2019
O Ioane, le Soo O Le Sa Alofaina e Iesu
Ianuari 2019


O Ioane, le Soo O Le Sa Alofaina e Iesu

O tusitusiga i le Feagaiga Fou e fesootai ma Ioane le Soo Pele ua faailoa mai ai o ia o se faiaoga ma o se faataitaiga mo lo tatou lava avea ma soo.

Ata
John at the Last Supper

Faamatalaga mai le O Le Talisuaga Mulimuli, saunia e Carl Heinrich Bloch

I le mavae ai o Peteru, atonu o Ioane le soo aupito sili ona lauiloa o uluai Aposetolo e Toasefululua a Iesu. O ia ma lona uso o Iakopo, sa i ai faatasi ma Peteru i nisi o taimi aupito sili ona taua o le galuega a le Faaola i le tino, ma sa masani ona fesootai o ia ma tusi eseese e lima i le Feagaiga Fou.1 O lona latalata patino i le Alii o loo fautuaina mai i le Ioane 13:23: “Ua taoto ane foi i le fatafata o Iesu le tasi o ona soo o le ua alofaina e Iesu.” I le aluga o tausaga, o faatufugaga Kerisiano ua atagia ai lenei ata, o i ai le ata o Ioane o se alii talavou, e masani ona faalagolago atu i aao o le Faaola. O le afuaga lenei o lona faalagiga tulaga ese, o Ioane le Soo Pele, ae o lana molimau vaaitino ma le misiona ua faaalia ai vaega o le avea ma soo e mafai ona tatou faasoaina uma.

Ioane, le Atalii o Sepetaio

O le igoa faaEperu o Ioane, Yohanan, o lona uiga “Ua agalelei mai le Atua.” O le tele o faamatalaga ua tatou iloa e uiga ia te ia ua mai i Evagelia muamua e tolu, lea o loo faamatala ai le tala o le galuega a le Faaola i le tino e matele lava mai le manatu faaalia lava e tasi. Ua latou ioe uma lava o Ioane o le atalii o se alii faifaiva faamanuiaina i Kalilaia e igoa ia Sepetaio, o le sa anaina lana lava vaa ma sa mafai ona ia faafaigaluegaina ni tagata faigaluega i le aso e fesoasoani ia te ia ma ona atalii i la latou galuega. O Ioana ma lona uso o Iakopo, sa i ai foi se latou faiga faapaaga ma le auuso o Peteru ma Aneterea, ma sa tuu e i latou uma nei e toafa a latou pisinisi faifaiva ina ua valaauina i latou e Iesu e mulimuli atu ia te Ia i le avea ma soo i le olaga atoa.2

Ata
Jesus calling fishermen

O Keriso o loo Valaauina ia Aposetolo o Iakopo ma Ioane, Edward Armitage (1817–96) / Sheffield Galleries and Museums Trust, UK / © Museums Sheffield / The Bridgeman Art Library International

E ui ina e le’i toe ta’ua mai i Evagelia ia Sepetaio, ae o le tina o Iakopo ma Ioane sa faapea ona avea ma se soo o Iesu, sa fautua ia Iesu e fai ma sui o ona atalii ma sa auai i le Faasatauroga.3 E masani ona faailoaina i le igoa Salome, o le tina o Iakopo ma Ioane atonu sa o se uso o Maria, le tina o Iesu, ma avea ai i laua o ni tausoga muamua o Iesu ma e aiga ia Ioane le Papatiso.4

E lei leva ona mavae lona uluai valaauga, ae molimauina e Ioane le tele o vavega ma aoaoga muamua a le Alii.5 O le vaaia o nei vavega ma le faalogo atu i aoaoga e pei o le Lauga i luga o le Mauga, sa le masalomia le sauniaina ai o Ioane mo le taimi na valaauina ai o ia e Iesu e avea ma se tasi o Ona Aposetolo e Toasefululua.6 E uiga i nei molimau faapitoa, o Peteru, Iakopo, ma Ioane na fausina ai se lio ogatotonu o soo vavalalata o e sa i ai faatasi i taimi taua o le galuega i le lalolagi a Iesu.

