2015
O A Ituaiga Faiaoga e Tatau Ona Avea Ai i Tatou?
Ianuari 2015


O A Ituaiga Faiaoga e Tatau ona Avea Ai i Tatou?

Afai tatou te mananao moni e avea e faapei o le Faaola, e tatau ona tatou iloa aoao atu i le ala na Ia aoao mai ai.

Ata
Official portrait of the Sunday School general presidency including Tad R. Callister, John S. Tanner, and Devin G. Durrant, 2014.

Tad R. Callister, peresitene (ogatotonu); John S. Tanner, fesoasoani muamua (agavale); ma Devin G. Durrant, fesoasoani lua (taumatau)

Na toeitiiti lava faamaeaina le misiona a le Alii toetu i le Atu Amerika. E lei leva atu, na afio ifo ai o Ia mai le lagi, ma aumai le malamalama e aveese ai le pogisa lea na ufitia ai laueleele o sa Nifae ma sa Lamana i le mavae ai o Lona maliu. Sa ia aoao atu ma molimau atu ma tatalo. Sa Ia faamanuiaina, taliina fesili, ma faatuina Lana Ekalesia. O le taimi la lenei, a o sauni o Ia e tuua Ona soo, sa Ia tuuina atu ia te i latou se tiute lea atonu na faatumulia ai i latou i le mautinoa:

“Ua outou iloa mea e tatau ona outou faia i la’u ekalesia; ona o galuega na outou vaai na ou faia, o mea ia tou te faia foi.

“… O lea, o a ituaiga o tagata e tatau ona outou i ai? E moni, ou te fai atu ia te outou, e pei lava o a’u nei” (3 Nifae 27:21, 27).

Na valaaulia i tatou e Iesu ia [tatou] faapei o Ia, ma o se tasi o Ona uiga faaalia maoae o Lona mafai lea ona aoao atu. O Ia o le Faiaoga Sili. Ina ia avea faapei o Ia, e tatau foi ona avea i tatou ma faiaoga sili atu ona alolofa ma suia ni olaga, e le gata i le lotu, ae faapea foi i o tatou aiga. Ina ia avea faapei o Ia, e tatau ona i ai so tatou manao loloto e aoao atu e pei ona Ia aoao mai.

Fesili ma Valaaulia

Ata
The resurrected Jesus Christ with the twelve Nephite disciples. Christ is portrayed wearing a white robe. Christ is selecting the three disciples who would become the "Three Nephites." There is a pyramid shaped building in the background.

Sa Nifae e Toatolu, saunia e Gary L. Kapp

E masani ona aoao mai Iesu e ala i fesili ma valaaulia. Mafaufau i se faataitaiga mai le taimi na Ia faaaluina faatasi ma Ona soo i le konetineta o Amerika. I se taimi a’o latou tatalo, na faaali mai le Faaola ia i latou ma fetalai muamua atu i se fesili valaaulia: “O le a se mea ua outou mananao ou te tuu atu ia te outou?” (3 Nifae 27:2). E faapefea ona e tali atu pe afai e fesili atu le Faaola ia te oe i le fesili lenei?

Na tali atu le au soo: “Le Alii e, matou te mananao se’i e fofoga mai ia te i matou le igoa matou te faaigoa ai lenei ekalesia; ona o loo i ai ni finauga i totonu o le nuu e faatatau i lenei mataupu” (3 Nifae 27:3).

Na tali e Keriso la latou fesili i se tasi o Ana fesili: “Latou te le’i faitau ea i tusitusiga paia, ia ua fai mai e ao ina outou ave i o outou luga le suafa o Keriso, o loʼu igoa lea?” (3 Nifae 27:5). Na faamanatu atu e lenei fesili i Ana tagata aoao e tatau ona latou tuu ni taumafaiga i le taliina o a latou lava fesili, ma o tali i le tele o fesili e mafai ona maua i tusitusiga paia.

Ona Ia faaiuina lea i le faamanatu atu i le au soo le taua o Lona suafa. O Ana fetalaiga na valaaulia ai i latou ia faia ma folafola atu ia i latou se faamanuiaga: “Ma o soo se tasi na te ave i ona luga lou igoa, ma tumau seia oo i le iuga, o ia lava lea o le a faaolaina i le aso gataaga” (3 Nifae 27:6).

