2015
Mulimuli i Perofeta
Ianuari 2015


Savali a le Au Peresitene Sili

Mulimuli i Perofeta

Sa ou tautua i le neivi a le Iunaite Setete i le tau faaiuiuga o le Taua Lona II a le Lalolagi. Sa avea a’u ma se seila, o se tulaga sili ona maualalo i le neivi. Ona ou ausia ai lea o tulaga o se Seila i le Vasega Muamua, ona sosoo ai lea ma lo’u ausiaina o le tulaga o le Fai Faailoga [Yeoman] i le Vasega Tolu.

Na ma’ea le Taua Lona II a le Lalolagi, ma mulimuli ane ona faamaloloina ai lea o a’u mai o’u tiute faamiliteli. Ae sa ou faia se faaiuga, afai ou te toe foi atu i le militeli, ou te fia tautua o se taitai ofisa sinia. Sa ou mafaufau, “E le toe i ai ni umukuka gasu mo a’u, le toe oloina ni fola, pe afai e mafai ona ou aloese ai.”

Ina ua uma ona faamaloloina a’u, sa ou auai i le Neivi Faaleoleo a le Iunaite Setete. Sa ou alu i po uma lava o le Aso Gafua i faataitaiga. Sa ou suesue malosi ina ia ou agavaa ai faaleatamai. Sa ou su’e i ituaiga uma o suega eseese e mafai ona mafaufauina: faalemafaufau, faaletino ma faalelagona. Mulimuli ane, ona oo mai lea o le tala matagofie: “Ua taliaina oe e maua le pule faatonu o se vaega amata i le Neivi Faaleoleo a le Iunaite Setete.”

Sa ou faaaliina atu ma le fiafia i lo’u toalua o Frances, ma ou fai atu, “ua ou mauaina! ua ou mauaina!” Sa ia fusi ia te au ma fai mai, “Sa e matua galue malosi e ausiaina.”

Ona i ai lea o se mea na tupu. Sa valaauina a’u e avea ma se fesoasoani i le au epikopo o la’u uarota. O le fonotaga a le aufono a le epikopo sa faia i le afiafi lava lea e tasi na fai ai foi la’u fonotaga o faataitaiga a le neivi. Sa ou iloa sa i ai se feteenaiga leaga tele. Sa ou iloa na leai so’u taimi e faataunuu faatasi ai ou tiute o le Neivi Faaleoleo ma o’u tiute i le au epikopo. O le a se mea na tatau ona ou faia? Na tatau ona faia se faaiuga.

Sa ou tatalo e uiga i ai. Ona ou alu lea vaai le tamalii sa avea ma o’u peresitene o le siteki a o ou laitiiti, o Elder Harold B. Lee (1899–1973), i le taimi lena a’o avea o ia ma se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Sa ou nofo faasaga atu ia te ia mai i le isi itu o le laulau.Sa ou ta’u atu ia te ia lo’u matuai faatauaina o lena tofiga o le pule faatonu i le militeli. O le mea moni, sa ou faaali atu ia te ia le kopi o le tusi o le tofiga na ou mauaina.

Ata
illustration of Thomas Monson with President Harold B. Lee

Ata na tusia e Paul Mann

Ina ua mavae sina taimi na mafaufau loloto ai i le mataupu, sa ia saunoa mai ia te au, “O le mea lenei e tatau ona e faia, Uso Monson. Ia e tusi atu i le Ofisa o Mataupu o le Neivi ma ta’u atu ia i latou, ona o lou valaauga o se tasi o le au epikopo, ua le mafai ai ona e taliaina lena tofiga o le pule faatonu i le Neivi Faaleoleo a le Iunaite Setete.”

Sa matua’i o’u faanoanoa lava. Sa ia faaopoopo mai, “Ona e tusi atu lea i le taitai ofisa sili o le Vaega Lona Sefululua o le Neivi i San Francisco ma ta’u atu ia i latou ua e manao e faamalolo mai oe mai le au faaleoleo.”

