Konafesi Aoao
Ia Tasi ma Keriso
Konafesi aoao ia Aperila 2024


Ia Tasi ma Keriso

Ua tuufaatasia i tatou i lo tatou alofa ma le faatuatua ia Iesu Keriso ma Lana Togiola. O le ute o le avea moni ma ni ō o le tasi lea ma Keriso.

Sa loloto o’u lagona e uiga i le Togiola a Iesu Keriso a o fai si o’u talavou, ae o le moni o le Togiola a le Faaola na oo sa’o mai i lo’u loto ina ua 25 ou tausaga. Na faatoa ou faauu mai le Aoga Faaloia i Stanford ma sa ou suesue mo le suega e avea ai ma se loia i Kalefonia. Na valaau mai lo’u tina ma fai mai, ua vaivai lo’u tamamatua o Crozier Kimball, o lē sa nofo i Iuta. Sa fai mai o ia, afai e te fia vaai ia te ia, e sili ona e sau i le fale. O lo’u tamamatua sa 86 ona tausaga ma sa ma’i tigaina lava. Sa ou maua se asiasiga matagofie tele. Sa fiafia lava o ia e vaai mai ia te a’u ma faasoa mai lana molimau ia te a’u.

Ina o faatoa tolu tausaga le matua o Crozier, na maliu ai lona tamā, o David Patten Kimball, i le 44 o ona tausaga.1 Sa faamoemoe Crozier o le a talia e lona tamā, ma lona tamamatua o Heber C. Kimball lona olaga ma sa manatu o ia sa faamaoni o ia i lona tupuaga.

O le fautuaga sili ona taua a lo’u tamamatua ia te a’u o le aloese lea mai soo se manatu o le agavaa mo ni faiga faapitoa po o ni avanoa ona o nei tuaa faamaoni. Sa ia fai mai ia te au, o lo’u taulaiga e tatau ona i luga o le Faaola ma le Togiola a le Faaola. Na fai mai o ia, o i tatou uma o fanau a se Tama Faalelagi alofa. E tusa lava po o ai o tatou tuaa faalelalolagi, o le a taitoatasi ona tatou lipoti atu i le Faaola i le lelei sa tatou tausia ai Ana poloaiga.

Sa faatatau tamamatua i le Faaola o le “Leoleo o le Faitotoa,” e faasino i le 2 Nifae 9:41. Sa ia fai mai ia te au, e faamoemoe ua lava lona salamo e agavaa ai mo le alofa mutimutivale o le Faaola.2

Sa ou matuai ootia lava. Sa ou iloa o ia o se tagata amiotonu. Sa avea o ia o se peteriaka ma sa auauna atu i ni nai misiona. Sa ia aoaoina a’u, e leai se tasi e mafai ona foi atu i le Atua e ala i na’o galuega lelei e aunoa ma faamanuiaga o le Togiola a le Faaola. O loo ou manatua lava e oo mai i le asō le alofa ma le talisapaia maoae e Tamamatua o le Faaola ma Lana Togiola.

I le 2019 i le taimi o se tofiga i Ierusalema,3 Sa ou asiasi ai i se afeafe pito a luga lea atonu na fai ma tulaga lea na mulumulu ai e le Faaola ia vae o Ona Aposetolo a o lei Faasatauroina o Ia. Sa ootia a’u faaleagaga ma mafaufau ai i Lona poloaiina o Ona Aposetolo ina ia fealofani.

Ou te manatua le tatalo o le faatoga lea na augani ai le Faaola e fai ma o tatou sui. O lenei tatalo sa tupu moni i taimi faaiu o Lona soifuaga i le olaga nei e pei ona tusiaina i le Tusi a Ioane.

O lenei tatalo sa taulai atu i soo o Keriso, e aofia ai ma i tatou uma.4 O le talosaga a le Faaola i Lona Tama, sa Ia aioi ai “ina ia tasi i latou uma, faapei o oe le Tama o i totonu ia te a’u, o a’u foi o i totonu ia te oe, ina ia tasi i latou i totonu ia te i taua.” Ona faaauau lea o le Faaola, “O le manuia foi ua e foai mai ia te a’u, ua ou foai atu ia te i latou, ina ia tasi o i latou, faapei o i taua ua tasi.”5 O le Tasi o le mea lea na tatalo ai Keriso a o lumanai Lona faalataina ma le Faasatauroga. O le tasi ma Keriso ma lo tatou Tama Faalelagi e mafai ona maua e ala i le Togiola a le Faaola.

