2018
Atinaeina o Fegalegaleaiga Aoga
August 2018


Mataupu Faavae mo le Auaunaga

Atinaeina o Fegalegaleaiga Aoga

E faateleina lo tatou gafatia mo le tausiga o isi pe a i ai se tatou fegalegaleaiga anoa ma i latou.

Ata
hands reaching out

Ata mai le Getty Images

O le valaaulia e auauna atu i isi o se avanoa lea e fausia ai ni fegalegaleaiga alofa ma i latou—o le ituaiga fegalegaleaiga lea o le a faatoafimalie ai i latou i le talosaga mai mo se po o le taliaina o la tatou fesoasoani. Pe a tatou faia se taumafaiga e atiae lena ituaiga o fegalegaleaiga, o le a mafai ona suia e le Atua olaga i itu uma o le fegalegaleaiga.

“Ou te matuai talitonu e leai se suiga taua e aunoa ma ni fegalegaleaiga taua,” na saunoa ai Sharon Eubank, Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Aoao o le Aualofa. Ma mo a tatou galuega o le auauna atu ina ia avea ma suiga i olaga o isi, na ia saunoa ai, e tatau ona “mauaa i le naunau faamaoni e faamalolo ma faalogo ma felagolagomai ma faaaloalo.”1

O fegalegaleaiga anoa e le o ni togafiti. E fausia i latou i luga o le agaalofa, taumafaiga faamaoni, ma le “alofa faamaoni” (MF&F 121:41).2

Auala e Fausia ai ma Faamalosia Fegalegaleaiga

“Tatou te fausia [fegalegaleaiga] i le tasi le tagata i le taimi,” na saunoa ai Elder Dieter F. Uchtdorf o le Korama a Aposetolo e Toasefululua.3 Ao tatou taumafai e fausia ni fegalegaleaiga anoa ma i latou tatou te auauna atu i ai, o le a mafai ona taitaia i tatou e le Agaga Paia. O fautuaga nei o loo faavae i luga o se mamanu na ofoina mai e Elder Uchtdorf.4

  • Aoao e uiga ia i latou.

    Na aoao mai Peresitene Ezra Taft Benson (1899-1994), “E le mafai ona e auauna lelei atu ia i latou e te le iloa lelei.” Sa ia fautuaina le iloaina o igoa o tagata taitoatasi o le aiga ma ia nofouta i mea taua e tutupu e pei o aso fanau, faamanuiaga, papatisoga, ma faaipoipoga. O lenei mea e saunia ai le avanoa e tusia ai se tusi po o le faia o se valaau e faamalo atu ai i se tagata o le aiga i se ausiga taua po o ni mea na faataunuuina.5

  • Faaalu faatasi le taimi.

    O se fegalegaleaiga e alu ai se taimi e atiae. Vaavaai mo avanoa e faatumau ai se fesootaiga. Ua faaalia e suesuega o le faailoa atu i tagata e te popole ma alofa i ai e taua mo fegalegaleaiga maloloina.6 Asiasi soo atu ia i latou ua tofia oe e te auauna atu i ai. Talanoa ma i latou i le lotu. Faaaoga po o le a lava ni auala faaopoopo e aoga—e pei o le imeli, Facebook, Instagram, Twitter, Skype, valaau i le telefoni, po o le auina atu o se kata. Na saunoa Elder Richard G. Scott (1928–2015) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le mana o ni faalauiloaga faigofie ma fatufatuai o le alofa ma le lagolago: “E masani lava ou te tatalaina a’u tusitusiga paia, … ae ou maua ai se fasipepa faamalosiau ma le agaalofa mai [lo’u toalua o] Jeanene, ua sulu i itulau. … O na faamatalaga tusitusiga taua … e faaauau pea ona avea ma se oa e le mafaatauina o le mafanafana ma le faananau.”7

    Ia manatua foi, e manaomia i se fegalegaleaiga ni tagata se toalua. E mafai ona e ofoina atu le alofa ma le faauooga, ae o le a le mafai ona tuputupu ae se fegalegaleaiga sei vagana ua taliaina le ofo ma toe foi mai. Afai o le isi tagata e foliga mai e le taliaina, aua le faamalosia le fegalegaleaiga. Tuu atu ia te ia se taimi e vaai ai i au taumafaiga faamaoni, ma pe a talafeagai ai, fefautuaaina ma ou taitai pe mata e foliga mai e i ai pe leai foi se faamoemoega o se fegalegaleaiga anoa.

