2012
Aua Le Fiu
Iulai 2012


O Tatou Aiga, O Tatou Auaiga

Aua Le Fiu

Ua faamatala e se tane ma se ava lo la’ua liua i le talalelei a Iesu Keriso—35 tausaga e valavala ai.

O Le Tala a le Tina

Sa ou faamoemoe ma faatalitali mo le 35 tausaga mo lo’u toalua ina ia avea ma se tagata o le Ekalesia. O na tausaga uumi sa faatumulia i tatalo faatauanau, ae e tolu ni tatalo patino sa avea ma ni tulaga e suia ai e manatua pea i o’u aafiaga.

Sa ma faaipoipo ma Al i le 1959. I le sefulu tausaga mulimuli ane sa maua ai se ma fanau e toatolu, ma sa matou nonofo i se tamai taulaga i Kanata. Sa fai se pisinisi faufale a Al, a o au o se tina e nofo i le fale ma fesoasoani i le pisinisi i nisi o taimi. I faaiuga o vaiaso, ma te pati ai ma Al ma a ma uo, ma o taimi uma lava e inu ai le ava malosi. O lo’u tamā o se tagata inu ‘ava tele, o lea sa ou ita ai i le avea o le inupia ma se vaega tele o o ma olaga, ae sa avea o se ala matou te tafafao ai ma a ma uo.

O lena tausaga, 1969, sa ou iloa ai e le o agai i se mea lo’u olaga ma e sili atu mea e tatau ona maua e le ma fanau nai lo mea o loo ma ofoina atu ia i latou. I se tasi po ina ua maea foi se isi pati, sa ou tootuli ai ma tatalo, “Le Atua Pele, afai o E i ai iina, faamolemole fesoasoani mai ia te au ia sui lo’u olaga.” Sa ou folafola atu ia te Ia o le a ou le toe inupia lava, o se tautinoga sa ou faamamaluina talu mai lena po.

O le tatalo muamua lava lena e manatua pea, ma sa vave ona tali mai. Sa valaaulia e so’u tei, le tama teine a lo’u uso faaletulafono, e auai i le Peraimeri faatasi ma se uo o le Au Paia o Aso e Gata Ai. A o aoao atili pea lo’u uso faaletulafono e uiga i le Ekalesia, sa musuia o ia e auina mai ia te au se lesitala o mekasini a le Ekalesia, lea sa taunuu mai i se masina talu ona maea la’u tatalo muamua. Ou te le’i iloaina pe o ai ia Mamona, ae sa ou fiafia i savali sa i ai i mekasini ma na ou faitaua mai faavaa i faavaa. Sa ou filifili e sailiili i le Ekalesia ma o iina sa ou maua ai la’u tali. Sa suia lava lo’u olaga, ma papatisoina ai a’u i le aso 9 o Iuni, 1970.

E le’i tutusa o ma manaoga ma Al. Sa fiafia lava o ia i le ma olaga tuai ma faaauau ai pea ona ola ai. Sa faaauau pea ona avea o ia ma se tane, tama, ma se tausiaiga lelei, ae mo le 35 tausaga na sosoo ai, e tusa ai ma le tulaga o le talalelei, sa na o au.

Sa ou tausia le ma fanau i le Ekalesia, ae i totonu o nai tausaga, sa filifili ai le ma fanau e sili atu le faaalu o Aso Sa e tietie vaa ai ma lo latou tama nai lo le auai i le lotu faatasi ma au. Sa lofituina au. O se tasi o aso i le 1975 sa ou talanoa ai i lo’u peresitene o le siteki ma tau atu ia te ia ua ou filifili e manaomia ona ou tuua le Ekalesia ona ua faamalepeina ai lo matou aiga. Sa ia faalogo ma le onosai ma faapea mai, “Fai le mea e ao ona e faia, ae ia mautinoa ua finagalo i ai lou Tama o i le Lagi.” O lea sa ou alu ai i le fale ma anapogi ma tatalo. O le tatalo lona lua lena e manatua pea. O le tali na oo mai o le uunaiga e faapea o a’u o le sootaga i le filifili o le talalelei mo lo’u aiga; afai ou te momotuina lena sootaga, o le a leiloloa tagata uma. Sa ou iloa o le tali na sau mai le Atua, o lea na ou tautino ai ou te le tuua lava le Ekalesia. Ma ou te le’i tuua lava.