E le faalagolago le laveaiga mutimutivale a le Alii i luga o le tupuaga, aoaoga, tulaga faaletamaoaiga, po o le ituaiga tagata. E faavae i le tasi ma Keriso ma Ana poloaiga.

Na maua e le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui le faaaliga i le faatulagaga ma le taitaiga o le Ekalesia i le 1830, a o lei leva ona faavaeina le Ekalesia. O le mea ua avea nei ma vaega e 20 sa faitauina e le Perofeta o Iosefa Samita i le konafesi muamua a le Ekalesia ma o le faaaliga muamua lea sa faamaonia e ala i le maliega autasi.6

O le anotusi o lenei faaaliga e mata’ina moni lava. Ua aoao mai i tatou i le taua ma le matafaioi o le Togiola a le Faaola ma auala e maua ai Lona mana ma faamanuiaga e ala i Lana togiola alofa tunoa. Sa 24 tausaga o le Perofeta o Iosefa ma na uma ona ia mauaina le tele o faaaliga ma faamaeaina le faaliliuga o le Tusi a Mamona e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua. Ua faailoaina uma Iosefa ma Oliva o ni Aposetolo faauuina, ma ua faapea ona i ai le pule e pulefaamalumalu ai i le Ekalesia.

O fuaiupu 17 e oo i le 36 o loo i ai se aotelega o aoaoga faavae taua o le Ekalesia, e aofia ai le moni o le Atua, le Foafoaga o le tagata, le Pa’ū, ma le ata o le faaolataga a le Tama Faalelagi e ala i le Togiola a Iesu Keriso. O le fuaiupu 37 o loo i ai tulaga taua e manaomia mo le papatisoga i totonu o le Ekalesia a le Alii. O fuaiupu 75 e oo i le 79 o loo faatulaga mai ai tatalo o le faamanatuga tatou te faaaogaina i Sapati uma lava.

O aoaoga faavae, mataupu faavae, faamanatuga, ma faiga ua faatuina e le Alii e ala mai ia Iosefa Samita, le Perofeta o le Toefuataiga, e musuia moni lava.7

E ui ina loloto, tulaga e manaomia mo le papatisoga, ae e tulagaese le faigofie. E matele lava ina aofia ai le faamaualalo i luma o le Atua, se loto momomo ma le agaga salamo,8 salamo i agasala uma, tauave i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso, tumau e oo i le iuga, ma le faaali atu e ala i a tatou galuega ua tatou mauaina le Agaga o Keriso.9

O le mea taua o tulaga uma e agavaa ai mo le papatisoga e faaleagaga. E le manaomia ai le mauaina o ni tulaga faaletamaoaiga pe faaleagafesootai. E tutusa lava tulaga manaomia faaleagaga e le tagata mativa ma le tagata mauoa.

E leai foi ni tulaga manaomia o le ituaiga tagata, itupa, pe faaleaganuu. Ua faamanino mai i le Tusi a Mamona e faapea, ua valaaulia tagata uma e tofo i le agalelei o le Alii, “uliuli pe paepae, e pologa pe saoloto, o tane ma fafine; … ua tutusa tagata uma i le Atua.”10 “Ua aiā tagata uma o le tasi e pei o le isi, ma ua leai se tasi ua faasaina.”11

I le manatu ai i le tatou “tutusa” i luma o le Atua, e leai la se uiga e faamamafa ai o tatou eseesega. Ua uunaia sese i tatou e ni isi “ia vaai faalemafaufau i tagata ia sili atu ona ese mai ia i tatou ma mai i le tasi ma le isi nai lo tagata moni e i ai i latou. O [ni isi] latou te ave eseesega moni ae laiti, ma fai o ni eseesega ogaoga i le va o tagata.”12

Ma le isi, o ni isi ua i ai manatu sese e faapea, ona ua valaaulia tagata uma ia maua Lona agalelei ma le ola e faavavau, o lea ua leai ai ni tulaga manaomia o amioga [e tatau ona tatou amio ai].13

Peitai, ua faamaonia mai i tusitusiga paia, o tagata uma e mafai ona tali atu [mo i latou lava] e manaomia ona salamo i agasala ma tausi Ana poloaiga.14 Ua faamanino mai e le Alii, ua i ai i tagata uma le tomai e fai ai filifiliga lelei ma “ua latou saoloto e filifili le saolotoga ma le ola e faavavau, e ala i le Puluvaga sili o tagata uma, … ma faalogo i ana poloaiga silisili; ma faamaoni i ana afioga, ma filifili le ola e faavavau.”15 Ina ia maua faamanuiaga o le Togiola a le Faaola, e ao ona tatou faaaoga lelei o tatou tomai e fai ai filifiliga lelei e filifili ai Keriso ma usitai i Ana poloaiga.