  • I le faatuina mai o le afafine o Iairo, o le vaaitino i le mana o le Alii i luga o le oti.7

  • I le Mauga o Liua, lea sa latou vaai ai ia Iesu o faaalia Lona mamalu ma faalogoina le siufofoga o le Tama o molimau mai o Iesu o Lona Alo o le ua Ia fiafia i ai.8

  • I le Mauga o Olive mo Lana valoaga faaiu e uiga i aso amuli.9

  • I le Faatoaga o Ketesemane, lea sa latou latalata i ai a o amatalia e le Faaola Lana galuega maoae o le Togiola.10

E pei foi ona tuuina atu e Iesu Keriso ia Simona le igoa faaopoopo o Kefa po o Peteru, o lona uiga o le “papa,” sa Ia tuuina atu foi ia Iakopo ma Ioane le faalagiga Poaneki, po o “atalii o le faititili.”11 Ona sa latou fesili atu ia Iesu pe e tatau ona latou valaau ia pau ifo le afi i luga o se nuu o tagata Samaria o e sa teena o Ia (tagai Luka 9:51–56), o lenei igoa faaula e ono fautuaina ai, sa le itaitagofie i latou pe sa matuai loto malosi foi. Ae peitai, atonu sa pei lava sa silafagamua le igoa e uiga i molimau mamana e ono avea ai i latou, e pei o le igoa o Peteru sa le atagia tele i lona natura tuuto i le taimi muamua ae fealoaisolo e pei ona faia i lona mausali ma malosi ina ua mavae le Toetu o Iesu.12

I le tauina mai o Ioane i tusi o Galuega, sa faaalia mai o ia o se soa malosi ma tumau a Peteru. Sa i ai Ioane faatasi ma Peteru ina ua ia faamaloloina le tagata pipili i le malumalu, ma sa laua talai malosi atu i luma o taitai Iutaia o Ierusalema. Sa malaga faatasi ia Aposetolo e toalua i Samaria e faaee atu le meaalofa o le Agaga Paia i luga o tagata Samaria o e na aoaoina ma papatisoina e Filipi.13

Peitai, o tusitusiga e fesootai ma Ioane lea o loo sili atu ona vaaia ai o ia o se molimau mamana o le paia o lona matai ma le uo, o Iesu Keriso. O nei tusi o le Feagaiga Fou o loo faaalia ai Ioane o se faiaoga ma o se faataitaiga mo lo tatou lava avea ma soo.

Soo Pele

O le mea e malie ai, e le’i ta’ua lava le igoa o Ioane i Evagelia e pei ona masani ona faasinoa’i ai o ia. E na’o le faatasi ona ta’ua i le Evagelia a Ioane ia atalii e toalua o Sepetaio, i le mataupu mulimuli, lea sa avea ai i laua ma nisi o na soo e toafitu ia na feiloai i le Alii toetu e lata i le Sami o Kalilaia. Ae peitai, e oo lava foi iina, e le o ta’ua ai o laua igoa. Nai lo o lena, o le mea masani, na lagolagoina foi e upu faasino i tusitusiga paia o le Toefuataiga,14 ua faailoaina ai o Ioane le “soo [e le mailoa] sa alofaina e Iesu” o le sa i ai i le Tausamiga Mulimuli, i le Faasatauroga, i le tuugamau avanoa, ma i le faaali mulimuli mai o Iesu i le Sami o Kalilaia.15

Atonu o ia foi sa avea ma le “isi soo” o le, faatasi ai ma Aneterea, sa avea ma soo o Ioane le Papatiso ma faalogoina o molimau o ia o Iesu o le Tamai Mamoe a le Atua (tagai Ioane 1:35–40), ma atonu o ia o le soo lea sa o atu faatasi ma Peteru ina ua mavae le pueina o Iesu ma fesoasoani ia Peteru ia mafai ona oo atu i le maota o le faitaulaga sili (tagai Ioane 18:15–16).