  • Fesootai atu ma le alofa.

    O le fausiaina o fegalegaleaiga anoa e manaomia ai le alu i tua atu o mea e le loloto. O fegalegaleaiga papau e tumu i talanoaga laiti e uiga i faatulagaga, o le tau, ma isi mataupu itiiti, ae e le o aofia ai le fefaasoaai o lagona, talitonuga, sini, ma popolega e manaomia ina ia anoa atili ai ia fesootaiga. Ua mamanuina e le Tama Faalelagi lenei ituaiga o fesootaiga sili ona anoa e ala i le faasoaina mai o Ona lagona ma fuafuaga ma Lona Alo (tagai Ioane 5:20) faapea ma i tatou e ala i Ana perofeta (tagai Amosa 3:7). O le fefaasoaai o mea e tutupu i lea aso ma lea aso ma luitau o le olaga ma le tasi ma le isi e pei ona taialaina e le Agaga, tatou te maua ai le talisapaiaga mo le tasi ma le isi ao tatou mauaina mea talitutusa e fiafia i ai ma aafiaga e fefaasoaai.

    O le faalogo o se vaega taua lea o le fesootaiga faapea e te alofa.8 Pe a e faalogo ma le totoa, o le a faateleina lou avanoa e fesoasoani atu ai i isi ia o mai ia Keriso ao e maua le malamalama ma le malamalamaaga i o latou manaoga ma ao latou lagonaina le alofagia, malamalama, ma le saogalemu.

    Ata
    hands touching
  • Ia talisapaia eseesega faapea foi ma mea e tutusa ai.

    “[O] nisi e talitonu e faapea, e manao le Ekalesia ia faia tagata uma [o le Ekalesia] ia tutusa—e tatau ona foliga, lagona, mafaufau, ma amio tagata uma ia pei o isi tagata uma,” na saunoa ai Elder Uchtdorf. “O lenei mea o le a feteenai ma le poto o le Atua, o lē na foafoaina tagata uma ia ese mai lona uso, atalii uma ia ese mai lona tamā. …

    “E manuia le Ekalesia pe a tatou faaaogaina lenei eseesega e faamalosiau ai e le tasi le isi ia atinae ma faaaoga o tatou taleni e siitia ma faamalosia ai o tatou uso a soo.”9

    O le alofa atu i isi e pei o le ala o loo alofa mai ai le Atua ia i tatou e manaomia ai lo tatou taumafai ia vaai atu i isi i le ala o silasila atu ai le Atua ia i latou. Na aoao mai Peresitene Thomas S. Monson (1927–2018), “E tatau ona tatou atiina ae le malosiaga e vaai atu ai i [isi], e le o tagata o loo latou i ai i le taimi nei ae o tagata e mafai ona avea ai i latou.”10 E mafai ona tatou tatalo atu mo le fesoasoani ia vaai atu ai i isi i le ala o silasila mai ai le Atua. Ao tatou taulimaina isi i lo latou gafatia mo le tuputupu ae, atonu o le a mafai ona latou tulai ae i le tulaga.11

  • Auauna atu ia i latou.