I le aluga o lo’u olaga, sa vailiiliina ma finauina ai le uiga o le “faitalia” ma le “loto saoloto”. Ua tele ma o loo faaauau pea ona tele finauga atamai e uiga i nei autu.

I le faavaa lata mai nei o se lomiga a se iunivesite iloga, na folafola mai ai e se polofesa o mea ola [paiolo], “E leai se avanoa mo le loto saoloto.”16 E le o se mea e faateia ai, na sii mai le saunoaga a le polofesa i le tusiga e faapea, “E leai se mea e ta’u o se Atua, … ma e leai se loto saoloto, ma o se atulaulau telē lenei, e ese, ma gaogao.”17 Ou te matuai le ioe lava i ai.

O se aoaoga faavae autu o lo tatou faatuatuaga o le, e i ai lo tatou tomai e fai ai filifiliga lelei,18 lea e aofia ai le loto saoloto.19 O le faitalia o le tomai lea e filifili ai ma faatino. O se mea e tatau ai i le ata o le faaolataga. A aunoa ma le tomai e fai ai filifiliga lelei, e le mafai ona tatou aoao, alualu i luma, pe filifili ia tasi ma Keriso Ona o le tomai e fai ai filifiliga lelei, ua tatou “saoloto e filifili le saolotoga ma le ola e faavavau.”20 I le Fono i le Lagi i le muai olaga, sa aofia ai le faitalia o se elemene e tatau ai i le fuafuaga a le Tama. Sa faatuiese Lusifelo ma “saili e faaumatia le saolotoga o le tagata.”21 E tusa ai ma lena, sa le maua ai e Satani ma i latou sa mulimuli ia te ia le avanoa o le mauaina o se tino faitino.

Sa faaalia e isi agaga i le muai olaga o latou faitalia i le mulimuli i le fuafuaga a le Tama Faalelagi. O agaga na faamanuiaina i le fananau mai i lenei olaga faitino e faaauau pea ona i ai lea faitalia. Tatou te saoloto e filifili ma faatino, ae tatou te le pulea ia taunuuga. “O filifiliga e lelei ma amiotonu e taitai atu ai i le fiafia, filemu ma le ola e faavavau ae o filifiliga e agasala ma amioleaga o le a iu ina taitai atu i le lototiga ma le le fiafia.”22 E pei ona fai mai Alema “E lei avea lava le amioleaga ma fiafia.”23

I lenei lalolagi matuai faatautavā tele, o loo i ai lava se taumafaiga faifaipea ia silisili ona lelei. O le tauiviga ia avea ma tagata sili ona lelei e mafai ona avea ai i tatou, o se taumafaiga amiotonu ma aoga. E ogatasi lea ma le aoaoga faavae a le Alii. O taumafaiga e taufaatauvaa pe faitio i isi pe fatu ni papupuni i lo latou manuia, ua feteenai lea i le aoaoga faavae a Keriso. E le mafai ona tatou tuuaia tulaga po o isi mo se faaiuga ia faafeagai faatinoga i poloaiga a le Atua.

I le lalolagi i ona po nei, ua faigofie ona taulai i mea o le lalolagi ma le manuia faalegaluega. O ni isi ua le toe gauai atu i mataupu faavae ma filifiliga e faavavau lea e i ai se taua e faavavau. O le a tatou atamamai e mulimuli i le fautuaga a Peresitene Russell M. Nelson e “mafaufau faaselesitila.”24

E toetoe o tagata uma e mafai ona faia filifiliga e aupito sili ona taua, e tusa lava po o a taleni, tomai, avanoa, po o tulaga faaletamaoaiga. O se faamamafa i le tuuina o le faamuamua i filifiliga a le aiga e taua lea. O loo manino lenei mea i tusitusiga paia. Mafaufau i le tala i le 1 Nifae lea “ua te’a atu Liae i le vao. Ua na tuua lona fale ma le fanua o lona tofi, ma lana auro ma lana ario ma ana mea taua, ma ua le ave se mea e tasi ma ia, ua na o lona auaiga.”25

