2012
Mataupu Tau i le Va i Fafo: Faafesootaiina o le Ekalesia ma le Nuu
Iulai 2012


Mataupu Tau i le Va i Fafo Faafesootaiina o le Ekalesia ma le Nuu

Ao galulue faatasi ia taitai o le perisitua ma aufono a le siteki ma le itu o mataupu tau i le va i fafo, e mafai ona latou fesoasoani uma e faamalolosia o latou nuu—ma fausia le malo o le Atua i luga o le fogaeleele.

Ina ua tofia Carol Witt Christensen e avea o se taitai faamaopoopo o mataupu tau i le va i fafo mo le Siteki o Topeka Kansas, sa ia lagona le “fefe ma le le atoatoa” i le avea ai ma sui o taitai o le siteki e galulue faatasi ai ma tagata fai lipoti o talafou ma tusitala.

“Sa fai sina tau faafefe o le fesootai atu ma ni tagata o talafou,” sa ia tomanatu ai. Ma e ui o lana mataupu suesue le gagana Peretania i le kolisi, ae sa ia faapea mai e na te “le iloaina se mea se tasi e uiga i le tusiaina o ni faamatalaga po o ni tusiga e faasalalau.”

E ui i lona le mautonu, sa filifili ia Sister Christensen e faalagolago i lana molimau, lona masani i lona nuu, ma le talitonuga o lona valaauga na oo mai mai taitai perisitua musuia. Fai mai a ia sa ia amata i se aoaoga mai le Matagaluega o Mataupu Tau i le Va i Fafo ma sa amata ona “aoao [lona] tiute, ma galue i le tofi ua tofi i ai o ia, i le filiga atoa” (MF&F 107:99).

Sa amata ona ia faitau ma le totoa i vaega faalelotu faalevaiaso o lana nusipepa o le lotoifale, e fuafua ai po o a mea ua matauina o ni tala talafeagai. Sa ia valaau atu i le tusitala o mea tau lotu, e saili ai ia aso atofaina ao lei auina atu lana talafou muamua.

“Sa ou iloaina ni ituaiga o aitema laiti o talafou lea na lolomiina, ma amata ai ona matauina faapitoa ni gaoioiga i le lotu, tagata iloga, ma ni faamanuiaga lea e ono faailoa atu i la matou nusipepa,” sa ia ta’ua ai.

I le aluga o taimi, sa iloa ai e Sister Christensen o fesootaiga tau i ala o faasalalauga e sili atu nai lo le tuuina atu o ni manatu mo tala. E faatatau lava i le iloaina o ala o faasalalauga ma le fesoasoani i le au fai lipoti e faatino a latou galuega ma fesoasoani foi ia i latou ia malamalama i le Ekalesia.

Ina ua maea se faasologa o faamanuiaga, e aofia ai se tusiga e uiga i le polokalama a le seminare a lana siteki o loo faailoa atu i le nusipepa i le lotoifale, fai mai a ia sa ia mauaina le lototele ma sa “lagona se naunautaiga e aumai ai i fafo ‘le le mailoa’ o le Ekalesia” (tagai i le MF&F 1:30). O le taimi nei, ina ua mavae ni nai tausaga, o loo galue ai pea ia Sister Christensen o se taitai faamaopoopo o mataupu tau i le va i fafo mo lana siteki na ia fai mai ai, “o loo i ai pea lena naunautaiga malosi.”

“O le tele o mea o loo matou saili e fai i le vaega o mataupu tau i le va i fafo,” sa ia faamatala mai ai, “o loo faaalia ai lo matou alolofa, talitonu, ma tapuai ia Iesu Keriso; faauo, ma auauna i o matou uso ma tuafafine i le nuu; ma lapataia ia tagata e uiga i le talalelei toefuataiina ma le Ekalesia.”

O loo taitaiina ma faamalosiau atu taitai perisitua i le lalolagi atoa i tagata tomai faapitoa ma aufono o mataupu tau i le va i fafo, ao latou galulue soosootauau ma i latou i o latou eria ina ia manuia ai o latou nuu, faasa’o ia mea sese, ma faailoa atu i ai e mulimuli ia tagata o le Ekalesia ia Iesu Keriso.