O le tumau ai ma le faamaoni e le’i faigofie ona oo mai, ae sa fesoasoani ni nai mea ia te au e faatumauina lo’u faatuatua ma faamoemoe ma le onosai mo le aso o le a toe mafaufau ai Al i le talalelei:

  • Sa ou alofa pea ia Al ma faia mea sili ou te mafaia e tausi o ia ma avea o se toalua lagolagosua ma faamaoni.

  • Sa ou tatalo e le aunoa. Sa oo ina avea le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ma a’u soa o le talalelei. I taimi sa faigata ai le ma mafutaga ma Al ona o lona le ola ai i tulaga faatonuina o le talalelei, sa ou talanoa i le Tama Faalelagi ma oo ai ina ou iloa lo’u Faaola.

  • Sa faitau soo a’u tusitusiga paia ma isi lomiga uma a le Ekalesia na mafai ona ou maua, e aofia ai le Ensign. E lua ni mau patino o tusitusiga paia, o le 3 Nifae 13:33 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 75:11, sa faapitoa le anoa ma le faagaeetia ia te au. Sa ou maua ai le malosi ma le onosai e tumau ai a o faatalitali pea mo se suiga i le loto o lo’u toalua ma le ma fanau.

  • Sa ou alu na o au ma le faamaoni i le lotu seia oo ina toe foi mai taitoatasi le ma fanau. O loo malolosi uma [i le lotu] i le taimi nei. Ina ua latou matutua ma tuua le aiga, sa faaauau pea ona ou auai na o au i le lotu.

  • Sa fai a matou afiafi faaleaiga e aunoa ma le iloaina e Al o le mea lena o loo matou faia. Ou te ta’ua se mataupu i le laulau ai, ona matou talanoa ai o se aiga.

  • Sa ou taumafai pea e usiusitai ma fai le mea sa’o.

  • Sa ou mauaina se mana faaopoopo i le talosagaina o faamanuiaga faaleperisitua.

  • Sa ou saili atu i fautuaga mai taitai perisitua.

  • Sa ou taulimaina a’u uo mai le Ekalesia o ni tagata o lo’u aiga.

  • Sa ou alu i le malumalu ma maua o’u faaeega paia. E tele tausaga sa ou faaaluina e faia ai lena filifiliga; sa ou fefe ina nei faigata atili ai le ma mafutaga ma Al. I le faaiuga, sa ou iloa ai o le filifiliga sili lea mo a’u. Sa lagolagoina e Al, sa ou fiafia ai, ma ina ua uma ona mauaina, ou te le’i toe ita ia Al e faapea o ia le mafuaaga sa ou le alu ai i le malumalu. A ou auai i tapuaiga o le malumalu, ou te tuu sooa le igoa o Al i le lisi o tatalo.

I tulaga silisili, sa faaauau pea ona ou ola o se tagata faamaoni o le Ekalesia. Sa ou vaavaai mo ni auala laiti e faasoa atu ai le talalelei ia te ia, e ui e masani lava ona ia le fia faalogo i ai. Ae sa ou iloa e musuia a’u e le Agaga Paia i mea sa’o e tau atu, ma le ala ma le taimi sa’o e faasoa atu ai na mea. Mulimuli ane sa ou aoaoina e faapea, ona o lo’u faamaoni ma la’u tautinoga ia te ia, na pa’i atu ai le Agaga ia Al mai lea taimi i lea taimi.

Sa oo foi ina malie o ia e faalogo i lesona a faifeautalai i nisi taimi. Ae o taimi taitasi lava, e nutimomoia ai lo’u loto ona e toe foi pea o ia i lona ala tuai o le olaga. Peitai, e oo lava i nei taimi faalotovaivai, sa leoleo lava au e le Tama Faalelagi ma faaatoatoaina i isi faamanuiaga mea sa ou le mauaina. Sa ou iloaina i le taimi atoa lava o loo i ai se mea i totonu o Al e taua le faatalitali i ai.

Sa amata lemu ona faia e Al ni suiga. Sa tuu lona palauvale. Sa tuu lona inupia. Sa ia taulimaina au e sili atu nai lo se isi lava taimi muamua. Sa amata ona sau o ia i le lotu.

Ma sa ou tatalo pea.

O le tali ofoofogia i la’u tatalo e manatua pea na oo mai ia Aperila 2005. Sa ou manatunatu pe faamata o le a talia e Al le talalelei a Iesu Keriso—sa ou lagonaina sina atuatuvale laitiiti. Sa ou aioi atu i le Tama Faalelagi mo Lana fesoasoani. Masalo ona ua oo lava i le taimi sa’o aua o le aso 9 o Iulai, na papatiso ai Al.

