2019
O Le Misiona Faavavega a le Perofeta o Iosefa Samita
Ianuari 2019


O Le Misiona Faavavega a le Perofeta o Iosefa Samita

Mai se saunoaga, “Joseph Smith: The Prophet and the Man,” na fofogaina atu i le Mission Leadership Seminar i le aso 25 Iuni, 2018.

E tele atu mea na ausia e Iosefa Samita nai lo o mea ua mafai ona ausia i se taimi puupuu lava e se tagata soifua. E na o le pau lava le faamatalaga e mafai ai o le fesoasoani faalelagi.

Ata
Painting of Joseph Smith

Iosefa Samita, saunia e William Whitaker

Ua ou filifili e talanoa e uiga ia Iosefa Samita, o le Perofeta ma o le tagata. I le talanoa ai e uiga ia te ia, ou te faamoemoe o le a ou saofaga ai i lou malamalamaaga i ausiga tulaga ese ma le faavavega o le uluai perofeta o le lenei tisipenisione.

O le fesootaiga o le malamalama ma le molimau e uiga ia Iosefa Samita i le galuega faafaifeautalai, e taua tele. Ua tatou iloa uma lava, o nisi o tagata sailiili e talia ia aoaoga faavae autu o le talalelei e le mafai ona taliaina le mea moni e faapea, sa asiasi mai le Tama ma le Alo i se [taulealea] e 14 tausaga le matua, ma e faapea sa ia faaliliuina le Tusi a Mamona ma avea ma perofeta e pei ona tatou iloa ai o ia. O tagata e i ai faafaigata i le Perofeta o Iosefa Samita, e tatau ona aoao mai le aoaoga lenei a Peresitene Russell M. Nelson:

“O le misiona a Iosefa i le olaga nei sa muaifaauuina. O lona mafaufau maatalialelei ma le mama sa matala i faatonuga a le Alii. Ae peitai, i tulaga faatonuina a le lalolagi, o Iosefa sa matuai le talafeagai lava. Ma o lana galuega i le avea ai ma Perofeta o lenei tisipenisione mulimuli sa foliga mai sa matuai faigata lava. O lenei faataitaiga ua faaalia ai se mataupu faavae lea e masani ona moni i le ala e galue ai le Alii: Na Te faaaogaina tamavalevale ia ausia ai mea faigata!”1

E taua tele le i ai i a tatou faifeautalai se molimau i le paia o le valaauga ma le galuega faavavega a le Perofeta o Iosefa Samita.

O a’u o se tagata aoga ua 65 tausaga o le soifuaga o Iosefa Samita. Sa ou fanau i le 1932, i le taimi faatoa sili teisi lava ma le 100 tausaga le matua o le Ekalesia. Ou te talitonu ua ou masani i Au Paia o Aso e Gata Ai faamaoni o lenei seneturi lona lua. Matou te le’i feiloai ia Iosefa Samita, ae matou te manatu ua matou iloa o ia, ma matou te alolofa ia te ia e ala i mea sa ia faaalia mai ma aoaoina mai. O i matou o molimau o le moni o le valoaga faafatusolo e faapea, “e faitau miliona o le a iloa ‘Uso Iosefa.’”2

I. Iosefa Samita, o le Perofeta

Ua tatou iloa uma lava o Iosefa Samita o le uluai perofeta o lenei tisipenisione, o le tufugaaao i le Toefuataiga a le Alii. Ae o le a le mea na toefuatai mai e le Alii e ala i lenei perofeta? E le o tagata uma o le Au Paia o Aso e Gata Ai (ma ni nai tagata le lolotu) ua silafiaina le malamalama le tele o faaopoopoga sa musuia ai e le Alii le Perofeta o Iosefa e fai i aoaoga faavae faaKerisiano. O se lisi puupuu lenei:

  • O le natura o le Tama, le Alo, ma le Agaga Paia.

  • O galuega faatatau a nei sui e toatolu o le Aigaatua ma lo Latou sootaga i tagata soifua.

  • O le natura o le Pau o le tagata.

  • O le faamoemoega o le olaga faitino i le faalauteleina o le fuafuaga a le Tama mo Ana fanau ia maua lo latou faasinomaga e faavavau.

  • O le matafaioi o le Togiola a Iesu Keriso, i le faamautinoaina o le tino ola pea ma le tuuina mai o le avanoa mo le ola e faavavau.

  • O le matafaioi a faaipoipoga faalelalolagi ma faavavau i le fuafuaga a le Tama.

