalo e uiga i le Tusi a Mamona. O se valaaulia foi mai lo tatou perofeta, o Peresitene Russell M. Nelson, ia i tatou taitoatasi.

“Ou te folafola atu a outou suesueina ma le agaga tatalo le Tusi a Mamona i aso uma, o le a outou faia ni faaiuga lelei atu i—aso uma. Ou te folafola atu a outou mafaufau loloto i mea tou te suesueina, o le a matala pupuni o le lagi, ma o le a outou maua tali i a outou lava fesili ma le taitaiga mo o outou lava olaga.”19

O la’u tatalo, ia avea le faitauina o le Tusi a Mamona i lenei tausaga o se olioliga ma se faamanuiaga mo i tatou taitoatasi ma o le a tatou latalata atili atu ai i le Faaola.

O loo soifua le Tama Faalelagi. O Iesu Keriso o lo tatou Faaola ma le Togiola. O Le Tusi a Mamona o loo i ai Ana afioga ma ua faaali mai ai Lona alofa. O Peresitene Russell M. Nelson o le perofeta soifua a le Alii i le lalolagi i aso nei. Ua ou iloa e moni nei mea ona o le molimau faamautinoa a le Agaga Paia, o le molimau lea na ou muai mauaina a o faitauina le Tusi a Mamona o se tamaitiiti. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:33.

  2. “O le mataupu aoaoina fou ua tuufaatasia e faatotonugalemu-i-le-aiga, ma lagolagoina-e-le-Ekalesia ua i ai le gafatia e tatala mai ai le mana o aiga, pe a mulimulitaia ma le toto’a ma le faaeteete e aiga taitasi ina ia liua o latou fale i se malutaga o le faatuatua. Ou te folafola atu pe a e galue filiga e toe faafou lou fale e avea ma se nofoaga autu e aoaoina ai le talalelei, i le gasologa o taimi o le a avea ou aso Sapati ma aso fiafia. O le a fiafialau fanau e aoao ma ola i aoaoga a le Faaola, ma o le a faaitiitia le faatosinga a le fili i lou olaga ma i lou aiga. O suiga i lou aiga o le a maoae ma tumau” (Russell M. Nelson, “Avea ma Faataitaiga Lelei o le Au Paia o Aso e Gata Ai,” Liahona, Nov. 2018, 113).

  3. “E moni, e moni, Ou te fai atu ia te oe, o le a Ou faaali atu ia te oe ai lo’u Agaga, lea o le a faapupula ai lou mafaufau, lea o le a faatumulia ai lou agaga i le olioli” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:13).

  4. “O tisipenisione o se periota lea sa faatagaina ai e le Alii e le itiiti ifo i le toatasi se auauna faatagaina i le lalolagi e taulimaina le perisitua paia ma ki, ma ua i ai le tiute paia e faasalalau atu le talalelei i e e nonofo i le lalolagi” (Topics and Questions, “Dispensations,” Gospel Library).

  5. Tagai i le Mose 5:12–16.

  6. Na vaai le perofeta o Tanielu i o tatou aso, i lo tatou tisipenisione, ina ua ia faamatalaina le miti a Nepukanesa. O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le maa lea sa i lena miti, na tofi mai i le mauga ae lei tofia i lima, ua taavale atu e faatumulia ai le lalolagi atoa (tagai i le Tanielu 2:34–35, 44–45; Mataupu Faavae ma Feagaiga 65:2).

  7. “Sa valaau le Atua le Tama ma Iesu Keriso i le Perofeta o Iosefa Samita, ina ia avea ma perofeta o lenei tisipenisione. Na tatau ona toefuatai uma mai mana paia uma o tisipenisione ua mavae atu, e ala mai ia te ia. O le a le tapulaaina lenei tisipenisione o le atoaga o taimi, i le taimi po o se nofoaga. O le a le i’u i le liliuese, ma o le a faatumulia ai le lalolagi” (Russell M. Nelson, “O Le Faapotopotoina o Isaraelu ua Faataapeapeina,” Liahona, Nov. 2006, 79–80).

  8. Russell M. Nelson, “Malelega Amata,” Liahona, Nov. 2018, 7.

  9. Tagai “O Le Liua o La Tatou Sini Lea,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: Tusi a Mamona 2024, v.

  10. Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:22; tagai foi i fuaiupu 17–21.

  11. Iakopo 1:3–4.

  12. Iakopo 4:6.

  13. 1 Nifae 5:21–22.

  14. Sa fofogaina lata mai nei ua 200 miliona kopi o le Tusi a Mamona ua tufatufaina atu i le tisipenisione lenei. O se mea maoae moni lea. Ua 113 gagana ua faaliliuina ai le Tusi a Mamona, ma faaliliuga fou e 17 o loo faagasolo. Oka se faamanuiaga o le i ai o le Tusi a Mamona i le lolomiina, faaeletonika, leo, vitio, ma isi mamanu. (Tagai Ryan Jensen, “Church Distributes 200 Millionth Copy of the Book of Mormon,” Church News, Tes. 29, 2023, thechurchnews.com.)

  15. 1 Nifae 8:14–16; ua faaopoopo le faamamafa.

  16. “O le faatosinaga faaleagaga aupito sili ona mamana i le olaga o se tamaitiiti o le faataitaiga amiotonu a ni matua ma matua matutua alolofa o ē tausia ma le faamaoni a latou lava feagaiga paia. O matua mataāla e aoao latou fanau i le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso, ina ia latou “iloa … po o le a le puna e mafai ona latou tepa taulai i ai mo se faamagaloga o a latou agasala’ [2 Nifae 25:26]. O le tausiga faasamasamanoa ma le femoumoua’i o feagaiga e taitai atu ai i le faatama’iaga faaleagaga. O le faatama’iaga faaleagaga e tele ina mamafa i luga o a tatou fanau ma fanau a fanau” (Kevin W. Pearson, “O E Naunau Pea?,” Liahona, Nov. 2022, 69).

  17. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:22–24.

  18. Na saunoa mai le Perofeta o Iosefa Samita, “Na ou tauina atu i le usoga o le Tusi a Mamona o se tusi silisili ona sa’o i tusi uma lava o i le lalolagi, ma o le maa autu o la tatou ekalesia, ma e sili atu ona latalata le tagata i le Atua e ala i le usitaia o mataupu o le Tusi a Mamona, nai lo se isi lava tusi” (i le faatomuaga i le Tusi a Mamona).

  19. Tagai ia Russell M. Nelson, “O Le Tusi a Mamona: Faamata e Faape’i Lou Olaga e aunoa ma Ia?,” Liahona, Nov. 2017, 60.