E ui o le oo atu i lenei tulaga sa le’i faigofie, ae ou te faafetai sa ou molimauina le mana ofoofogia o le Atua i le suiina o se loto le talitonu i se loto talitonu. Ou te iloa sa Ia faafofogaina ma tali mai le tele o tatalo sa ou tatalo ai i le aluga o tausaga e 35. Ona o Ana tali, o lea ua ou ola faatasi ai ma se alii ua suia, o se tasi e matua alofa i lo tatou Tama Faalelagi e pei o au. Ma ua sili atu le loloto o le alofa o le tasi i le isi nai lo se isi lava taimi muamua.

Ou te iloa o loo i ai isi i le Ekalesia o loo faatalitali, faamoemoe, ma tatalo mo sē pele ina ia sau i le Ekalesia. Ou te fia faamalosiau atu i nei tuagane ma uso ina ia talia le valaaulia a le Faaola e “o mai ia ia te a’u” (Alema 5:34) mo i latou lava ae le mo na o ē pele ia i latou. Ua ou iloa mai aafiaga o le faia faapena o le a maua ai le malosi e le mafai ona maua mai i se isi lava mea. O le latalata i le Tama Faalelagi, usiusitai i Ana poloaiga, ma olioli i faamanuiaga i le taimi nei e maua ai le fiafia ma faatagaina ai o Ia e galue e ala mai ia i tatou.

Ou te molimau atu e faafofogaina e le Atua a tatou tatalo. O le faatalitali ma le faatuatua i le Alii ma le taliaina o lana faatulagaga o taimi e seāseā faigofie, ae ou te iloa o Lana taimi e sa’o pea.

O Le Tala a le Tama

Mo le 35 tausaga sa matou talanoaina le talalelei ma le toatele o tagata. E le’i misi lava e lo’u toalua se avanoa e talanoa ai [i le talalelei], ma e na te tuuina ma le atamai le Tusi a Mamona ma le mekasini o le Ensign i mea e iloagofie ai. Ioe, ou te le’i pikia lava i luga na tusi. Sa ia valaaulia ia faifeautalai i le tele o taimi; e lua pe tolu soa na aoaoina au i lesona a faifeautalai.

O le a la le mea na taofia au mai le ulufale atu i le vai o le papatisoga?

Sa i ai i taimi uma sa’u alofaga. E uumi o’u itula faigaluega. Ou te le’i iloaina o le a i ai so’u taimi mo le talalelei. Sa ou pisi tele i le sueina o tupe. O lea sa ou tau atu ai ia Eva, “A tau leai ni mea e faia i nisi taimi ma maua so’u taimi avanoa, o le a ou faitaua le Tusi a Mamona.”

Ae ou te le’i faitaua lava. O le isi mea, e le o au o se tagata e fiafia e faitau tusi, ma a ou taumafai e faitau le Tusi Paia, e leai ma sona uiga ia te au. Ia o le iuga lena o lena mea.

Sa i ai se isi mea na taofia au mai le auai i le Ekalesia, o se mea sa sili ona matuia: o le olaga agasala sa ou ola ai. Ua aoao i tatou e le Tupu o Peniamina e faapea “o le tagata natura o se fili i le Atua … vagana ai ua gauai atu i uunaiga a le Agaga Paia” (Mosaea 3:19). Ou te lei gauai atu—sa ou nofonofo i luga o le aupa. Na fetalai mai le Faaola, “O se le ‘au ia te au, e ‘au ese lea ia te au” (Mataio 12:30). Ua ou iloa nei ona o le ala sa ou ola ai, sa ou faasagatau ia te Ia. Sa manaomia ona ou suia.

Sa ou ola faataamilo i le talalelei ae ou te lei ola tonu ai lava, ae a o faagasolo pea le taimi, sa amata ona ou lagonaina le Agaga. Sa ou tuua pati ma le inupia. Ina ua ou faia lena suiga, sa amata ona faaali soo mai le Agaga lava ia. Ou te le’i i ai lava i le mea sa manaomia ona ou i ai—sa le’i lelei tele la’u gagana ma sa i ai nisi mausa leaga sa ao ona ou galue i ai—ae sa ou sui.

Ona oo lea i le tasi aso sa ou mauaina ai se faamomoli. Sa aumai i se tasi o o’u afafine, o Linda. Sa i ai se Tusi a Mamona ma se Tusi Paia faatasi ai ma le tele o mau ua makaina. Sa ia tusia foi se tusi mo au lea na ia tau mai ai ia te au le tele o lona alofa ia te au ma lona manao ia ou iloa le mea ua ia iloaina.

