2011
Rongorongon ngkoa Kanoan te Nu-tetemanti
Tianuare 2011


Rongorongon Kanoan te Nu Tetemanti

Ataakin te oi n te boki aio ae kamiimi ni koroboki aika a tabu e kona ni kaungaa ara kamatebwai.

Ni katoa mwakoro ni koroboki aika a tabu bon iai rongorongona ae iuniiki ao are e kaotii kakoaua nakon te euangkerio n te mwakuri ni kamaiu ni bon oin ana kawai ae akea n ai arona. Te Nu Tetemanti iai rianakona are e riki bwa mwakoron koroboki aika a tabu are e kawakin aia taeka aomata ake a kina Iesu n rabwata ao naake a iriiria n te tai ae uarereke imwiin Manga Utina—karaoan te Nu Tetemanti te boki ae rangi ni boongana ni buokiira ni kaniira riki nakon te Tia Kamaiu ao n ni kaninganinga Ana reirei iaon te aba. Te oota n rongorongon te Nu Tetemanti, arona ngke e ruo ni kawariira, ao antai are e koreia e kona ni karikirakea ara kakaitau n ana boki ae kamiimi n te boki ae tabu ao nakoira e na karikirakea marurungin maiura n tamnei ngkai ti, katotongiia taan iriira Iesu Kristo, ni kaitarai oin kataakira.

Tera te Nu Tetemanti?

Inanon ririki tabeua imwiin maten Iesu, te taeka ae “Nu Tetemanti” e na aki kaineti nakon ikotan booki n rongorongon maiun te Uea ao matena ma e na kaineti riki nakon te bwai are E taekinna nakoia Ana reirei n tairikin te Kabanea ni Katairiki: “Bwa rarau aei ae raraan te berita nabangkai, ae kawaawaeaki i bukiia aomata aika bati bwa bwaini kabwaraan aia bure.” (Mataio 26:28; e katuruturuaki taekana). Te taetae n Erene are e rairaki nakon te “nu tetemanti” e bon kaineti nakon te berita ae tabu, te berita ae e boou are e anganiira te Tia Kamaiu rinanon ana Mwakuri ni Kamaiu. Koroboki ake a kawakinaki n te Bwaibwara ao ake a kaineti nakon kabwarabwaraan te Nu Tetemanti, rongorongo ake a koreaki n te bai, ao reirei n taekan te berita ae tabu ae boou imarenan te Uea ao Ana Botanaomata.

Koroboki ake a kawakinaki n te Nu Tetemanti a boboto iaon kakaokoron iteran ana reirei te Tia Kamaiu. Te Nu Tetemanti e moanaki ma te Euangkerio, te taeka are nanona te “rongorongo ae raoiroi,” are e kaineti nakon te maiu, ana mwakuri, ao nakoan Iesu Kristo ae moan te kakawaki. Te Nu Tetemanti e koreaki naba inanona rongorongon ana mwakuri te moan mitinare n te Ekaretia (ana boki Mwakuri); reeta mai irouia taan kairiiri rimoa, n aron Betero ao Bauro, are e kauringiia Kiritian n taai akekei (ake a aranaki naba bwa Aomata aika Itiaki) bwa a na kokoaua nakon aia onimaki; ana koaua (Ebera); ao te toki (Kaotioti) are e berita iai te Uea bwa e na manga oki ni boong aika kaitira. Ni katoaia taan koroboki ao bon iai aia taratara ake a anga, ao a koroboki n tatabemaniia ni kaineti nakon te tia ongora ae onoti n aia iango nakon kataakin kanakoan rongorongo ake a bua man rongorongon rimoa ake a koreaki. I nuukan te kaaua n tienture a.d., booki ake 27 ake a korei inanona ana berita ae tabu te Uea ae boou a bobotaki ao ni baireaki n aron are a kona n nooraki n taai aikai.

E kanga te Nu Tetemanti ni Bwatinaki Rikaaki Nakoira?