I le Evagelia a Ioane, na aliae mai le soo pele o se uo vavalalata ma patino o le Alii. Faatasi ma Mareta, Lasalo, ma Maria, o Ioane ua pei o le ao le faamatalaina i lenei Evagelia o le ua alofaina e Iesu (tagai Ioane 11:3, 5). O lona nofoaga i le laulau i le taimi o le Tausamiga Mulimuli e le gata ina atagia ai le mamalu ae faapea foi le latalata.

O tua atu o lana faauoga ma le Faaola, ua faaalia i isi fuaitau o ia o se molimau mamana o mea aupito sili ona taua na tutupu i le misiona a Iesu: sa tu o ia i lalo o le satauro e molimau i le maliu o le Alii o se taulaga mo agasala, sa tamoe atu i le tuugamau ina ua mavae le Toetu e faamautu ai sa avanoa, ma sa vaai i le Faaola toetu.

E faalua ona ta’ua i le Evagelia a Ioane e faapea, e faavae i luga o le molimau vaaitino o le soo alofaina ma faamamafa mai ai o lana molimau ua moni,16 o se mea ua faapea ona faaluaina ai le toe faaulutalaina e Iosefa Samita o le Evagelia o “Le Molimau a Ioane.”17

A o finau ai le au popoto i le faasinomaga o le soo pele, afai o ia o le Aposetolo o Ioane, o lona uiga o ia lea o le punavai o anomea i le Evagelia, pe afai e le o lona uluai tusitala.18 Aisea la na tumau ai ona le ta’ua lona igoa, sa le’i faailoaina tonu mai o le Aposetolo o Ioane? Atonu o se vaega o le tali ona sa ia fuafuaina ia ana lava aafiaga ia avea o ni faailoga mo e faatuatua ma soo i augatupulaga uma lava. E ala i le tumau ona le faailoaina, e mafai ai ona ia faataga i tatou e vaaifaalemafaufau ia i tatou lava i totonu o ona aafiaga, aoao i auala e alofaina ai e le Alii ona maua ai lea o la tatou lava molimau vaaitino, ona faapea lea ona valaauina i tatou e faasoa atu i isi.

O Tusi: 1, 2, ma le 3 Ioane

E pei o le Evagelia a Ioane, e leai se tusi o tusi e tolu na faasinoa’i ia Ioane na ta’ua tonu mai ai lona igoa. Ae ui i lea, o le 1 Ioane, lea e matele o se tala faaleaoaoga faavae nai lo o se tusi mo’i, e valalata lava le fesootaiga ma le Evagelia i lona sitaili ma autu, lea e aofia ai le taua o le alofa ma le usiusitai, o autu na aoaoina e le Faaola i le tala a Ioane i le Tausamiga Mulimuli.

Sa tusia ina ua uma le Evagelia, o loo amata le 1 Ioane i le folafolaina mai o le molimau a le tusitala e uiga i le Alii o Iesu Keriso, “sa i ai lava mai le amataga, na faapea ona matou faalogoina, na faapea ona matou vaai i ai i o matou lava mata, na faapea ona matou vaai atu i ai, ma uuina i o matou lima, e uiga i le Upu o le ola” (1 Ioane 1:1; ua faamamafa le faatusilima). E ese mai le toeta’ua o laina amata o le Evagelia a Ioane, ua faamamafa mai e le tusitala lana molimau mamana, patino, ma faaletino e uiga ia Iesu Keriso, o le sa avea ma Upu a le Atua ua avea moni ma tagata.

O Kerisiano anamua, o uluai aofia a le tusi, na pagatia moni i le mavaevae o totonu faatasi ma se vaega o e sa taliaina talitonuga le sa’o e uiga i le tuua e Iesu o le Ekalesia.19 I le 1 Ioane, o le tusitala e le gata o se molimau; o ia o se pule na valaauina e faasa’o ia aoaoga faavae sese ma tetee atu i faamata’u i le faatuatua mai aneti Keriso ma agaga sese (tagai 1 Ioane 2:18–27; 4:1–6). O lana misiona ia faapea foi ona uunaia i latou o e tumau i le faamaoni e ala i le faasoa atu o upumoni aoga e uiga i le Atua ma Keriso ma le taua o le faaauau pea i le faatuatua ma le amiotonu.