  • O matafaioi taua o le perisitua ma sauniga i le fuafuaga a le Tama.

  • O le matafaioi o malumalu ma sauniga sui i le fuafuaga a le Tama.

  • O le malamalama e faapea, e finagalo le Atua ia faasaoina uma Ana fanau ma o tagata uma lava sa soifua i luga o lenei lalolagi—pe sa iloaina Iesu Keriso i na taimi pe leai—e mafai ona maua le lagi aupito maualuga pe a mavae lenei olaga.

  • O faia o punavai tafatolu o le upumoni e uiga i le tagata ma le atulaulau: saienisi, o tusitusiga paia, ma faaaliga faifai pea.

Ata
images of the plan of salvation

Tuua o Etena, Faaola, ma le I Le Va o le Lagi ma le Lalolagi, saunia e Annie Henrie Nader

O soo se tasi e suesueina e oo lava i se vaega itiiti o lenei lisi—po o se tagata talitonu pe le talitonu—e ao ona faailoa mai o Iosefa Samita e tu i le mataivai o se auvai tele o manatu faalelotu lotoa ma fou ma faapelepele. A o tatou faitau i le Tala’i La’u Talalelei, o le atoatoaga o le talalelei sa toefuatai mai i le lalolagi e ala mai ia Iosefa Samita.3

Atonu na e maitauina sa le’i ta’ua faapitoa atu i la’u lisi le aumaia e Iosefa o le Tusi a Mamona, o se lomiga fou o tusitusiga paia, ioe, ua faapea ona avea ma punavai o le tele o na manatu faalelotu fou. O lena tusi e alagatatau ona ta’ua faapitoa. O lona igoa ua tautino mai ai lana galuega aupito sili ona taua: “O Se Tasi Molimau ia Iesu Keriso.” Ae peitai o tua atu o lena mataifaioi taua, e tele isi mea o i ai. O se faamatalaga lenei a se tagata tusitala atamai e uiga i le tusi:

“Ua tuuina mai e le Tusi a Mamona se faamoemoe fou mo Amerika: o le avea ma se malo o le amiotonu nai lo o se malo o le saolotoga. E ese mai i le faateleina o le oa ma le letutusa, o le Tusi a Mamona e taulagolago i le faamoemoe o e matitiva. … E ese mai i faigamalo faaripaperika, e na te tuuina atu tulafono amiotonu e ala i faamasino ma tupu i lalo o le tulafono a le Atua. E ese mai i se Tusi Paia ua atoatoa ma tapuaiga e le ofoofogia, o le Tusi a Mamona e tu mo faaaliga faifaipea, vavega, ma faaaliga i malo uma. E ese mai i le masalosalo, na te faalauiloa atu talitonuga; e tetee atu i le lotonuu faasausili, o se Isaraelu o le atulaulau. Na te muaivaaia mala mo le atunuu pe afai e sili atu le fiafia i oa, tetee i faaaliga, ma tagata ma agaifanua o Nuuese i lo o le amiotonu, faaaliga, ma Isaraelu.”4

E sili atu le taua o le mea na saunoa lata mai nei ai ia Peresitene Nelson e uiga i le Tusi a Mamona: o “le meafaigaluega o le a ausiaina ai le folafolaga o le faapotopotoga o Isaraelu.”5

A o tatou faitau i le Tala’i La’u Talalelei, na saunoa le Perofeta o Iosefa Samita e faapea, o le Tusi a Mamona o “le maaautu o le tatou tapuaiga.”6

O le toatele o tagata e le o ni Au Paia o Aso e Gata Ai, latou te le silafia le saofaga maoae a Iosefa Samita i manatu faalelotu. I se suesuega lauiloa i le atunuu atoa, sa maua ai e le faatautai palota o Gary Lawrence e faapea, e toeitiiti o le afa o tagata sa ia suesueina e manatu o le Au Paia o Aso e Gata Ai e motuese ma faalilolilo ma i ai ni “talitonuga e matuai ese lava.”7 Ina ua ia fesili atu i tagata na faatalanoa, “O le a le talitonuga autu o le Mamona?” e na’o le tasi mai le toafitu e mafai ona faamatala mai se mea e taulalata i le manatu o le toefuataiga po o le toefaatuina o le uluai faatuatuaga Kerisiano. E talitutusa foi, ina ua fesiligia e se isi suesuega faalemalo ia tagata na tali mai e faamatala o latou lagona e uiga i le tatou tapuaiga, e leai se tagata e toatasi na fautuaina mai le manatu e uiga i le faaKerisiano na uluai i ai po o le toefuataiga.8

O nei taunuuga e faamanatu mai ai ia i tatou, e le tatau ona tatou tuu atu a tatou faifeautalai e taumateina le tele o le malamalama e uiga i la tatou faatuatuaga. Atonu na faalogo i latou o loo latou aoaoina i le upu Mamona, ae e le tatau i faifeautalai ona taumate e faapea, o le toatele ua i ai e oo lava i le malamalama aupito anamua o mataupu faavae faigofie o la tatou faatuatuaga.