E ui o taumafaiga muamua lava a Sister Christensen na taulai atu i fesootaiga tau faasalalauga, ae na tele naua ni auala sa mulimulitai ai ia aufono o mataupu tau i le va i fafo a le Ekalesia i taitaiga faaleperisitua musuia, a o fesoasoani e fausia o latou nuu ma le malo o le Atua.

Sootaga a le Nuu ma le Malo

Pe a ma le 65 maila (105 km) mai Topeka, i le Siteki o Lenexa Kansas, na galulue faatasi ai ia Peresitene Bruce F. Priday, o le peresitene o le siteki, ma Sister Carol Deshler, o le taitai faamaopoopo o mataupu tau i le va i fafo, e fausia se sootaga lelei ma tagata iloga o lo latou alalafaga. Sa la mananao e fesoasoani ia i latou ia iloa o tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai o ni “tuaoi lelei, o ni faatosinaga lelei i totonu o le nuu, ma o ni soo o Iesu Keriso,” o le faamatalaga lea a Peresitene Priday.

O Sister Deshler, o lē e galulue faatasi ma le au peresitene o le siteki ma isi tagata o le aufono o le vaega o mataupu tau i le va i fafo a le siteki, e sailia avanoa e galulue ai ma isi vaega faalelotu ma faalapotopotoga faalenuu ina ia lelei le auaunaga i tagatanuu o lo latou eria.

“E toetoe lava o faamanuiaga uma o le matou galulue ai ma vaega o le alalafaga na mafua lea ona o fegalegaleaiga taitoatasi,” o le tala lea a Sister Deshler. Mo se faataitaiga, sa tausasami faatasi i se taumafataga o le aoauli se sui mai se isi lotu ma se sui mai lana siteki ma talanoaina ni auala e mafai ai ona o mai faatasi ia vaega e lua ma faia se mea lelei mo le nuu. Sa oo atu le talanoaga i ni tagata se toaono—taitoatolu mai aulotu taitasi—ma fausia ai se komiti na ta’ua o le “Galulue Lelei Faatasi” e faaali ni manatu palepalealuga mo le faigapaaga.

Sa oo atu lea faigapaaga i se konaseti suetupe i le 2010 lea na auai ia aufaipese mai le tele o ekalesia. O le totogi o le ulufale i totonu, o se taga o oloa lea sa manuia ai se faleteuoloa i le lotoifale. Pe a ma le 700 tagata mai le alalafaga na auai atu i le konaseti, lea na faataunuuina i le fale fou faatoa maea o le faleautu o le siteki. Sa faia se ‘aiga ina ia faamasani ai taitai o le alalafaga ma taitai faalelotu a o lei faia le konaseti.

Ina ua maea le konaseti, e fa ekalesia faaopoopo, toalua sui mai le aufono a le aai, ma le pule o leoleo na talosaga atu ina ia fai ni o latou sui i le komiti o le Galulue Lelei Faatasi, lea ua tai masina ma fono i le taimi nei. Sa toe faia le konaseti i le 2011, o le taimi la lea na talimalo ai le isi ekalesia, e toafitu le aofai o ekalesia na auai, ma e pe a ma le 1,000 tagata o le alalafaga na auai.

“O le lagona o le agaalofa ma le lotogatasi i le avea ai ma ni soo o Iesu Keriso na matua malosi lava i totonu o ekalesia,” o le tala lea a Sister Deshler. Na iloa lelei lava na lagona mulimuli ane ina ua i ai Peresitene Priday i le malae vaalele e silia ma le 1,000 maila (1,600 km) le mamao mai lona aiga. Na alu atu se tamaitai e le’i feiloai muamua lava i ai ma fai atu na te iloaina o ia mai le konaseti suetupe a le Galulue Lelei Faatasi, lea sa ia auai atu i ai ma iloa ai le matagofie.

Fai mai a ia, “Ou te le i lagonaina muamua lava lea ituaiga lagona o le alofa mo isi i lo tatou nuu e pei ona ou oo i ai e ala i ia mea na tutupu. Faafetai tele lava mo le lagolagoina o nei konaseti. Ou te auai i se isi tapuaiga, peitai matou te faaaloalo tele ma aloaia Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.”