Mai ibuakoia kurubu aika a mwaiti irouia ana reirei, Iesu e weteia 12 mwaane bwa ana Abotoro. Mwaane ake a ririmwiina rinanon Ana mwakuri, a uota te rawawata ma Ngaia, ao a kukurei naba n tokanikai ao a kaonaki n ana mwakuri te Tamnei. Imwiin maten Iesu, Abotoro, n reitaki ma taan ririmwiina aika a kakaonimaki ake tabeman, a waaki ni korei bwaai ake a rinanona. Uoua bwaai aika riki ake a kona ni kateirakea nanoia ni kawakin rekooti n rongorongon maiun Iesu: te moan, Ierutarem ao bwakan te tembora inanon baia ana taanga ni buaka Rom a.d. 70. Kauoua, korakoran kiitanan te koaua e a kaman tia ni waaki (tara Mwakuri 20:29–30). Ma ngaia are, mwaitin koroboki n te Nu Tetemanti a koreaki ni buokiia taan onimaki n noori kawaia rinanon te angibuaka ao kakaitara inanon aia bong.

N tarakin mwakuri ake a tia n rinanona, ti kona n reiakin bwaai ake a kaitarai n tain te kanganga ao aron te rongorongo ae raoiroi n riki bwa te mwaaka ae teimatoa inanon te inimaki ni kaitaraan korakoran kitanan te koaua.

Ni uakaan ma banen te moan tienture, ni kabane koroboki aika a kawakinaki n te Nu Tetemanti a bane n tia ao a kabutaki ni mwaangan nako te Ekaretia. Taan kawakin koroboki n taai akekei a karaoi katoton koroboki iaon te bwai ni koroboki ae ai aron te beeba are e kabonganaaki ngkoa irouia kain Aikubita ae karaoaki man te aroka ao imwiina riki iaon kunnin te man are e kabonganaaki naba n te koroboki, ma bon tii tabeua katooto aika a tauraoi. Membwa n te Ekaretia a boboti booki ake a kona n reke irouia ao ni wareki ao ni kamatebwaia ana taeka te Uea ao Abotoro. Teuana te bwai ae e rangi n ataaki te kanganga n tibwatibwaan koroboki aika a tabu bon bwainikirinaia Kiritian iroun te embera mai Rom Diocletian imwiin maten te Tia Kamaiu 303. E tua bwa a na kabuekaki aia boki Kiritian aika a tabu ao e kairoroia Kiritian bwa a na anga karea nakoia atua ni beekan. Mwaitiia aomata aika a kakaonimaki a karabai booki aika a tabu inanon ririki akanne ni bwainikiriinaki. Imwiina, ngke te moan embera ni Kiritian, Constantine, e karekei katooto aika a boou ni koroboki aika a tabu bwa a na karaoaki, a na taan rabakau a kona ni manga karekei booki ake a tia ni kabonganaaki ni mwaanga imwain ana tautaeka Diocletian. Ara boki are e boretiaki n te Nu Tetemanti a koreaki man katooton te Bwaibwara are e karaoaki n ana bong Constantine ao ai ngaia are aomata aika a anganako maiuia ni kamanoi berita aika a tabu aika boou mai iroun te Uea.

E aki maan imwiin Constantine ngke e a tia ni kaota te Nu Tetemanti bwa e na katotongaki ao ni kabutaki, booki ake a karika ara Bwaibwara ae ngkai e riki ni baireaki n aroia ae ngkai. Te oota aio e ira te baeten are e kateaki man te O Tetemanti. Te Nu Tetemanti e kanoaaki n te Tua (te Euangkerio), rongorongoia Kiritian (Mwakuri), ao Burabeti (I-Rom ni karokoa te Kaotioti). Ni kauoua Te O Tetemanti ao Te Nu Tetemanti a toki n te berita are e na manga oki te Uea (Maraki ao Te Kaotioti). Baireakin nneia mwakuri ni burabeti aikai a katuruturua te kataninga n taraakin taai aika ana roko ibukin te kamaiuaki ao kaotioti n taai aika a na roko.

Antai ae e korea te Nu Tetemanti?