II. Iosefa Samita, o le Tagata

O nisi nei o o’u lava manatu e uiga i le soifuaga maoae o Iosefa Samita.9 O le Iosefa Samita na ou feiloai i ai i a’u suesuega patino, e matele lava i Ilinoi, ISA, o se tagata o le tuaoi—talavou, lagona loloto, aumalosi, ma alofagia tele ma faigofie ona talanoa atu i ai ona tagata, o lea sa masani ai ona latou valaauina o ia ia “Uso Iosefa.” O le faatusatusaina o lona talavou sa faaululolo’u i lana galuega faaperofeta. Sa 14 ona tausaga i le taimi o le Uluai Faaaliga, 21 i le taimi sa ia maua ai papatusi auro, ma sa na’o le 23 i le taimi na uma ai ona ia faaliliuina le Tusi a Mamona (e le sili atu ma le 60 aso faigaluega).

E sili atu ma le afa o faaaliga o loo i totonu o la tatou Mataupu Faavae ma Feagaiga na tuuina mai e ala i lenei perofeta ina o 25 ona tausaga po o le laitiiti ifo foi. Sa 26 o ona tausaga i le taimi na faatulagaina ai le uluai Au Peresitene Sili, ae na sili teisi atu ma le 33 i le taimi sa faasaoina ai mai le faafalepuipuina i Misiuri ma toe faaauau ai le taitaiga o le Au Paia. Sa na’o le 38 ma le afa ona tausaga i le taimi na tagatavaleina ai o ia.

I le taimi puupuu o lona soifuaga, sa sili atu faigata faaletino na oo ia Iosefa Samita. Po o se mea o le fitu o ona tausaga, sa tigaina ai o ia i se taotoga matuitui le tiga i lona vae. Ona o le mativa o lona aiga, sa itiiti ai ni ana aoaoga aloaia ma a o talavou sa faamalosia o ia e galue mo ni itula uumi e fesoasoani ai ia i ai meaai i luga o le laulau a le aiga. Sa sauaina faaletino o ia i le tele o taimi. I le taulotoaiga o le taumafai e faataunuu ia tiutetauave ogaoga o lona valaauga paia, sa tatau ona galue o ia o se faifaatoaga po o se faatauoloa e saunia ai mea e ola ai lona aiga. Sa ia faia lea mea e aunoa ma meaalofa ofoofogia faaleagaga ia na lagolagoina ai o ia i lona valaauga faaperofeta. Na fetalai atu le Alii ia te ia e faapea “e le maua le malosi i galuega faaletino, ona e le o lou valaauga lea” (Mataupu Faavae & Feagaiga 24:9).

I mataupu faaleagaga, sa leai ni tagata e faataitai i ai Iosefa Samita ina ia mafai ona ia aoao ai auala e avea ai ma se perofeta ma se taitai. Sa faapea ai ona ia faalagolago i luga o ana aumea na leai ni potomasani. Sa tauivi o ia faapea ma i latou ma sa aoao faatasi. Sa matuai vave ona maua e Iosefa lona malamalama ma le tulaga faatagata matua. Sa le fesiligia le i ai o ana meaalofa tulaga ese. E pei ona tatou tautatala ai i aso nei, o ia o se “tagata e vave lana pu’e [aoao].” Sa fai mai o ia, sa aoaoina o ia e avefeau faalelagi ma e ala i isi faaaliga mai le Atua, ma ou te talitonu ia te ia.