“O le uiga moni lava lena o le vaega o mataupu tau i le va i fafo,” o le tala lea a Peresitene Priday. A o matou taumafai e saili ni auala fou e ausia ai a matou sini, sa matou atiina ae le tele o ni uo faapitoa i totonu o le alalafaga. Sa matou fefaaaloaloai i tapuaiga a isi ma se alofa moni o le tasi i le isi.”

O le mauaina o lea ituaiga o lagolagosua ma le faaaloalo mai taitai o le alalafaga na matauina ai foi lona tulaga lelei i Europa i Sasae. O Katia Serdyuk, o le taitai faamaopoopo o fesootaiga i ala o faasalalauga mo le aufono o mataupu tau i le va i fafo o Iukureini, e galulue faatasi ma faifeautalai o mataupu tau i le va i fafo ma taitai perisitua e faaleleia fegalegaleaiga i le va o le Ekalesia ma le alalafaga. “O le toatele o tagata e sese o latou talitonuga ma malamalamaaga e uiga i le Ekalesia,” o le tala lea a Sister Serdyuk. “I le avea ai ma tagata tomai faapitoa i mataupu tau i le va i fafo o loo galulue faatasi ma taitai perisitua, matou te taumafai e suia na vaaiga e ala i le galulue faatasi ma taitai e tele lo latou faatosinaga i manatu o tagata lautele, le au faasalalau, faapea ma tagata lautele. O taumafaiga faamanuiaina a le vaega o mataupu tau i le va i fafo e faaosofia ai se siosiomaga lea e mafai ai e tagata iloga ona fesoasoani i le Ekalesia e ausia ona faamoemoega a o matou fesoasoani atu ina ia latou ausia a latou foi sini.”

I Zhytomyr, Iukereini, sa auai atu tagata o le Ekalesia i se taumafataga sa faia e le pulenuu o le aai o, Olexander Mikolayovich Bochkovskiy, e tali aloaia ai le galuega faatino o auaunaga agaalofa a le Ekalesia lea na tuuina atu ai le tele o masini na manaomia tele mo a’oga e fitu i totonu o le aai. Sa tali aloaia ai foi ia taumafaiga faaleauaunaga i le lotoifale a tagata o le Ekalesia i le Paka o Gagarin i le aai, lea na faia ia Aperila ma Oketopa 2011. O le peresitene o le Paranesi o Zhytomyr o, Alexander Davydov na fai ma sui o le Ekalesia e taliaina le faaaloalo a le aai.

Fuafuaina o Mea e Tutupu

O se faaopoopoga i fegalegaleaiga tau i ala o faasalalauga ma le alalafaga, o se isi avanoa o mataupu tau i le va i fafo e oo mai i le fuafuaina ma le talimalo i mea e fai, o le tala lea a Tanielu ma Repeka Mehr, lea faatoa maea le la misiona i mataupu tau i le va i fafo i le Eria o le Atu Keripeane.

“O le faaauai mai o tagata o le ekalesia e aoao a latou uo e ala i gaoioiga e aofia ai talitonuga po o aganuu masani, e pei o se gaoioiga faaleaganuu, o se taumafataga o le afiafi, o se galuega faatino faaleauaunaga, po o nisi gaoioiga, e mafai ona aoga tele mo le fausiaina o fegalegaleaiga,” na fai mai ai Sister Mehr.

Ae peitai, na lapatai mai Brother Mehr o se tasi o mea aupito i sili ona sese e faia e se tagata tomai faapitoa o mataupu tau i le va i fafo o le “amata fuafuaina lea o gaoioiga e aunoa ma le mafaufau i manaoga o le nuu ma e aunoa ma le fefautuaai ma taitai perisitua.”