O se Faataitaiga o le Aoao Atu

I nai fuaiupu puupuu nei, ua tuuina mai ai e Iesu Keriso ia i tatou se faataitaiga faalelagi o le aoao atu. Sa Ia amataina i se fesili faatupu manatu na fuafuaina ia iloatino ai manaoga o Ana tagata aoao. Ona Ia faatalitali lea ma faalogo atu i a latou tali.

Ina ua uma ona tali atu ana tagata aoao, ona Ia fesoasoani lea ia i latou ia maua le mea sa latou sailia e ala i le faasino atu o i latou i tusitusiga paia.

Mulimuli ane, sa Ia tuuina atu ni valaaulia se lua ma folafola atu se faamanuiaga matagofie ia i latou o e naunau e faatino Lana valaaulia. O le metotia faafaiaoga a Keriso i le tulaga lenei e mafai ona aoteleina i mataupu faavae nei e lima:

1. Fai atu ni fesili aoga.

Sa fesili le Faaola, “O le a se mea ua outou mananao ou te tuu atu ia te outou?” O lenei fesili e valaaulia ai ni tali eseese. A o tatou fai atu ni fesili faapena, ua tatou fesoasoani i tagata aoao e faamatala mai mea o loo latou mananao e aoao, ma tatou fesoasoani ia i latou e taulai atu i na mea e sili atu ona taua; tatou te fa’a auai i latou i le aoaoina o mea aogā.

2. Faalogo i au tagata aoao.

Sa faafofoga atu Iesu Keriso a o latou fai mai, “Le Alii e, matou te mananao se’i e fofoga mai ia te i matou le igoa matou te faaigoa ai lenei ekalesia.” E ala i le faalogo ma le toto’a, tatou te saunia lelei ai e taulai atu i manaoga o o tatou tagata aoao.

3. Faaaoga tusitusiga paia.

Sa faamanatu atu e Keriso i Ona soo, “Latou te le’i faitau ea i tusitusiga paia, ia ua fai mai e ao ina outou ave i o outou luga le suafa o Keriso, o loʼu igoa lea?” E tatau i le faiaoga ma le tagata aoao ona faaalu ni taimi i tusitusiga paia e saunia ai mo lesona. O le suesue i tusitusiga paia o se vaega autu lea o sauniuniga faaleagaga mo faiaoga ma tagata aoao.

4. Valaaulia au tagata aoao e faatino loa.

Sa valaaulia e le Alii Ona soo e (1) tauave Lona suafa i o latou luga ma (2) tumau e oo i le iuga. Fai mai le Tala’i La’u Talalelei, “E seāseā lava, pe afai e i ai, ona e talanoa atu i tagata pe aoaoina i latou e aunoa ma le tuuina atu o se valaaulia ina ia faia se mea o le a faamalolosia ai lo latou faatuatua ia Keriso.”1 O se fautuaga lelei lenei, e le mo na o faifeautalai, ae mo faiaoga uma o le talalelei.

5. Faamanatu atu i tagata aoao ia faamanuiaga folafolaina o le usiusitai.

Ma le mea mulimuli, na folafola mai e Iesu Keriso i Ana tagata aoao, o i latou o e faatinoina Ana valaaulia “o le a faaolaina i le aso gataaga.” E masani ona folafola mai e Keriso Ana faamanuiaga silisili mo lo tatou usiusitai (tagai i le MF&F 14:7). E mafai foi ona tatou faia lena mea e tasi, i le avea ai ma faiaoga o Lana talalelei.

O faataitaiga o loo i luga ua faapupula atu ai ni nai metotia taua faafaiaoga na faaaoga e le Faaola. E le gata i lea, o nisi taimi sa Ia aoao mai e ala i faataoto po o tala faatusa. E i ai taimi sa Ia luiina ai ma na oo lava ina aoaiina ai le au faitio. Ae o taimi uma sa Ia aoao atu ai ma le alofa, e oo lava foi ia i latou na Ia aoaiina (tagai i le Faaaliga 3:19).

Alofa i Au Tagata Aoao

Ata
The resurrected Jesus Christ with His arms around the shoulder of the apostle Peter. Christ points to a large number of fish lying on the beach as He speaks to Peter. Two other men and a ship sit on the beach in thebackground.