O se tasi o ana meaalofa patino sa faamaonia lava i le alofa ma le faatuatuaina e tagata maoae o e sa mulimuli ia te ia. Ina ua lu’i e Iosefa ia tagata sa mulimuli ia te ia e faatoilalo o latou le atoatoa faaletino, na te le’i tuu o ia ia sili a’e ia i latou, ma sa latou alofagia o ia mo lea mea. I se lauga sa talai atu e Iosefa i le sili teisi atu ma se masina ao le’i tagatavaleina o ia, sa ia tautino atu ai, “Ou te lei fai atu lava ia te outou ua ou atoatoa; ae e leai lava se mea sese i faaaliga ua ou aoao atu.”10 Sa i ai ia Iosefa Samita se “uiga masani o le fiafia” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:28) lea sa pele ai o ia i le toetoe o tagata uma sa iloaina o ia. Sa faapea mai se tasi sa masani [ia te ia], “O le alofa lea sa i ai i le au paia mo ia, sa lemafaamatalaina.”11 O le faapaaga a ana uo sa o se mea lea sa fiafia tele ai Iosefa, o le sa vaaia le atinaeina o tagata ma le lotoifale o ni faamoemoega tetele o le talalelei.

Ata
Painting of Joseph Smith

Iosefa Samita, saunia e William Whitaker

Sa ou ta’ua i se tasi o taimi: “O lona soifuaga atoa, sa soifua ai Iosefa Samita i le tuaoi, lea sa tatau ai i alii ona faatauva o latou malosiaga atoa e faasaga i le natura ma o nisi taimi e faasaga i le tasi ma le isi. O ia o se tagata tinotele, malosi, ma aumalosi faaletino. Sa fiafia o ia i taaloga faatauva, e aofia ai le toso laau—o se suega o le malosi faaletino (tagai i le History of the Church, 5:302). O loo i ai ia tatou mea o teuina le tele o mea e manatua ai a latou piiga ma ana uo ma e masani. I se tasi aso Sapati, sa talai atu ai i laua ma Polika Iaga i le Au Paia i Ramus, Ilinoi, e tusa ma le aso atoa e alu ai i le taavale mai Navu. I le Aso Gafua, a’o le’i tuua Ramus, sa faafetaui ai e Iosefa lona malosi i piiga e faasaga i se alii lea sa faamatalaina e se tasi o “le fia tama autu o Ramus’ (tagai Joseph Smith Journal, 13 March 1843, recorded by Willard Richards, Joseph Smith Collection, LDS Church Archives). Sa faapalasi o ia e Iosefa. Ou te fiafia ona o a tatou konafesi atofaina o loo i ai nei, e le tuuina atu ai i le au paia i le lotoifale le avanoa e tofotofo ai ia le au pulega asiasi i lenei faiga.”12

E toalaiti ni alii na avea ma taulaiga o sauaga e tele i a latou misiona po o mea latou te manatua nai lo o Iosefa Samita. Sa ou suesueina nisi o nei moliaga e ala i suesuega patino o uluai faamaumauga i Ilinoi, lea sa alala ai Iosefa i tausaga e lima mulimuli o lona soifuaga. O se tasi o moliaga faapena sa aliae i le taimi, na avea ai Iosefa Samita, ma pulenuu, ma sa taofia ai e le Fono a le Aai o Navu le Nauvoo Expositor, o se nusipepa o le itu tetee. O lenei taofiga sa taulai atu i osofaiga e faasaga i le Ekalesia ma fitoitonu atu i le tagatavaleina o Iosefa.

O tusitalafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai anamua, e aofia ai Elder B. H. Roberts, na ioeina ai o lenei faatinoga sa le tusa ai ma le tulafono. Ae peitai, ao ou suesuea lenei mataupu a o avea ai ma se polofesa talavou o le tulafono, sa faateia a’u i le maua ai o faavae faaletulafono mo lenei faatinoga i le tulafono a Ilinoi o le 1844. Sa tele foi taofiga o nusipepa i le tuaoi o le periota a o lumanai le Taua o le Va o Tagatanuu. O le folafolaga o le saolotoga o le au faasalalau i le Faavae o le I.S. sa le’i tautinoina le faatatau i faatinoga a faigamalo a aai ma setete seia oo i le 1931, ma sa na’o le faalagolago o le fa i le lima a le Faamasinoga Maualuga a le I.S i le suiga o le faavae na faaaogaina i le 1868.13 E tatau i se tagata ona faamasino i amioga a Iosefa Samita e faavae i tulafono ma tulaga o ona aso, ae le o o tatou aso.

