2015
Lagomumū [Fireflies]
Ianuari 2015


Ataata

Lagomumū

E alala le tusitala i Uosigitone, ISA.

Pe o taula’i atu la tatou vaai i taui e faavavau—po o se isi mea?

Ata
Illustration of a fireflies in the night sky

Ata na tusia e ai Supansa Wongwiraphab

O ni nai tausaga ua mavae, sa ou galue ai i se nofoaga e ta’u o Aguateca e suesue ai gaoioiga a tagata na soifua i le tele o tausaga ua mavae, o loo i se vaega matagofie ma le mamao ese o Kuatemala, lea e na o se malaga umi i se vaa i le Vaitafe fepiopioa’i o Petexbatún e mafai ona oo atu i ai.

I se tasi afiafi na matou toe foi atu ai i Aguateca ma nisi o tagata suesue i le uma ai ona faaalu o lena aso i se nofoaga e le mamao. A o matou malaga atu i le vaa i le vaitafe, ma sa na o le ūū filemu o le afi o le vaa ma le feī o iniseti na faalogoina i tua atu, sa ou faalagolago i le autafa o le vaa, ma fiafia i le tietiega toafimalie ma le po na le oso ai se masina, ae na ese lava foi le manino. A o mulimuli atu le vaa i le ataata fepiopioa’i o le vaitafe, sa ou taumafai e faatumau lo’u iloa o le faatonutonuina [o le ala] e ala i le sueina o le Fetu i Matu. O nisi taimi na mou ai le Fetu i Matu i tua o ataata o laau na laina i luga o le auvai, ae e le umi lava ae toe vaaia foi.

I se tasi o pioga i le vaitafe, sa ou le vaaia ai foi le Fetu i Matu i tua atu o tumutumu laau. O le taimi lava na liliu ai agai i saute le vaa, sa vave lava ona ou toe iloaina atu, sa ou lagona lo’u pei o se tautai atamai, ma mitamita i le mafai pea ona tumau lo’u taulaiga. Ae peitai, ina ua mavae se minute o le matamata atu pea i ai, sa ou iloaina, sa ou sese: ou te le’i vaaia le Fetu i Matu po o se fetu foi. Sa ou matamata i se lagomumū.

O le taimi lena na ou iloa ai o le tele o “fetu” sa i o’u luga a’e, o le mea moni o ni lagomumū sa felelei filemu solo i le mafanafana o le ea o le po. O le mea e ofo ai, o le susulu o se vaega o ia lagomumū i luga a’e sa toetoe lava a tutusa ma le susulu o fetu ma aniva mamao, ma o le femilosaiga ma feliuaiga o le vaa i luga o le vaitafe na faigofie ai ona fenumia’i le lua lea.

“E faapefea ona ou sese i se tama’i lagomumū mo se fetu lea e toetoe a le uma le mumūsaesae?” O o’u mafaufauga ia. Sa manino le tali: sa na o se faafitauli lava o le vaaiga mamao. O si malamalama e tau le iloa ma tau le umi o lagomumū na tutusa lava ma fetu ona o lagomumū sa na o ni nai futu na i ai i o’u luga a’e, ae o fetu sa mamao lava. Mai la’u vaaiga mamao, na toeitiiti lava tutusa le lua lea.

E pei o le lagomumū, o tofotofoga ma faigata e foliga lapopoa ona e latalata mai. Ae, o faamanuiaga ua folafola mai, e pei o fetu, e mafai ona foliga mai e mamao lava.

O le faanenefu o la tatou vaaiga faaleagaga e mafai ona tele ni ona taunuuga. O le tele lava o le mamao o e iloa atu o taui, o le tele foi lea o le faaosoosoina o i tatou e mafaufau e mafai ona faatuai le aso o lo tatou salamo ae mafai lava ona tatou toe foi atu i lo tatou Tama Faalelagi ia maua mai lo tatou tofi e faavavau (tagai Alema 34:33–34). Tatou te ono amata masalosalo i le taui e faavavau pe filifili foi e sili atu le manaia o le faamalie o le tagata o le lalolagi i le taimi nei nai lo o le faatalitali mo faamanuiaga ia e ono oo mai i se taimi umi mulimuli ane. Tatou te ono matata’u i tauiviga malolosi ma faifai pea o le olaga atoa e faasaga i le agasala po o le leai o se faatuatua o le a fesoasoani mai lo tatou Faaola ia i tatou e tetee atu i tuʼiga a Satani.

E i ai taimi e aluese ai a tatou vaaiga e faavavau; o le lu’i, ia vave lava ona toe maua mai. E ui ina mafai ona ofoina mai e le lalolagi ni taui matagofie, ma taufaasese, ae e mafai ona tatou vaai atu ia Iesu Keriso a’o tatou folau atu i femilosa’iga ma feliua’iga, o le olaga ma talitonu o Ia moni lava e “tauia i latou o e saili ma le filiga ia te ia” (Eperu 11:6).

Ua leva tausaga talu ona ou tietie i lena vaa i luga o le vaitafe, ae e oo mai i le asō, ou te tu pe a ma fetaia’i ma faaosoosoga ma faamanatu ia te a’u lava, “Ua na o se lagomumū.”