2015
Fefautuaai Faatasi E le Aunoa: Fonotaga Faaleaiga mo Ulugalii
Ianuari 2015


Fefautuaai Faatasi E le Aunoa Fonotaga Faaleaiga mo Ulugalii

E alala le tusitala i Iuta, ISA.

E feagai ulugalii ma le tele o faafitauli ma faaiuga. E mafai ona fesoasoani mataupu faavae nei e ono mo aufono faaleaiga.

Ata
Ben and Rachel Neilson - young married couple. Walking outdoors

O aufono i le Ekalesia e mulimuli i se mamanu paia i tulaga uma, mai le Aufono a le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e oo i aufono a le siteki, uarota, paranesi, korama, ma isi tulaga faaleautaitai. Na saunoa mai Peresitene Spencer W. Kimball (1895–1985), “O le aufono sili ona taua o le Ekalesia, o le aufono a le aiga.1

Na aoao mai Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “o fonotaga faaleaiga o ni talanoaga lelei ia mo le faia o fesootaiga taua.”2 Na ia faamalamalama mai, o ni taimi ia e “talanoa ai i manaoga o le aiga ma manaoga o tagata taitoatasi o le aiga, … foia ai faafitauli, faia o faaiuga faaleaiga, [ma] fuafua ni gaoioiga ma ni sini faaleaiga i lea aso ma lea aso ma le lumanai.”3

Afai e le’i faia sa outou fonotaga faaleaiga, e mafai ona amata i le taimi nei. Afai o loo outou nonofo ma lau fanau, e mafai ona e faaaofia ai i latou. Ae peitai, e taua foi ona faia se fonotaga faaleaiga e ese mai a tane ma ava lava ia lea e mafai ona laua talanoaina ai na’o laua ni faafitauli faaleaiga ma ni faafitauli patino.

O nisi nei o mataupu faavae ma ni fautuaga aoga e mafai ona e faaaogaina i au fonotaga faaleaiga i le va o le tane ma le ava.

Amata i le Tatalo

Ata
A family during a prayer.

“A faaletonu le fesootaiga ma le Tama Faalelagi, o le a faaletonu foi le fesootaiga i le va o ulugalii.”4

E mafai ona avea le Alii ma se sui auai taua i lau faaipoipoga. I lau tatalo, e mafai ona e faafetai i le Tama Faalelagi mo ou faamanuiaga e tele, e aofia ai lou toalua, ma ole atu mo Lona Agaga ia auai i la oulua talanoaga. E mafai e Lona Agaga ona taialaina la oulua talanoaga ma fesoasoani e faaosofia lagona lelei ma fesootaiga lelei.

Filifili Faatasi

“E ao ona maua mai le maliega a tagata o le aufono, e ala i le tatalo ma talanoaga, ina ia ausia ai lena lotogatasi, o se tulaga manaomia lea i le fesoasoani a le Alii.”5

E tatau ona oulua faia ma lou toalua ni faaiuga taua, e pei o le tatau pe le tatau foi ona talia se ofo mo se galuega, po o fea e talosaga ai mo le aoga, po o afea e tatau ai ona faia se fanau, po o le a le auala e vaevae ai galuega i le fale. E mafai e tane ma ava ona fautuaina atu ni vaifofo talafeagai i faafitauli ma talanoaina ia faafitauli. Ia faalogo atu ma le lotomaualalo i manatu faaalia o lou toalua. E mafai ona fesoasoani lenei mea e te aoao ai ia malamalama i manatu faaalia o le tasi ma o le a faamanatu atu ai i lou toalua e te faatauaina ona manatu.

I fonotaga faaleaiga, e tatau ona tatou ausia a tatou faaiuga taua “e ala i le maliega musuia, ae le o se feutagaiga.”6 Atonu e le vave ona oulua ausia lenei lotogatasi i faafitauli taitasi uma. Atonu e alu ai ni nai fonotaga ma le tatalo faamaoni—fai toatasi ma fai faatasi foi ma lou toalua—e malilie ai i se faaiuga. Ae “afai o le a oulua talanoaina i aufono e pei ona faamoemoeina lua te faia ai, o le a tuuina mai e le Atua ia te oulua tali i faafitauli e luitauina ai oulua.”7

Atonu foi e aoga le muai filifilia o se autu mo se fonotaga faaleaiga. O lenei faiga o le a e maua ai le taimi e mafaufau loloto ai i le mataupu, ina ia mafai e oulua ma lou toalua ona lagona le saunia lelei e faaleo atu o oulua manatu.

Iloilo Oe Lava Ia

“Ma aisea e te vaai ai i le fasi laau lena o loo i le mata o lou uso, ae le manatu ifo i le utupoto lena o loo i lou lava mata?” (Mataio 7:3).

Ua ia te oe le mana e suia ai na o se tagata e toatasi: o oe lava. Atonu e faaosoosoina oe e faaaoga se fonotaga faaleaiga e tuuina atu ai se lisi o faitioga e uiga i lou toalua. Nai lo lena, ia faia nei fonotaga ma se manao e faaleleia atili oe lava. Fesili i lou toalua pe i ai se mea o fai ma faafitauli po o se popolega ua ia matauina i au faamatalaga po o amioga. Fai ni sini mo le faaleleia atili o le tagata lava ia ma talosaga atu mo le lagolago a lou toalua a’o e taumafai e sui. Lagolago atu i lou toalua i soo se sini patino o manao e fai.