A o tatou feagai ma fesuiaiga o le olaga, e tele mea e tutupu e faaleai pe le oo foi i ai la tatou pule. O luitau o le ola maloloina ma faalavelave faafuasei e mautinoa lava e mafai ona fetaui i le vaega lea. O le faama’i talu ai nei o le KOVITI-19 ua matua aafia ai lava tagata sa sa’o mea uma na latou faia. Mo filifiliga e aupito sili ona taua, e mafai ona tatou pulea. I le toe tepa i tua i ou aso o se faifeautalai, sa faia ai e Elder Marion D. Hanks o le peresitene o le matou misiona, ia matou taulotoina se vaega o se solo na tusia e Ella Wheeler Wilcox:

E leai se avanoa, leai se taunuuga, leai se malaia,

E mafai ona sisi’o i ai pe faalavelavea pe pulea ai

Le faaiuga mausali a se agaga naunautai.26

E uiga i faafitauli o mataupu faavae, o le amio, tausiga faalelotu, ma le ola amiotonu, o i tatou e pulea. O lo tatou faatuatua i le, ma le tapuai i le Atua le Tama ma Lona Alo o Iesu Keriso, o se filifiliga lea tatou te faia.27

Faamolemole ia malamalama ou te le o fai atu ia itiiti le fiafia i le aotauina po o galuega. O le mea lea ou te fai atu ai, a sili atu le maualuga o taumafaiga e faatatau i le aotauina ma galuega nai lo le aiga po o le ia tasi ma Keriso, o taunuuga e lei faamoemoeina e mafai ona matuai le manaia lava.

O le aoaoga faavae manino ma faigofie ua faatulaga mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20 e faagaeetia ma lautele ao ia faamalosia ma faamaninoa manatu faavae paia faaleagaga. Ua aoao mai faapea o le faaolataga e oo mai a o tauamiotonu ma faapaia e Iesu Keriso agaga ua salamo ona o le alofa tunoa o le Faaola.28 Na te faataatiaina le tulaga mo le matafaioi tulaga ese o Lana Togiola.

E tatau ona tatou tauivi ia faaaofia isi i lo tatou li’o o le tasi. Afai o le a tatou mulimuli i le apoapoaiga a Peresitene Russell M. Nelson e faapotopoto mai Isaraelu ua faatapeapeina i itu uma o le veli, e tatau la ona tatou faaaofia ai isi i lo tatou li’o o le tasi. E pei ona aoaoina mai ma le matagofie e Peresitene Nelson: “I konetineta uma ma i atumotu o le sami, ua faapotopotoina ai tagata faamaoni i le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O eseesega i aganuu, gagana, itupa, ituaiga, ma tagatanuu e galoma atu i le le faatauaina a o ulufale atu tagata faamaoni i le ala o feagaiga ma o mai i lo tatou Togiola pele.”29

Ua tuufaatasia i tatou e ala i lo tatou alolofa ma le faatuatua ia Iesu Keriso ma le avea ai o ni fanau a se Tama Faalelagi alofa. O le ute o le avea moni ma ni ō o le tasi lea ma Keriso. O sauniga o le papatisoga ma le faamanatuga ua tuuina mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20, faatasi ai ma a tatou feagaiga o le malumalu, ua tuufaatasia ai i tatou i ni auala faapitoa ma mafai ai ona tatou tasi i auala uma e faavavau le taua, ma ia ola i le filemu ma le lotogatasi.

Ou te tuu atu lau molimau mautu ma le mautinoa o loo soifua Iesu Keriso, ma ona o Lana Togiola, e mafai ai ona tatou tasi ma Keriso. I le suafa paia o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. O David i le 17 o ona tausaga, sa fesoasoani e sii ni isi o le Au Paia e sopoia le Vaitafe o le Sweetwater na faatumulia i le aisa, ina ua latou paulia i laufanua maualuluga o Wyoming (tagai i le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia i Aso e Gata Ai, voluma 2, Leai Se Lima Eleelea, 1846–1893 [2020], 237).