Lovest Thou Me More Than These? saunia e David Lindsley

E tatau foi ia i tatou ona aoao atu ma le alofa ma le alofa mama pe afai o le a tatou aoao atu i le ala a le Faaola. O le alofa e tau fai matala uma ai le loto o le faiaoga ma le tagata aoao, ina ia mafai ona “faagaeetiaina ma olioli faatasi i laua uma” (MF&F 50:22).

O se faataitaiga manino o le alofa o le Faaola mo Ona tagata aoao e mafai ona maua i le 3 Nifae lea sa Ia tatalo ai mo tagata, tutulu faatasi ma tagata, ma faamanuia i tagata. A o tatalo atu o Ia i Lona Tama mo i latou, na lagona e sa Nifaē Lona alofa: “E leai se tagata e mafai ona malamalama i le olioli lea na faatumuina ai o matou loto i le taimi na matou faalogo ai ia te ia o tatalo atu i le Tama mo i matou” (3 Nifae 17:17).

Sa tutulu fiafia o Ia mo i latou ma faamanuiaina i latou ona o lo latou faatuatua, sa matuai maoae Lona alofa:

“Amuia lava outou ona o lo outou faatuatua. Ma o lenei faauta, ua atoatoa lo’u olioli.

“Ma ina ua uma ona ia fetalai mai o nei upu, sa tutulu o ia” (3 Nifae 17:20–21).

“O le malosi o le alofa e mafai ai ona aoaoina mea e tele. O loo tusia i tusitusiga paia sa “fiafia atu ona fofoga ia i latou” ma “sa matalatala o latou loto ma sa malamalama i o latou loto” (3 Nifae 19:25, 33).

Ia Uunaia Au Tagata Aoao e Molimau Atu

Sa tuuina atu foi e le Faaola i Ona tagata aoao avanoa e faasoa atu ai a latou molimau. “Mo se faataitaiga, ina ua maliu atu Iesu i le laueleele o Kaisareia Filipo, ona fesili atu ai lea o ia i ona soo, ua faapea atu, Pe se a le upu a tagata ia te au le Atalii o le tagata, po o ai?

“Ona latou fai mai ai lea, o le upu a isi, o oe o Ioane le papatiso: a o isi o Elia; a o isi, o Ieremia, po o se tasi o le au perofeta.

“Ona fetalai atu lea o ia ia te i latou, A o outou, pe se a le outou upu ia te a’u, po o ai?

“Ona tali mai ai lea o Simona Peteru, ma faapea mai, O oe o le Keriso, o le Alo o le Atua soifua” (Mataio 16:13–16).

Ina ua uma ona faasoa atu e Peteru lana molimau, sa folafola atu e Keriso ni faamanuiaga ofoofogia ia te ia:

“Amuia oe Simona Paiona: aua e le se tagata na faaali atu ai ia te oe, a o lo’u Tama o i le lagi.

“Ou te fai atu nei au ia te oe, O Peteru oe, ou te ati ae foi la’u ekalesia i luga o lenei papa; e le mafai foi e faitotoa o seoli ona manumalo i ai.

“Ou te avatu foi ia te oe ki o le malo o le lagi: o se mea foi e te fusifusia i le lalolagi, e fusifusia foi lea i le lagi: o se mea foi e te tālā i le lalolagi, e tatalaina foi lea i le lagi” (Mataio 16:17–19).

I le taumafai e avea ma faiaoga sili, o i tatou foi o le a masani ona fai atu fesili e uunaia ai tagata aoao e faasoa mai a latou molimau, e ala ia latou upu ma i o latou lagona. O le a tatou valaaulia tagata aoao e saili ni aafiaga e atinae ai ni molimau patino i o latou olaga i aso taitasi. Ona sosoo ai lea, afai e lagona le Agaga i le siosiomaga i le potuaoga po o le aiga, o le a lagona e o tatou tagata aoao le to’alelei i le faasoaina atu o aafiaga faaleagaga ma molimau i le tasi ma le isi.