I le 2 Ioane ma le 3 Ioane, ua ia faaalia mai o ia lava o “le toeaina” ma faaauau ona faamamafa mai le taua o le alofa ma le usiusitai ma le matautia o faiaoga sese ma i latou o e teena le pule tatau o le Ekalesia.20

O nei tusi uma e tolu ua aoao mai ia i tatou le taua o le faaauau pea o le tuuto i le Iesu Keriso ua faaalia mai.

O Le Talifaaaliga

Mai i tusi e lima na faasinoa’i ia te ia, e na’o le Faaaliga o loo faaaogaina moni le igoa o Ioane, e faatolu ona faailoa mai ai lona tusitala i le igoa lena i ona fuaiupu amata (tagai Faaaliga 1:1, 4, 9). E ese mai i le faailoaina o ia lava o le auauna a le Atua, e leai se isi faailoaga ua tuuina mai e le tusitala o lona tulaga po o le valaauga, ae o le toatele o taitai Kerisiano anamua na talitonu o ia o Ioane, le Atalii o Sepetaio.

Ua faamautu mai e le Tusi a Mamona ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga e faapea, sa tuuina atu i le Aposetolo o Ioane se tiute faapitoa ia maua ma tusia ia faaaliga vaaia sa ia mauaina.21 O se tusi lavelave ma malosi i faafaailoga, sa fuafuaina le Faaaliga ia faamafanafana ma toefaatupulaia le lototele i le au Kerisiano na puapuagatia i sauaga po o tofotofoga i augatupulaga uma a’o le taimi lava foi lea, e faaali mai ai le matafaioi a Iesu Keriso i le talafaasolopito atoa.

E ui e lua aso eseese na tuuina mai mo le taimi sa tusia ai e Ioane le Faaaliga—o se aso i le amataga o le TA 60 i le taimi o le nofoaiga a le taitai o Neru ma se aso mulimuli ane i le vaitau o le TA 90 i le taimi o le taitai o Tomitiana—o ia aso uma o se mea o le mavae ai o le faamaturoina o Peteru, ma avea ai Ioane o le Aposetolo sinia sa totoe na soifua.

Peitai, o lona valaauga, sa le na ona ia maua ma faamaumau ia faaaliga vaaia o loo i le tusi. I se tasi o ana faaaliga vaaia, sa ta’u atu ai e se agelu ia Ioane le Talifaaaliga e ave se tamai tusi, po o se tusitaai, ma ia taumafalia. Sa suamalie muamua i le gutu, ae sa oona i lona manava, lea sa faaliliuina e Iosefa Samita o se faatusa i lana misiona e fesoasoani e faapotopoto mai Isaraelu o se vaega o le toefuataiga o mea uma (tagai Faaaliga 10:9–11; Mataupu Faavae ma Feagaiga 77:14). O lenei misiona sa mafai ona faia ona o le auaunaga faifaipea a Ioane ina ua uma ona liua o ia. E ui sa fetoa’i ia le au fai manatu, anamua ma onaponei e uiga i le uiga o le fetalaiga a le Alii ia Peteru e faatatau i le mea e tupu ia Ioane i le faaiuga o le Evagelia (tagai Ioane 21:20–23), sa maua e Iosefa Samita se faaaliga e faamautu ai o le misiona a Ioane o le a faaauau pea a o avea ai o se tagata liua seia oo ina toe foi mai le Faaola, (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 7:1–6). I nisi faaupuga, sa le gata ina vavalo o ia e uiga i aso faaiu, ae o lana misiona e aofia ai le fesoasoani e faataunuu nei valoaga faapea foi ma le molimauina o le faataunuuga o mea sa faaalia atu ia te ia.