  2. Tagai i le Moronae 7:27-28.

  3. O le Rabbi Sili o Nouei, o Rabbi Michael Melchior, ma au sa avea ma failauga autu i se soalaupulega a le aufaitofa Iutaia-Au Paia o Aso e Gata Ai sa faia i le aso 5 o Iuni, 2019, i le Nofoaga Autu a le BYU Ierusalema i Isaraelu.

  4. Tagai i le Ioane 17:20.

  5. Ioane 17:21–22.

  6. Tagai i le “The Conference Minutes and Record Book of Christ’s Church of Latter Day Saints, 1838–1839, 1844” (ua lauiloa o le Far West Record), June 9, 1830, Church History Library, Salt Lake City; Steven C. Harper, Making Sense of the Doctrine and Covenants (2008), 75.

  7. O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20 o le faaaliga muamua lea na lolomiina i le nusipepa a le Ekalesia ma sa faaaogaina e faifeautalai e faatatau i le aoaoga faavae ma le faatinoga o sauniga o le papatisoga ma le faamanatuga (tagai i le Harper, Making Sense of the Doctrine and Covenants, 75).

  8. Tagai 2 Nifae 2:7.

  9. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37.

  10. 2 Nifae 26:33.

  11. 2 Nifae 26:28.

  12. Peter Wood, Diversity: The Invention of a Concept (2003), 20.

  13. Na talia e Neoa le tulaga lea (tagai i le Alema 1:4).

  14. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:49–50.

  15. 2 Nifae 2:27–28.

  16. Stanford (lomiga o le Stanford Alumni Association), Dec. 2023, faavaa.

  17. I le Sam Scott, “As If You Had a Choice,” Stanford, Dec. 2023, 44. O le tusiga o loo faaalia ai o le polofesa o Robert Sapolsky, o se polofesa a Stanford o le paiolo, neura o le tino, ma le taotoga o neura. ma o se tusitala lauiloa tele o tusi saienisi. O le tusiga o loo i ai ni manatu feteenai e aofia se manatu mai ia Alfred Mele, o se polofesa o filosofia i le Iunivesite o le Setete o Florida, o lē sa taiulu i se galuega faatino tele o le John Templeton Foundation e faatatau i le naunautai saoloto. Fai mai o ia, “E mautinoa lava e lei faamaonia e saienitisi o le naunautai saoloto—e oo lava i le loto naunautai saoloto—o se taufaasese” (i le Scott, “As If You Had a Choice,” 46).

  18. Tagai i le D. Todd Christofferson, “Moral Agency” (faigalotu a le Iunivesite o Polika Iaga, 31 Ian, 2006).

  19. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 58:27.

  20. 2 Nifae 2:27.

  21. Mose 4:3.

  22. Faamaoni i le Faatuatua: O Se Tusitaiala o le Talalelei (2004), 12.

  23. Alema 41:10.

  24. Tagai i le Russell M. Nelson, “Mafaufau Faaselesitila!,” Liahona, Nov. 2023, 117–20.

  25. 1 Nifae 2:4.

  26. Poetical works of Ella Wheeler Wilcox (1917), 129.

  27. Ou te fiafia lava i le upusii na faasoa mai e Elder Neal A. Maxwell na ta’ua mai ai le mea lenei i se ala manino ma i ni upu laiti: “Afai e te le filifilia muamua le malo o le Atua, i le iuga o le a leai lava se eseesega o mea na e filifilia” (na afua mai ia William Law, an 18th-century English clergyman; na sii mai i le Neal A. Maxwell, “Response to a Call,” Ensign, Me 1974, 112).

  28. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:33–34. O le talitonuga faalelotu a le au Kalavini ua faamamafaina ai le tauamiotonuina ma le faapaiaga o tagata ua maliliu e ala i le alofa tunoa o Iesu Keriso. Na aoao mai ai o le taimi lava na muai faauuinna ai e le Atua se agaga mo le faaolataga, e leai se mea e mafai ona suia ai le taunuuga. O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20 o loo i ai se eseesega manino ma tulaga ese mai le faaKalavini. Ua faitauina faapenei, “Ua i ai se avanoa e mafai ai ona pa’ū le tagata mai le alofa tunoa ma alu ese mai le Atua soifua” (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:32–34; Harper, Making Sense of the Doctrine and Covenants, 74).

  29. Russell M. Nelson, “Fausia o Alalaupapa [Sootaga],” Liahona, Tes. 2018, 51.