Taan koroboki n tatabemaniia nako n te Nu Tetemanti a koroboki man aia taratara aika a kakaokoro iaon ana mwakuri ni kamaiu Iesu Kristo. Uoua man Euangkerio ae a koreaki irouia Abotoro: Mataio ao Ioane. Taan kakoaua n abotoro aikai a katauraoa te kakaoaua are a noria ni mataia ni maiun Iesu. Uoman riki taan iriira te Uea a korei naba Euangkerio: Mareko ao Ruka, ake a kakoaua nakon te bwai are a tia n namakinna ao n ongo. Mwaane aika uoman aikai a mena n te tai ae ti teuana n raona Bauro (tara Mwakuri 12:25; 2 Timoteo 4:11) ao e kaotii iteran mwaitiia aomata aika a itiaki are e tabe n rikirake ake a maeka i tinanikun Iutaia ao ake a tuai man ataa te Uea inanon maiuna. N onea mwiin anne, aia rongorongo e katauraoi kakaoaua aika ota raoi Iroun teuare a kakoaua.

Ana reta Bauro a kona ni katautauaki bwa moan koroboki inanon te Nu Tetemanti, e ngae ngke aki bane ni koreaki n te tai ae ti teuana. Ana kakoaua a reke man bwaai ake e rinanona ngke e mitinare, man kaotioti aika a mwaiti ao korakora (tara Mwakuri 9:1–6; 2 I-Korinto 12:1–7), ao rinanon reitakina ma Betero ao tabeman (tara I-Karatia 1:18–19). E koroboki n te aro ae bati ni kaineti nakon karekean te raoi inanon mwaanga, ma n tabeua te tai e koroboki nakoia aika bon raraona. (Timoteo ao Tito). N ana reta teuana Bauro e tuanga te tia kawakina te toro bwa e na butimwaea te toro anne ar e e birinako are e kaitibo ma ngaia Bauro ngke a rin n te karabuti (Biremon). Te katei, bokin Ebera e anganaki Bauro, e ngae n anne aron kabwarabwaraana are e koreia ibukina ae ngaia te tia koreia e aki kaotaki. I tinanikun anne, te boki e kakoaua arora are ti kona n ninikoria nakon te Uea rinanona te onimaki. N ikotaki inanon te Nu Tetemanti imwiin ana reta Bauro, Ebera bon te marooro ae koreaki iaon karekean te onimaki n tain kaitaraan te kanganga.

Ana kororeta Iakobo ae kimototo are e koreaki naba n taai akekei ao iai naba inanona kakoaua nakon ana reirei Iesu man te Reirei iaon te Maunga ake a uotaki n te maroro ao ni kaokoroaki man korean ana Euangkerio Mataio (tara Iakobwa 1:13; 4:12; 5:12). Iakobwa, tarin te Uea ae uarereke riki, e oota bwa ngaia ae korea te reta aei. E tekeraoi bwa e ataia ao e noora te Tia Kamaiu ni manga uti (tara 1 I-Korinto 15:7) ao e karaoa te nakoa ae moan te kakawaki ni bwaai aika a mwaiti n rongorongon te Ekaretia (tara Mwakuri 15:13–29).

Iai naba inanon te Nu Tetemanti ana reta te Abotoro are Betero ao teniua ma iroun te Abotoro are Ioane. A uaia ni butiia Kritian bwa a na kakaonimaki; riki Betero are e tabeaianga ibukin aia kakaonimaki inanon aia tai ni kataaki.

Iuta bon teuana ma ibuakon booki aika a tibwa koreaki ake a koreaki n te Nu Tetemanti. N aron Iakobwa, te boki aei e bon koreaki naba iroun temanna tarin te Uea (“Iuta” ni Mareko 6:3). Iuta e koroboki ni kataia ni kakerikaka kitanan te koaua inanon mwaanga nako.

Ni kabaneana, te Nu Tetemanti e toki n te kaotioti nakon te Abotoro Ioane, are e rawei kaotioti n okin te Uea inanon te mimitong ni kaira Ana tautaeka n te mereniam. Te kaotioti anne e kabwarabwara raoi te uneaki imarenan te raoiroi ao te buakaka. Mwaitin te mwakoro e tabe ma taai ake a na roko nakon Ioane, n ikotaki ma bwaai ni boong aika kairita—ara bong.