    Ia nofouta i manaoga a i latou e te auauna atu i ai ma ia naunau e tuu atu lou taimi ma taleni, pe o i taimi o manaoga pe ona e te alofa. E mafai ona e i ai iina e tuu atu le faamafanafana, lagolago, ma le fesoasoani e manaomia pe a i ai se faalavelave faafuasei, ma’i, po o se tulaga faanatinati. Ae i le tele naua o fegalegaleaiga tatou te tali vave atu lava i ai. Ua tuu mai e le Atua ia i tatou le faitalia ina ia tatou gaoioi nai lo le faagaoioi (tagai 2 Nifae 2:14). E pei lava foi ona aoao mai le Aposetolo o Ioane faapea tatou te alolofa i le Atua ona na muamua ona Ia alofa mai ia i tatou (1 Ioane 4:19), a lagona e isi le moni o lo tatou alofa e ala i a tatou galuega o le auauna atu, e mafai ona faamaluluina loto ma faateleina le alofa ma le faatuatuaina.12 O le a fatu e lenei mea se taamilosaga agai i luga o galuega agalelei lea e mafai ona fausia ai fegalegaleaiga.

Ata
Savior sitting with disciples

Auauna Atu e pei ona Faia e le Faaola

Na fausia e Iesu Keriso ni fegalegaleaiga anoa ma Ona soo (tagai Ioane 11:5). Na Ia silafia i latou (tagai Ioane 1:47–48). Na Ia faaaluina le taimi ma i latou (tagai Luka 24:13–31). O Ana fesootaiga na oo i tua atu o mea e le loloto (tagai Ioane 15:15). Na Ia talisapaia o latou eseesega (tagai Mataio 9:10) ma iloa o latou gafatia (tagai Ioane 17:23). Na Ia auauna atu i tagata, e ui o Ia o le Alii o tagata uma, na fetalai mai na afio mai o Ia e auauna atu ae le o le auauna atu i ai (tagai Mareko 10:42–45).

O le a se mea o le a e faia e fausia ai ni fegalegaleaiga malolosi ma i latou ua tofia oe e te auauna atu i ai?

Faamatalaga

  1. Sharon Eubank, i le “Humanitarian Acts Must Be Rooted in Relationship, Sharon Eubank Says,” mormonnewsroom.org.

  2. Tagai “Mataupu Faavae o le Auaunaga: Aapa Atu ma le Agaalofa,” Liahona, Iulai 2018, 6–9.

  3. Dieter F. Uchtdorf, “E Uiga i Mea e Sili Ona Taua,” Liahona, Nov. 2010, 22.

  4. Tagai Dieter F. Uchtdorf, “E Uiga i Mea e Sili Ona Taua,” 22.

  5. Tagai Ezra Taft Benson, “To the Home Teachers of the Church,” Ensign, Me 1987, 50.

  6. Tagai Charles A. Wilkinson and Lauren H. Grill, “Expressing Affection: A Vocabulary of Loving Messages,” in Making Connections: Readings in Relational Communication, ed. Kathleen M. Galvin, 5th ed. (2011), 164–73.

  7. Richard G. Scott, “O Faamanuiaga e Faavavau o le Faaipoipoga,” Liahona, Me 2011, 94.

  8. Tagai “Mataupu Faavae mo le Auaunaga: E Lima Mea e Fai e Tagata e Faalogo Lelei,” Liahona, Iuni 2018, 6–9.

  9. Dieter F. Uchtdorf, “O Faalagiga e Fa,” Liahona, Me 2013, 58.

  10. Thomas S. Monson, “Vaai Atu i Isi i Tagata e Mafai ona Avea ai i Latou,” Liahona, Nov. 2012, 68, 69.

  11. Tagai Terence R. Mitchell and Denise Daniels, “Motivation,” in Handbook of Psychology, vol. 12, ed. Walter C. Borman and others (2003), 229.

  12. Tagai Edward J. Lawler, Rebecca Ford, and Michael D. Large, “Unilateral Initiatives as a Conflict Resolution Strategy,” Social Psychology Quarterly, vol. 62, no. 3 (Sept. 1999), 240–56.