I le avea ai ma ni tagata aoga i le Iunivesite o Chicago, sa faaosofia ai i maua ma le tusitalafaasolopito o Marvin S. Hill i nai tamai mea moni sa iloa e faapea, e toalima ni alii sa faamasinoina i Ilinoi mo le tagatavaleina o Iosefa Samita. Mo le silia ma le 10 tausaga sa ma su’e faatapitoina ai faletusi ma mea na teu i le salafa o le atunuu e su’e ai tamai faamatalaga umi e uiga i lenei faamasinoga i le 1845 ma i latou sa aafia ai. O le ma tusi o loo iloiloina ai upu ma faatinoga a tagatanuu o Ilinoi o e sa silafiaina patino ia Iosefa Samita—o nisi o e sa alofaina o ia ma lamatia o latou ola mo ia, ae o isi o e sa feita ia te ia ma taupulepule e fasioti o ia. E leai se mea i mea sa ma mauaina i uluai faamaumauga o le faamasinoga po o, i molimau i le faamasinoga umi na faailoa ai se mea na faapea ona atagia ai le le faamaoni o le tagata sa tagatavaleina.14

O le mafai ona maua o faamaumauga o le faamasinoga o Ilinoi na taitai atu ai i se isi eria sa le’i tagofiaina muamua e uiga i suesuega ia Iosefa Samita. Sa ma maua ai ma Joseph I. Bentley, o le sa avea i lena taimi ma tagata aoga i le tulafono i Chicago, le tele o faamaumauga o gaoioiga faapisinisi a Iosefa Samita. Sa ma tusia faatasi i le 1976 le tusiga Brigham Young University Law Review e faatatau i lenei mataupu.15 O le vaitau o le 1840 sa sosoo ma se periota o le le mautonu ma le pau o mea tautupe i le atunuu atoa. O tulaga tau i le tamaoaiga i setete tuaoi e pei o Ilinoi sa matuai leaga faia lava. Mo se faataitaiga, o le au tusitala o le olaga o Aperaamo Linikone na faamatalaina lona matamuli i tulaga tautupe i le vaitaimi o lenei sefulu tausaga, ina ua le mautonu ia pisinisi, e tele ni tautinoga sa faaletonu, ma sa taatele foi ia moliaga faaletulafono.16

Sa tuuaia e fili o Iosefa Samita o ia i le taufaavalea i le feaveaiga o ni meatotino eseese, o le tele lava sa faia e fai ai ma sui o le Ekalesia. O se faagasologa o taualumaga o le faamasinoga lea sa toeitiiti atoa le sefulu tausaga o tosotoso na suesueina ai nei tuuaiga i ni auiliiliga toto’a. Mulimuli ane, i le 1852, ina ua leva ona mavae le malaga umi a le Au Paia mai Ilinoi, (sa faapea ona leai se mafuaaga faapolokiki na mafai ona mafaufauina po o se isi mafuaaga mo soo se tasi e fiafia i le Au Paia poo lo latou taitai), sa faaiuina ai e se faamasino feterale o lenei faatinoga faaletulafono faatasi ai ma se poloaiga na maua ai e leai se taufaavalea po o isi amioga le talafeagai na faia e Iosefa Samita.17

Sa tusia e le au atamamai na lava le silafia e uiga i faafitauli lautele i lenei periota, lenei tusiga e uiga i le faatosinaga a Iosefa Samita mo le avea ma peresiteneo le I.S.

“E ui atonu sa leai sona avanoa moni e manumalo ai i le palota faalemalo i le 1844, sa tauva o ia ma le atamai o se sui tauva o le vaega faaupufai lona tolu o le sa mautinoa lava le manatu moni e uiga i le faamalosiauina o suiga faaletulafono i le Iunaite Setete. Sa faamoemoe ma galue o ia e faaleleia manatu lautele e uiga i faafitauli aupito taua e aofia ai le faapologaina, saolotoga faalelotu, falepuipui, ma fanau o tagata lautele. O ia faapea ma Robert F. Kennedy o tagata e toalua o Amerika sa totoe e maliliufasia a o avea i laua ma sui tauva mo le tofi o le peresitene o le Iunaite Setete.”18