Talanoa e uiga i Mea Faigata

“E tofu aiga uma ma faafitauli ma luitau. Ae o aiga manuia e taumafai e galulue faatasi agai atu i ni fofo nai lo le liliu atu i faitioga ma finauga.”8

O faaipoipoga malolosi e fausia e ala i le faatoilaloina o luitau, ae le o le le amanaiaina po o le aloese mai ai. O le a i ai taimi e tulai mai ai faafitauli ogaoga ia e tatau ona talanoaina. Mo se faataitaiga, atonu o le a faigata ona oulua galulue i faafitauli o agasala ma le salamo po o avega tautupe, ae o fesootaiga e le faatapulaaina ma faamaoni o se fonotaga faaleaiga, e mafai ona fesoasoani e faamaluluina ai lagona malolosi. E mafai ona avea se fonotaga faaleaiga o se talanoaga talafeagai ma logolelei e aumai ai i luma atugaluga pe fesili atu ai foi mo se fesoasoani.

Ia taulai atu o oulua malosi i fofo talafeagai o faafitauli ae aloese mai finauga po o faitioga. Ia lotomaulalo. Faasoa atu le alofa i lou toalua ma faamanatu atu i le tasi ma le isi, o loo oulua galulue faatasi e fausia se faaipoipoga ma se aiga fiafia ma faavavau.

Tausisi i Mea Lelei

Afai e te taloina fonotaga faaleaiga na o “taimi lava o le popole … ae le talisapaia lava … mea ua ausia po o le faamālo atu [i tagata o lou aiga] ma faaali atu lou alofa ia i latou, o le a latou aoao e fā’atu i fonotaga faaleaiga.”9

E le o fonotaga uma faaleaiga e tatau ona taulai atu i faafitauli ma faiga faaiuga. E mafai ona e avea ni avanoa e faasoa atu ai se mea lelei e uiga i lou toalua pe faasoa atu faamanuiaga i lou olaga. E mafai ona e patipatia ausiga faaletagata lava ia, talanoa i ni auala e faamalosia ai faaleagaga lau faaipoipoga ma lou aiga, ma fai faatasi ni sini, pe faailoa atu le agaga faafetai mo malosiaga po o galuega auauna atu o lou toalua. Faaaoga fonotaga faaleaiga, e “faatulaga ai ni aga masani o le talanoa ma le faaaloalo masani lea e mafai [e oulua ma lou toalua] ona faalagolago i ai pe a tulai mai ni faafitauli ogaoga ma faigata.”10

Tutumau

“Sei o tatou faia le mea sili tatou te mafai ma taumafai e faaleleia atili i aso taitasi. Pe a alia’e o tatou faaletonu, e mafai ona tatou taumafai pea e faasa’oina. E mafai ona faateleina lo tatou loto faamagalo ia i tatou lava ma ia i latou tatou te alolofa i ai.”11

O le mea mulimuli, ia manatua o le suia o aga masani o fesootaiga le lelei i mamanu lelei e umi se taimi ma ni faiga faamasani e alu ai. Atonu e foliga mai lau fonotaga muamua faaleaiga e ese lava pe taufaamata’u, ae a o e taumafai ma le lotomaualalo e talanoa atu i le tasi ma le isi e aofia ai ma le Alii i au faaiuga, o le a sili atu ona e malamalama i faamanuiaga o fonotaga faaleaiga.

E finagalo le Alii ia tatou maua le filemu i o tatou aiga ma i a tatou fesootaiga. E fesoasoani mai o Ia i vaega tatou te le atoatoa ai ma faamanuia mai i a tatou taumafaiga.Faatasi ai ma Lana fesoasoani, e mafai ai ona tatou faafaileleina “se siosiomaga o le faaaloalo, loto malamalama, ma le lotogatasi”12 lea o le a avea ai o tatou fale, e pei ona folafola mai e Peresitene Thomas S. Monson, “o se vaega itiiti o le lagi iinei i le lalolagi.”13

Faamatalaga

  1. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Spencer W. Kimball (2006), 211.

  2. M. Russell Ballard, Counseling with Our Councils: Learning to Minister Together in the Church and in the Family (2012), 165.

  3. M. Russell Ballard, “Fonotaga Faaleaiga: O Se Talanoaga ma Elder ma Sister Ballard,” Liahona, Iuni 2003, 14.

  4. M. Russell Ballard, “Fonotaga Faaleaiga,” Liahona, Iuni 2003, 17.

  5. Ronald E. Poelman, “Priesthood Councils: Key to Meeting Temporal and Spiritual Needs,” Ensign, Me 1980, 91.

  6. Ronald E. Poelman, “Priesthood Councils,” 91.

  7. Stephen L Richards, i le Conference Report, Oke. 1953, 86.

  8. Ezra Taft Benson, “Fautuaga i le Au Paia,” Ensign, Me 1984, 6.

  9. Pe a Liua Mai Oe, Faamalosi i Lou Uso (Melchizedek Priesthood study guide, 1974), 168.

  10. “Fonotaga Faaleaiga: O Se Mamanu Faalelagi,” Mulimuli Mai ia te Au: Taiala Suesue a le Tagata Lava Ia a Le Aualofa (1989), 171.

  11. Russell M. Nelson, “Perfection Pending,” Liahona, Nov. 1995, 88.

  12. “Working Together in Family Councils,” Ensign, Fep. 1985, 31.

  13. Thomas S. Monson, “Hallmarks of a Happy Home,” Ensign, Nov. 1989, 69.