E ui atonu e le matuai mataina a tatou lava misiona, ae o le faataitaiga a Ioane ua aoao mai ia i tatou, o lo tatou alolofa mo Iesu Keriso e taitai atu ai tatou ia talia o tatou lava valaauga ma luitau i le olaga, e tusa lava po o le a le oonasuamalie e foliga mai ai i nisi o taimi.

Ata
John and Peter at the tomb

O se molimau mamana o mea aupito sili ona taua na tutupu i le misiona a Iesu, sa tu Ioane i vae o le satauro e molimau i le maliu o le Alii o se taulaga mo agasala, sa tamoe atu i le tuugamau ina ua mavae le Toetu e faamautu ai sa avanoa, ma sa vaai i le Faaola toetu.

O Ioane ma Peteru i le Tuugamau, saunia e Robert Theodore Barrett.

Avea o i Tatou Lava o ni Soo Alofaina

O Ioane sa o se tasi o sui taitai o uluai Aposetolo e Toasefululua a Iesu, o le sa i ai se sootaga vavalalata patino ma le Faaola, ma sa auauna atu i ni matafaioi taua e avea ma Ana molimau, o se taitai o le Ekalesia ma o se talifaaaliga. Ae o le auala na ia filifilia e faaalia ai o ia lava o le soo pele i le Evagelia o loo tauaveina lona igoa, na mafai ona avea ai o ia ma se faataitaiga mo i tatou uma i o tatou lava tulaga o le avea ma soo. Mai ia te ia, ua tatou aoao ai o le avea ai ma soo o Iesu Keriso, e mafai e i tatou uma ona malolo i aao o Lona alofa, o lea alofa e sili atu ona atoatoa ona tatou iloaina e ala i sauniga e pei o lena na Ia faavaeina i le Tausamiga Mulimuli. E mafai foi ona tatou tutu faafaailoga i lalo o le satauro, ma molimau atu na maliu Iesu mo i tatou, ma tamomoe ma le faamoemoe ia iloa e i tatou lava ua toetu le Alii. E pei o Ioane, i le avea ai ma soo pele, o lo tatou valaauga o le, ia faasoa atu lena molimau vaaitino i isi, molimau atu i le moni ma le faataunuuina o soo se valaauga e oo mai ia i tatou seia oo ina toe afio mai le Alii.

Faamatalaga

  1. O le mea e malie ai, e na’o le tusi o Faaaliga o loo ta’u tonu mai ai o lona tusitala o Ioane (tagai Faaaliga 1:1, 4). E leai se Evagelia, e aofia ai le Ioane, o faailoa mai lona tusitala. Ae peitai, o agamasani a le au Kerisiano anamua, na faailoa mai ai le faatusa o le soo pele i le Evagelia a Ioane faapea ma le Aposetolo o lona igoa lena. Mo se talanoaga e uiga i faamaoniga, soalaupulega a le aufaitofa, ma le vaaiga loloto o le Toefuataiga e faatatau i lenei faailoaga, tagai i le faamatalaga 17. O le tusi 1 Ioane e faapena foi ona le faailoaina lona tusitala, ae o lona sitaili ma autu o mataupu e felata’i lava le fesootaiga ma le Evagelia a Ioane. O tusi o le 2 ma le 3 Ioane ua na ona faasinoa’i i “le toeaina” ae o le masani a Kerisiano anamua ua fesootaia ai i latou i le tusitala o Ioane ma le 1 Ioane.

  2. Tagai Mareko 1:19–20; tagai foi Mataio 4:21–22; Luka 5:10–11. O le toatele o le au faitofa e ioe o le Mareko sa tusia muamua, o se taimi i le ogatotonu o le vaitau o le 60 TA, ae o le Mataio ma le Luka sa tusia i se taimi i le vaitau o le 70 TA po o le amataga o le vaitau o le 80 TA. O se taunuuga, o le faitauina muamua o mau mai le Mareko e mafai ai ona tatou iloa auala na faaopoopo atu ai pe fetuunai ai e Mataio ma Luka ia tala na i ai muamua.