Ola i Mea e Te Aoao Atu

Sa aoao atu Iesu Keriso i isi ia faia mea na Ia faia (tagai i le 3 Nifae 27:21)—e mulimuli atu ai ia te Ia (tagai i le Mataio 4:19). Sa soifua o Ia i mea na Ia aoao mai, ma faapea ai ona Ia aoao mai e ala i faataitaiga.

Sa ia aoao mai e uiga i le auaunaga e ala i le auauna atu. Se lesona ina a mataina mo Ona soo ina ua Ia mulumuluina o latou vae! “O lenei afai o au le Alii, ma le Aoao, ua ou mulumuluina o outou vae, e tatau ona outou femulumuluai o outou vae.

“Aua ua ou avatu le faaaoao ia te outou, e pei ona ou faia ia te outou, ia faapea lava e outou ona fai” (Ioane 13:14–15).

Sa ia aoao atu e uiga i le alofa e ala i le alofa. “O le poloaiga fou ou te tuu atu ai ia te outou, ia outou fealofani; faapei ona ou alofa atu ia te outou, ia fealofani foi outou”.

Sa ia aoao atu e uiga i le tatalo e ala i le tatalo. Ina ua uma ona faia ni tatalo na o’oo’o le patino ma matuai musuia, ia na le mafai ona tusia, na Ia fetalai mai, “Ma e pei ona sa ou tatalo faatasi ma outou ia faapea lava ona outou tatalo i la’u ekalesia. … Faauta o a’u o le malamalama; ua ou faatuina se faataitaiga mo outou” (3 Nifae 18:16).

Ua tuuina mai e Iesu Keriso se mamanu mo faiaoga uma o le talalelei o e naunau e aoao atu i Lona ala. E ui ina tatou le atoatoa e pei ona sa i ai o Ia, ae e mafai lava ona tatou taumafai ma le maelega e ola i mea tatou te aoao atu. I upu o le pese a tamaiti, e tatau i faiaoga ona mafai ona faapea atu, “Fai e pei ona ou faia; mulimuli mai ia te au!”2

Aoao Atu i le Ala a le Faaola

Ua valaaulia faiaoga uma o le talalelei ia faaaoga mataupu faavae autu e ono nei, lea e atagia mai ai le ala na aoao mai ai le Faaola:

1. Alofa ia i latou e te aoaoina.

  • Saili atu i tagata taitoatasi.

  • Taulai atu i manaoga o ou tagata aoao.

2. Saunia oe lava ia faaleagaga.

  • Ola i mea e te aoao atu.

  • Iloa punaoa o loo maua.

3. Aoao atu e ala i le Agaga.

  • Fesoasoani i ou tagata aoao ia iloa le Agaga.

  • Avea ma se faiaoga aoaogofie.

  • Fatufatua’i se siosiomaga e aoao ai.

4. Iloaina o le talalelei faatasi.

  • Faatutu ni faamoemoega maualuluga.

  • Uunaia ou tagata aoao e molimau atu.

  • Fai atu ni fesili anoa.

  • Faalogo i ou tagata aoao.

5. Aoao atu le aoaoga faavae.

  • Faaaoga tusitusiga paia.

  • Faaaoga tala ma faataitaiga.

  • Folafola atu faamanuiaga ma molimau atu.

6. Ia valaaulia ou tagata aoao ia faatino.

  • Fesoasoani i ou tagata aoao e faataitai.

  • Tulitatao ia valaaulia.

A o tatou faaaogaina nei mataupu faavae, o le a avea i tatou o ni faiaoga sili atu ona lelei, ni tagata aoao sili atu ona lelei, ni matua sili atu ona lelei, ma ni soo sili atu ona lelei o Iesu Keriso. Aua ua Ia poloaiina i tatou e “aoao i le tasi” “ma le filiga,” i se auala “e mafai ona faagaeetia ai o tagata uma” (MF&F 88:77, 78, 122). Talosia ia iloa mai i totonu o i tatou, e i latou uma o e tatou te aoaoina se mea e uiga i le Matai o Faiaoga, ma ia le gata e o ese mai aafiaga [o le aoaoina] ma ni aoaoga, ae ia latou suia foi.

Faamatalaga

  1. Tala’i La’u Talalelei: O Se Taiala mo le Galuega Faafaifeautalai (2004), 212.

  2. “Do As I’m Doing,” Children’s Songbook, 276.