E talitonu Elder ma Sister Mehr o se fuafuaga faaletausaga o loo atagia ai sini ma aoaoga a taitai perisitua a le siteki ma le uarota, o se tasi lea o auala e fesoasoani e taialaina se fuafuaga o gaoioiga mai le amataga. O le fausiaina o lea ituaiga o fuafuaga faaletausaga, ua fautuaina mai e Sister Mehr le faatulagaina o mea e tutupu e faaaoga ai le faagasologa e fa laasaga lea e taulai atu i se taunuuga na fuafuaina ma e taulai atu i manaoga o le nuu ma faamoemoega o le au perisitua i le lotoifale:

  • O a ni mea e sili ona manaomia i lo tatou nuu?

  • O a ni faafitauli i lo tatou eria o loo aafia ai le tulaga alualu i luma o le Ekalesia, lelei po o le lē lelei?

  • O ai taitai o le alalafaga e mafai ona tatou faipaaga e talanoaina mea e manaomia ma foia ia faafitauli?

  • E mafai faapefea ona tatou amatalia pe faaauau pea se mafutaga ma nei taitai?

O le taliina o nei fesili, o le a mafai ai e taitai perisitua ma aufono o mataupu tau i le va i fafo ona aloese mai le fatuina o “gaoioiga ia tau lava o ni gaoioiga,” o le tala lea a Sister Mehr. Nai lo lena, ua mafai e aufono ona fuafua ma faatino ia gaoioiga lea e fausia ai le talitonu i le va o taitai o le alalafaga ma taitai perisitua. O nei gaoioiga e maua ai foi e taitai o le Ekalesia ma taitai o le alalafaga se avanoa e faamasani ai ma fausia ai ni faigauo.

Mo se faataitaiga, i le Ripapelika Tominika i le 2010, sa galulue faatasi ia taitai perisitua, aufono o mataupu tau i le va i fafo, ma tagata o le alalafaga i se gaoioiga na faataua ai ia taumafaiga a Mamona Lima Fesoasoani. Sa valaaulia e Brother ma Sister Mehr le tele o taitai iloga o malo eseese lea na latou galulue faatasi.

“Sa auai le toatele o tagata iloga ma tautaua lea na fai ma sui o le tele o sosaiete ma faalapotopotoga,” o le tomanatu lea a Brother Mehr, ae le gata i lea sa auai foi le Au Peresitene o le Eria a le Ekalesia.

“Sa faamanuiaina tele le gaoioiga,” o lana lipoti mai lea. “Sa faateleina pea, ona matou mauaina le tele o talosaga mai pulenuu ma faalapotopotoga o le aai mo sa matou fesoasoani mo le teuina ma faamama. E le gata i lea, sa atiina ae ai se vaaiga lelei a le tele o faalapotopotoga e uiga i le Ekalesia.”

E ui e taua le faaaofia ai o taitaiga faaleperisitua i le fuafuaga manuia o gaoioiga, ae e le na o le pau lea o se mea taua. O Kathy Marler e galue i le aufono o mataupu tau i le va i fafo o le tele o siteki tuufaatasi i San Diego, Kalefonia, ISA. Fai mai se tasi o ana uo e ese lana tapuaiga, o tagata o le Au Paia o le Aso e Gata Ai e lelei tele i le valaauliaina o isi i gaoioiga e lagolagoina e le Ekalesia ae tele ina le galulue faatasi ma tagata i isi lotu e fuafua a latou gaoioiga.

Sa toe manatua e Sister Marler le tala a lana uo, “Na o lou fai atu lava i isi e auai mai. E ese le matagofie pe afai e te fesiligia i matou pe matou te manaomia se fesoasoani. O le tali, o le ioe mautinoa lava.”

O le iloaina o manaoga o isi, o le tala lea a Sister Marler, o le a mafai ai e aufono o mataupu tau i le va i fafo ona fesoasoani atili atu ai i nisi taimi i se alalafaga, nai lo le faatulagaina o se gaoioiga e i latou lava.

Fesootaiga ma le Taulimaina o Faalavelave

E ui o le tele o galuega o mataupu tau i le va i fafo e faatino i tulaga masani o aso uma o le olaga faalenuu, e mafai foi ona fesoasoani e saunia se siteki, atunuu, po o le eria o le Ekalesia e taulimaina se faalavelave faafuasei, e pei ona tupu i le tausaga ua mavae i Iapani.