  3. E ui o le Mareko 10:35–37 o loo tusia ai e faapea sa faatonuina Iakopo ma Ioane e saofafai i le itu taumatau ma le itu tauagavale o Iesu i Lona malo, ae ua faaopoopo mai le Mataio 20:20–21 o lenei talosaga sa sau moni mai lo laua tina. Mo lona i ai i le Faasatauroga ma mulimuli ane i le tuugamau avanoa, tagai Mataio 15:40; 16:1–8; tagai foi Mataio 27:55–56; Luka 23:49, 55; 24:1–10; ma le Ioane 19:25.

  4. Mo nisi talanoaga e uiga i nei sootaga e ono i ai ia Salome, faapea foi ma nisi faamatalaga i tua atu i le aiga ma le pisinisi faifaiava o Sepetaio, tagai R. Alan Culpepper, John, the Son of Zebedee: The Life of a Legend (2000), 7–23.

  5. Tagai Mareko 1:21–31, 40–45; 2:1–12; 3:1–6; tagai foi Mataio 8:1–4; 9:1–8; 12:9–14; Luka 4:33–39; 5:12–15, 17–26; 6:6–11.

  6. Mo le Lauga i luga o le Mauga, tagai Mataio 5–7. Mo le valaauga o Ioane ma isi uluai Aposetolo, tagai Mareko 3:13–19; tagai foi Mataio 10:2–4; Luka 6:13–16.

  7. Tagai Mareko 5:37; tagai foi Mataio 9:23–26; Luka 8:51, e ui ina e le o ta’ua e Mataio ia igoa o Peteru, Iakopo ma Ioane.

  8. Tagai Mareko 9:2–10; tagai foi Mataio 17:1–8; Luka 9:28–36.

  9. Tagai Mareko 13:3–37.

  10. Tagai Mareko 14:32–34; tagai foi Mataio 26:36–38.

  11. Tagai Mareko 3:17. O lePoaneki o le mea moni o se faaliliuga faaEleni o le upu Aramaika bene regesh po o le r’m, o lona uiga “o atalii o le vavao po o le faititili.”

  12. Tagai Culpepper, John, the Son of Zebedee, 38–40, 50.

  13. Tagai Galuega 3:1–11; 4:1–21; 8:14–17.

  14. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 7; 77; 88:141.

  15. Tagai Ioane 13:23; 19:26, 34–35; 20:2–10; 21:1–14, 20–25; tagai foi Culpepper, John, the Son of Zebedee, 57–69.

  16. Tagai Ioane 19:35; 21:24–25; tagai foi Ioane 20:30–31.

  17. Tagai Joseph Smith’s New Translation of the Bible: Original Manuscripts, faasa’oina e Scott H. Faulring, Kent P. Jackson, ma Robert J. Matthews (2004), 234.

  18. Mo faataitaiga o talanaoga a le au faitofa e uiga i le faasinomaga o le soo pele, tagai Culpepper, John, the Son of Zebedee 72–85, ma le Raymond E. Brown, An Introduction to the Gospel of John, faasa’oina e Francis J. Moloney (2003), 189–99. Mo le Aposetolo o Ioane a le o le punavai po o le tusitala o le Evagelia a Ioane, tagai Richard Neitzel Holzapfel, Eric D. Huntsman, and Thomas A. Wayment, Jesus Christ and the World of the New Testament (2006), 126–27, and my own recent treatment in “The Gospel of John” i le New Testament History, Culture, and Society (2018), ed. Lincoln Blumell.

  19. Tagai Raymond E. Brown, The Epistles of John (The Anchor Bible, vol. 30 [1982]), 49–55, 71.

  20. Tagai Culpepper, John, the Son of Zebedee, 90–95, ma le Holzapfel, Huntsman, and Wayment, Jesus Christ and the World of the New Testament 274–77.

  21. Tagai Holzapfel, Huntsman, and Wayment, Jesus Christ and the World of the New Testament, 281–82, ma e faapitoa lava i le 1 Nifae 14:18–27; Eteru: 4:16; ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 7:1–3; 77.