Ibukin Antai Ae e Koreaki Nakoia te Nu Tetemanti?

Ibukina bwa te Nu Tetemanti bon te berita ae tabu ae boou imarenan te Uea ao naake iai aia onimaki Irouna, booki a kananonaaki ibukiia ni kabane naake a ukoukoria ni kan ataia, bwa ni boong aikai ke n taai ake mai imwaina. Ni bon oina, te tia korea te Nu Tetemanti e korei taeka ake a kona ni waekoa ni kabonganaaki ni mwaangan te Ekaretia n aia tai, ma te kantaninga are a kawakin rekooti aika a rangi ni kakawaki n rongorongoia aomata. Ioane, te katooto, e kaotii ana koroboki bwa kakoaua: “Ma a koreaki aikai, bwa kam aonga ni kakoaua bwa Iesu bon te Kristo, Natin te Atua; ao ngkai kam onimakinna, ao e na reke iroumi te maiu inanon arana” (Ioane 20:31). Tabeman, n aron Ruka, e koroboki n te kantaninga are e na riki bwa te rongorongo:

“Ngkai a bati aomata ake a kata te koroi taekani baike a boni kakoauaaki i buakora,

“N ai aron are a tuangiira iai uake a bon norii mai moana, ake taan taekina ana taeka te Atua;

“Ao ngai, ngkai I kakorakoraai n ukoukori bwaai ni kabane mai moana, ao I taku bwa e riai bwa N na koroi naba ni kaeti nakoim” (Ruka 1:1–3).

Kiritian n taai akekei a roko man reeti aika a kakaokoro, tabeman a roko man te utu n Iutaia, ao tabeman a tia ni kaikawaaki inanon mwengaia Tientaire, ao bon tabeman a rangi ni uarereke ataakin te aro inanon maiuia imwain ae a bwabetitoaki. Ngaiia ake a karekea tamnein te tirotaam ni kakaokoron reeti n te kurubu irouia Aomata aika Itikai. Ai ngaia are, aia iniinimaki a kona ni kaotaki nakoira reirei aika a korakora n aron ana kanga mwaanga n n inimaki ngke a rangi ni uarereke ao e kanga aron reken te kamaiu n aia taeka abotoro ao burabeti.

Te Kakoaua ibukin Boong Aikai

Te Nu Tetemanti e kaotia bwa n tain taai n aki rau, ngke tabeman a na bon aki ongo nakon te wewete n te euangkerio, bon iai te kamanoaki ibukiia ake “a botumwaaka n reirei irouia abotoro ma n raoraonia n ibuobuoki, ma na tabeutai berena, ma n tataro.” (Mwakuri 2:42). Katooto tabeua a reireiniira aroia aika raoiroi ni kataaki (tara 1 I-Korinto 10:13) ao aron oin raoi te rongorongo n te euangkerio e bon beebete ni boong aikai n arona 2,000 te ririki n nako: “Aio te aro ni Kiritian ae itiaki ae aki kamwara I matan te Atua ae te Tama, te kakawariia akana a mate tamaia ma aine aika a mate buia, ngkai a rawawata, ao ni kakawakina naba ngaia, bwa e kawa ni bareka ni bwain aon te aba” (Iakobo 1:27). N ai aron te Doctrine ao Covenants, are e kaota iai ana koaua te Burabeti Iotebwa Timiti “bwa e maiu!” (D&C 76:22), te Nu Tetemanti e kaota naba ana koaua ae titebo bwa akea kaain te ruanimate ni moaningabongin te Itita: “Akea ikai; bwa E a uti” (Mataio 28:6).

Iesu Kristo ao Ana Abotoro n te Kabanea ni Katairiki.

Aomata aika a Itiaki n taai akekei a ongo n teuana ana reta Bauro.

Bauro e korea ana reta man te karabuuti.

Betero e kabwarabwara nakon Konenerio ao kaain ana auti.

Betero ao Ioane a kabwarabwara ao a kamaiu.

Kabwarabwara © Dover Publications

Angatai: kabwarabwaraaki iroun Adam Koford