A o Peresitene i le Eria a Asia Matu ia Epikopo Gary E. Stevenson, Epikopo Pulefaamalumalu, na te manatuaina le auala na suia faafuasei ai e le mafuie i le 2011 le tau na faasalalauina. “Na taulai atu e le mafuie ma le galulolo ia mata o le lalolagi ma Iapani atoa i le talafatai i matusasae na faatafunaina,” na ia tomanatu ai.

Fai mai Epikopo Stevenson na mamanuina e le faalavelave se “tulaga malosi o le popole” i fesoasoaniga lima foai ma gaoioiga ofofua na tuuina atu i Iapani, e aofia ai ma ia na tuuina atu e le Ekalesia.

I ni nai aso talu ona mavae le galulolo, sa amata ona tuuina atu e le Ekalesia ia mea na manaomia e tagata lolotu faapea ē le lolotu na tulaga pagatia. “Na amata mulimulitai ia faasalalauga faalelotoifale ma faalemalo i soo se tala,” na fai mai ai Epikopo Stevenson.

O le tuuina atu e le Ekalesia o le silia ma le 250 tone o sapalai o meaai ma fesoasoaniga agaalofa ma taloina le fesoasoani o le silia ma le 24,000 o tagata galulue fua, o e na tuuina atu le silia ma le 180,000 itula o auaunaga, sa masani ona matauina e taitai faalemalo i le lotoifale ia taumafaiga laveai, o le faamatalaga lea a Epikopo Stevenson. I se atunuu lea e itiiti ifo ma le lua pasene le aofai o tagata o loo tauina i latou lava o ni tagata Kerisiano, sa fia malamalama atili nisi o na taitai e uiga i le matafaioi a le Ekalesia i ia taumafaiga. O lena fiailoa, na ia fai mai ai, sa maua ai se avanoa mo tagata e tomai faapitoa i mataupu tau i le va i fafo e le gata i le fesoasoani ia i latou na tuga manaoga ae na fesootai atu ai se malamalama i lea lava taimi e tasi. Mo se faataitaiga, ina ua mavae le vaiaso talu ona faataumaoi ia Iapani e le sunami, sa tusia e se tasi fai lipoti: “Na pau lava le mea e talitutusa lona tulaga gafatia ma le talaiina atu o le upu e le ekalesia Mamona, o lona tulaga gafatia lea e taulimaina ai ia faalavelave faafuasei. … E le na o lana lava lafu o loo taulai atu i ai le ekalesia.”1

Na mafai ona maua lenei lipoti lelei ona o le tele o tausaga o fausiaina ia sootaga. Na fai mai Conan ma Cindy Grames, o e na amata galulue o ni sui auai o mataupu tau i le va i fafo mo le Eria a Asia Matu ia Aokuso 2010, e faapea, “ua loa tausaga o galulue faatasi le aufono o mataupu tau i le va i fafo i Iapani ma taitai autu o le malo i le atunuu. O nei faigauo na tatalaina ai ia faitotoa i faalapotopotoga faalelotoifale, ma na latou malilie e taliaina a tatou fesoasoaniga.” O Elder Yasuo Niiyama, sa galulue ma lona faletua e avea o ni taitai faamaopoopo i le aufono a le Ekalesia o mataupu tau i le va i fafo i Iapani, na ia tauina mai faapea “e oo lava i taitai faalemalo o Iapani na malamalama i le tulaga mataalia o le Ekalesia ma le vave ona galulue e tuuina atu se fesoasoani.”

O se faataitaiga lea na talisapaia ai e taitai o Iapani le fesoasoaniga vave a le Ekalesia ina ua iloaina e taitai perisitua i le lotoifale se nofoaga lofituina o tagata sulufai lea na faatuina i se aoga i se nofoaga tuufua. Sa faatulagaina e taitai perisitua, faatasi ai ma le aufono o mataupu tau i le va i fafo ma le pule o le uelefea a le Ekalesia i le lotoifale, le tilivaina atu o meaai ma isi sapalai mo tulaga laveai i le nofoaga, lea na nonofo ai pe tusa ma le 270 tagata na aafia i le galulolo.