Na ia tusia, “E na o le pau le ala e iloa ai pe moni le talalelei a Iesu Keriso o le fesili atu lea ma se loto faamaoni ma se faamoemoega tonu.”

Ona faasoa mai lea e Linda se faasologa o mau lea na taitai atu ai au i se malaga o tatalo ma le suesueina o tusitusiga paia.

“E na o le pau le ala ou te iloaina ai lo’u Faaola ma le Tama Faalelagi,” na ia tusi mai ai, “e ala lea i le tatalo ma le faitau e uiga ia i Laua i tusitusiga paia.”

Ona ia faamatala mai lea o le taua o le lotomaualalo ma le auala semanu na te le maua ai le filemu pe ana le seanoa le i ai o le Atua i lona olaga. I le faaiuga, sa ia tusi mai ai, “Aua nei toe faatuai. Ua tele naua mea ua tuuina atu ia te oe. O le taimi la lenei e toe faafoi atu ai i le Tama Faalelagi. Ua na o le pau lenei o le ala i le fiafia moni.”

E le’i toe i ai ni o’u alofaga. Sa tau le i ai ni galuega, ma na maua ai ni o’u taimi avanoa. O lea sa amata ai ona ou faitauina ma suesueina ia mau na ia otootoina mai mo au, lea na ou maua ai le manao e faitau atoa le Tusi a Mamona. Ae sa tele pea ni mea sa ou le malamalama i ai.

O le taimi la lenei sa ou auai ai i le sauniga faamanatuga ona sa fai mai lo’u toalua e manaia pe a ou sau ma nofo i ona talaane. Sa ia fautua mai foi ia ou faitauina le Mataupu Faavae ma Feagaiga. Sa ou faia, ma ou malamalama atili ai. Ona sosoo lea, faatasi ai ma le fesoasoani a lo’u toalua, sa ou faitauina ai le Tusi a Mamona ma oo ai i aafiaga o le olaitino mai o tusitusiga paia. E ala i le tele o tatalo, sa mumu ai le Agaga i totonu ia te au.

O le a le mea sa faia se eseesega ia te au? O le Agaga Paia ma le malamalama o tusitusiga paia. Sa la aumaia uma ia te au le lototele e suia ai lo’u olaga ma ole atu ai i le Atua mo se faamagaloga o au agasala, o mea ia sa taofia moni ai lava au mai le auai i le Ekalesia i na mau tausaga uma.

O le tautauina atu o au agasala sa faigata tele. Sa aumaia ia te au le tiga tele ma faataotolia ai au i le moega mo aso e tolu i le faanoanoa. Ae na auala mai i le Togiola a Iesu Keriso, sa faamagaloina ai au. Ona tuu mai lea e le Tama Faalelagi ia te au le malosi e tu ai i luga ma agai ai i luma i lo’u olaga fou.

Sa papatisoina au e lo’u atalii o Keleni i le aso 9 o Iulai, 2005. Sa auai se tasi o faifeautalai na aoaoina lo’u toalua i le tolusefulu tausaga na muamua atu. I le lua tausaga mulimuli ane sa ou aveina ai lo’u aiga i le Malumalu o San Diego Kalefonia ma faamauina ai mo le olaga nei ma le faavavau.

O tausaga e fitu ua mavae nei o tausaga sili ona fiafia ia o lo’u olaga. Ua mafai nei ona ou tu i lo’u tulaga o le peteriaka ma le taitai faaleagaga o lo’u aiga ma fefaasoaai i le talalelei faatasi ma lo’u toalua, le ma fanau, ma fanau a le ma fanau e toa iva. Ua faamalosia faaleagaga e lenei lotogatasi faaleaiga ia tagata uma. Ua auai se atalii faaletulafono i le Ekalesia, ma sa auauna atu pe o loo auauna atu foi faamisiona le toa fa o fanau a le ma fanau. O lo’u olaga fou i le Ekalesia o se vavega lava. Sa ou le iloaina le mea o le a aumai e le fiafia sili ma le tuputupu ae ia te au.

Ua matua ou faafetai lava mo lenei avanoa lona lua. Ou te faafetai ua toe faatutumu na tausaga sa maumau e ala i le faia o le galuega a le Atua.

A o ou faitaua le tusi a lo’u afafine, sa ou iloa ai e le o toe i ai ni o’u alofaga.

Ua oo mai le fiafia sili i o matou olaga ona ua tuufaatasia i matou i le talalelei.

Ata na tusia e Craig Dimond