2015
Mata e Mafai Ona Ta’uta’u Atu A’u [Agasala]?
Ianuari 2015


Mata e Mafai Ona Ta’uta’u Atu A’u [Agasala]?

Taofia le igoa

A o ou saofai e faasaga atu i se tasi o le au peresitene o le siteki, sa amata ona tatavale lo’u fatu. Sa ou lagona le popole talu lava ona valaau mai le failautusi o le siteki e faatulaga se taimi [e talanoa ai ma se tasi o le au peresitene o le siteki]. Mata o le a ia iloa sa ou le agavaa e galue?

Sa tonu ia te a’u o nisi o agasala o le a faigofie atu ona avatu i le pa faamasino a le Atua nai lo o le faaali atu iinei i le lalolagi, ma le mafaufau o le a manatu faapito le faailoa atu o mea o le a aumaia ai le tiga po o le maasiasi i lo’u toalua. E sili ai lo’u faatoilaloina na o a’u lava ma nofo ai ma le avega. Na pau lava le lave, ona sa le mafai ona ou faatoilaloina na o a’u lava.

Sa ou saofai ai iina a o tuuina mai e le fesoasoani o le peresitene o le siteki se valaauga ou te galue ai. Sa ia fesili mai, “Uso, pe e te taliaina lenei valaauga?” Oka so’u manao e alaga atu, “Ioe!” Ae peitai, na toetoe lava a le mafaufauina, sa ou lagona lo’u faapea atu, “Ou te le taliaina; e manaomia lou faaleleia o nisi o agasala.”

Sa oo mai ia te a’u i lea- taimi e tasi le atuatuvale ma le matuu atu [o se avega] a’o ou tautau atu tulaga atoa o le agasala. Sa ia fesili mai pe ua ma talanoa ma lo’u epikopo. “Leai.” Lo’u toalua? “Leai.” Sa ia faatalofa mai, ataata, ma fai mai ua fiafia i lo’u ta’uta’u atu o le agasala, ma faatonu a’u e talanoa atu i le epikopo ma lo’u toalua.

Sa ou usiusitai, ma ta’u atu muamua i lo’u toalua—na faapea ona matuu ese ai le vaega na sili ona ou fefe i ai. Sa alofa pea o ia ia te a’u! Ioe, sa le fiafia, ma o le a tatau ona ma galulue i nisi o mea, ae sa alofa ma uunaia au e vaai le epikopo.

Ina ua ou alu e vaai le epikopo, sa vave ona ia taliaina a’u i lona ofisa. Ma le faigata tele, sa ou taumafai ai e faamalamalama atu le pogai na ou i ai iina. Ina ua mavae le nanaina o au agasala mo se taimi umi, sa ou tau le iloa po o fea e amata ai. Na ia fautuaina ma le alofa au e ta’u atu mea uma. Sa ou faamatala atu i ai le tulaga atoa o a’u agasala ma talosaga mo se taimi e ta’u uma atu ai a’u agasala na fai. Sa vave ona ia malie i ai.

Sa le’i uma lava ona ta’uta’u atu atoa [a’u agasala], ae ua ou lagonaina le aveese atu o se avega mamafa mai o’u tauau. Na iu foi ina ou lagonaina se faafouina o le faamoemoe o le saolotoga, mai lenei avega.

Sa ou faaaluina vaiaso na sosoo ai, i le tatalo, faitauina o tusitusiga paia, ma le faia o la’u lisi e tuuina atu i lo’u epikopo ma lo’u Tama Faalelagi. O le mea muamua, sa faailoa atu la’u lisi i le Tama Faalelagi, faatasi ai ma se loto momomo ma se agaga salamo, e faailoa atu ai ia te Ia, ua ou salamo ma na ou manao faamaoni e sui. Sa ou faatulagaina se isi taimi atofaina ma le epikopo ma faasoa atu i ai lau lisi atoa. Sa le faauu, ee, pe otegia a’u; nai lo lena, na ia tuuina mai ia te au se opo tele lava. Sa ia faailoa mai ia te a’u lona alofa ma le alofa o le Alii, ma ta’u mai ia te a’u, sa ou i ai i le ala o le salamo moni. Na ou iloaina ua moni.

O le ta’uta’u atu o a’u agasala, lea sa avea muamua ma o’u popolega sili lava, na avea ma se tasi o aafiaga sili ona matagofie o lo’u olaga. O le laasaga muamua lea mo a’u e malamalama moni ai i le meaalofa ma le mana faamalolo o le Togiola a Iesu Keriso.