E ui ina sa tetei muamua i latou o e na i lea nofoaga i le mauaina o se fesoasoaniga mai se ekalesia Kerisiano, ae o le taimi lona lua na oo atu ai tagata volenitia o Mamona Lima Fesoasoani, o ofuina o latou taoofu lanu samasama, sa ee mai se tasi o tamaitiiti, “Lea ua o mai! Ou te fia iloa po o le a se mea o latou aumaia nei!”

Ina ua uma ona taliaina le foai, sa fai atu le pule o le fale ia Elder ma Sister Grames, “O la outou ekalesia na aumaia ia fasipovi muamua lava ma fualaau faisua felesi talu ona maea le mafuie.”

“O se faalogona lelei,” o le tala lea a Sister Grames, “ina ia avea moni lava o se lima fesoasoani e le gata i fale sulufai, ae faapea foi mo taitai perisitua o e o taumafai malosi e oo atu ia i latou o e le tagolima.”

Na faamatalaina e Elder Niiyama se isi aafiaga lelei o taumafaiga a le aufono: “Na matou iloaina o le fetufaai atu o faamatalaga e uiga i le galuega laveai a le Ekalesia ma tagata o le ekalesia faapea foi ma taitai, e tele lo latou faatosinaga i manatu o tagata lautele, sa matua taua tele i faamoemoega a la tatou vaega o mataupu tau i le va i fafo. Ou te lagona ua sili atu ni manatu o tagata e le auai i le Ekalesia i le taimi nei e uiga i le Ekalesia, ma ua sili atu ona mautinoa e le au paia le malosi o le Ekalesia i Iapani.”

Avea ia Mataupu Tau i le Va i Fafo o se Meafaigaluega mo Taitai Perisitua i le Lotoifale

I le avea ai ma se vaega taua o le faalapotopotoga i le lalolagi atoa, ua mafai ona faamanuiaina ia taitai perisitua i aufono o mataupu tau i le va i fafo o loo silafia le siosiomaga faalelotoifale ma e mafai ona fesoasoani e auauna atu i manaoga o le nuu. Ua taua e Sister Serdyuk, mai Iukureini, “E ese le faafiafia loto o le vaai atu i le auala lelei o loo talisapaia ai e taitai perisitua ia le vaega o mataupu tau le va i fafo e avea o se meafaigaluega i le ausiaina o o latou faamoemoega faaleperisitua. O se tasi o ia ituaiga faataitaiga o le faatinoina lea o auaunaga faalealalafaga e ala i taumafaiga a Mamona Lima Fesoasoani, lea na atiina ae se lotogatasi i tagata o paranesi ma uarota, ma ua fesoasoani foi e fausia se sootaga vavalalata i le va o le Ekalesia ma alalafaga i le lotoifale.”

Faamatalaga

  1. Kari Huus, “In Japan, the Mormon Network Gathers the Flock,” World Blog from NBC News, 18 Mat., 2011, http://worldblog.msnbc.msn.com/_news/2011/03/18/6292170-in-japan-the-mormon-network-gathers-the-flock.

Ata na saunia e David Stoker

Na galulue faatasi le Siteki o Lenexa Kansas i le Iunaite Setete ma isi ekalesia o le eria mo le lua tausaga e faia se konaseti suetupe. O le 2011, pe a ma le 1,000 tagata o le alalafaga na auai, e aofia ai le tele o ekalesia ma sui o malo.

Ata na pueina e Carol Deshler

Ina ua mavae le mafuie o le 2011 i Iapani, sa galulue faatasi ia taitai perisitua ma tagata tomai faapitoa o mataupu tau i le va i fafo, e faatulaga ia taumafaiga laveai e ala atu i le polokalama a Mamona Lima Fesoasoani. Mai nei taumafaiga agaalofa, sa tusia ai e se tasi fai lipoti: “Na pau lava le mea e tauivi tutusa ma le gafatia o le ekalesia Mamona e tala’i atu le upu, o lona tulaga gafatia lea e taulimaina ia faalavelave faafuasei.”

Ata na pueina e Conan Grames