Sa ou fai atu, “Elder Lee, e te le malamalama i le militeli.Ioe, o le a latou teena le tuuina mai ia te au lena tofiga o le pule faatonu pe a ou musu e talia, ae o le a le faamatuuina mai a’u e le Vaega Lona Sefululua o le Neivi. Faatasi ai ma le alia’e ane o le taua i Korea, e mautinoa lava o le a valaau mai i se alii ofisa e leai sona tofiga pule faatonu. Afai e toe valaau mai ia te a’u, e sili atu lo’u toe foi atu o se taitai pule faatonu, ae o le a ou le mafaia lena mea pe afai ou te le taliaina lenei tofiga pule faatonu. E te mautinoa o le fautuaga lenei ua e manao ou te mauaina?”

Sa tuu mai e Elder Lee lona lima i luga o lo’u tauau ma ia saunoa mai i se auala faatamā, “Uso Monson, ia faateleina lou faatuatua. O le militeli e lē mo oe.”

Sa ou alu i le fale.Sa ou toe tuuina le tusi o le tofiga pule faatonu ua pisia i loimata i totonu o lona teutusi faatasi ma le tusi na aumai ai ma teena ai le taliaina. Ona ou tusia lea o se tusi i le Vaega Lona Sefululua o le Neivi ma talosagaina le faamalolo mai o a’u mai le Neivi Faaleoleo.

O le faamalolo mai o a’u mai le Neivi Faaleoleo sa i ai i le vaega mulimuli na faagaoioia a o lei oo i le amataga o le Taua a Korea. Na faapea ona valaauina i ai la’u vaega o le militeli. E ono vaiaso talu ona valaauina au e avea ma se fesoasoani i le au epikopo, ae valaauina a’u e avea ma epikopo i la’u uarota.

Semanu ou te le maua le tofiga a le Ekalesia ua ou umia i le taimi nei pe ana ou le mulimuli i le fautuaga a se perofeta, pe ana ou le tatalo e uiga i lena faaiuga, pe ana ou le maua se agaga faafetai e uiga i se upumoni taua: o le poto o le Atua e tele lava ina foliga mai o se mea faavalevalea i tagata.1 Ae o le lesona silisili e tasi e mafai ona tatou aoaoina i le olaga nei e faapea, a fetalai mai le Atua ma usiusitai i ai Lana fanau, o le a sa’o i latou i taimi uma lava.

Ua ta’ua e faapea o le talafaasolopito e faalagolago lea i faaiuga laiti, ma e faapena foi i o tatou olaga. O faaiuga e iloa ai faasinomaga. Ae e le o tuua i tatou e aunoa ma se fesoasoani i a tatou faaiuga.

Afai e te fia vaai i le malamalama o le lagi, afai e te fia lagona musumusuga a le Atua Silisili Ese, afai e te fia maua lena lagona i totonu o lou loto e faapea, o loo taialaina oe e lou Tama Faalelagi, ona mulimuli lea i perofeta a le Atua. A e mulimuli i perofeta, o le a e i ai i teritori saogalemu.

Aoao Atu mai Lenei Savali

E le toatele tagata o le Ekalesia o le a maua ni fautuaga mo na’o ia lava mai i se Aposetolo, e pei ona maua e Peresitene Monson. Ae e mafai lava ona faamanuiaina i tatou pe a tatou mulimuli i aoaoga a perofeta ma aposetolo. Mafaufau e faitau le saunoaga a Peresitene Monson mai le konafesi aoao na mavae atu (manatua foi ana saunoaga amata ma faaiu). Vaavaai mo ni faatonuga patino po o ni valaau e faatino. E mafai ona outou talanoaina mea ua e aoaoina ma i latou o loo e asia ma mafaufau i ni auala e faaaoga ai le fautuaga a Peresitene Monson.

Mo ni manatu i le auala e aoao atu ai lenei savali i le autalavou ma tamaiti, tagai i le itulau e 6.