O le tagata o Iosefa Samita atonu sa sili atu le malamalama i ai o alii o e sa iloa lelei o ia ma tutu latalata ia te ia i tulaga faaleautaitai o le Ekalesia. Sa latou faamemelo ia te ia ma lagolagoina o ia o se perofeta. “O lona uso o Ailama na filifili e oti i ona tafatafa. O John Taylor, o le sa faatasi foi ma ia ina ua tagatavaleina, sa faapea mai: ‘Ou te molimau atu i luma o le Atua, agelu, ma tagata uma, o ia o se tagata lelei, mamalu ma mama …—ma o lona tagata mamalu ma aloaia sa sili atu mea na ia faia—ma sa ia ola ma oti o se tagata o le Atua’ (The Gospel Kingdom [1987], 355; tagai foi MF&F 135:3). Na faalauiloa mai e Polika Iaga faapea: ‘Ou te manatu e leai se tagata e soifua i le lalolagi e sili atu lona iloa o [Iosefa Samita] nai lo au; ma ou te fia faamamafaina atu e faapea, sei vagana ai lava Iesu Keriso, e leai se isi tagata na soifua pe o le a soifua mai i lenei lalolagi e pei o ia’ [“Remarks,” Deseret News, Aug. 27, 1862, 65].”19

III. Iosefa Samita ma le Tulafono

E pei ona mautinoa mai i faataitaiga ua uma ona ou ta’ua, o le mea ua leva ona ou fiafia i ai i le talafaasolopito faaletulafono na aofia ai se fiafia faapitoa i fegalegaleaiga a Iosefa Samita ma mea tau tulafono a Amerika i ona aso. Na masani ona ta’ua e tusitalafaasolopito e faapea, o Iosefa Samita sa o se vaega i le le silia ma le pe a ma le 40 faatinoga faaletulafono. O le aso, faatasi ai ma le penefiti o le galuega e faia i The Joseph Smith Papers, ua tatou iloa ai o le fuainumera e sili atu i le 220. O nei faatinoga faaletulafono e eseese lava “mai mataupu faigofie o le aoina mai [o aitalafu] e oo i moliaga ogaoga e aofia ai manatu lavelave faaletulafono. … Sa faatumauina e Iosefa le anoanoai o loia e … aumaia ma puipuia faatinoga [faapena] … i mataupu faaletagatanuu ma faalesolitulafono.”20

O le utuvai mai i le maoae o le tamaoaiga o le malamalama ua tatou maua e uiga i le soifuaga o le Perofeta, na tusia ai e le faitofa o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o Jeffrey N. Walker e faapea: “E le teenaina, sa aafia moni, malosi, ma faifaipea ia Iosefa Samita i mea tau tulafono a Amerika. O le le amanaiaina o nei gaoioiga taua o le misia lea o le tele o auala sa ia faaaluina ai lona taimi ma le malosi, i le atamai ma le anoa—sa tele naua o lea sa tautino ai e Daniel H. Wells, o ia foi o se loia, faamasino, ma se faamasino sili, o le sa masani lelei ia Samita: ‘Ua ou iloa tamalii o le tulafono i lo’u olaga atoa. O Iosefa Samita o le loia silisili ona lelei ua ou iloaina i lo’u olaga’ [e pei ona sii mai ai i le The Journal of Jesse Nathaniel Smith: Six Decades in the Early West: Diaries and Papers of a Mormon Pioneer, 1834–1906 (1953), 456].”21

Sa aoteleina e ni tusitala e toatolu o le Au Paia o Aso e Gata Ai e faapenei: “Faatasi ai ma lona aafia malosi i mea tau i le tulafono, sa vave le aoaoina e Samita o tulafono o le taaloga ma faaaogaina faaletulafono na tulafono i lona manuia atoatoa faaletulafono, i le taumafai e faaaoga uma avanoa fou ma puipuiga sa maua e tulafono mu’amu’a a le malo. O ana filifiliga ma amioga faaletulafono na manino mai ai, sa malamalama lelei o ia e uiga i mataupu o le tulafono ma sa ia faia ni laasaga manino e faia ai faaaogaaga talafeagai uma na faatagaina e le tulafono, pe o lona mauaina mai o le puletaofia mo le Tusi a Mamona i lalo o le tulafono feterale, faataunuuina o faaipoipoga i lalo o le tulafono a Ohio, mamanuina o sauniga o le aai o Navu, talosagaina o puipuiga atoa o le saolotoga o mea tau lotu, faaaogaina ma le tatau o tulafono fou sa taitaiina ai le faatauina atu o fanua faalemalo, tautino atu [o le] aia tatau o le tulafono e le mafai ai ona taofia se tagata i le falepuipui seiiloga e tulai muamua i luma o se faamasinoga o le tulafono, poloaiina o se nofoaga talafeagai, po o le talosagaina o le aofai o le puipuiga i le inisiua i lalo o le tulafono fou faafeterale na faaaogaina mo se [pisinisi] e gau. I ona taimi avanoa, sa ia suesue ai i tusi o le tulafono. Na ia silafia lelei le faaupuina o le Faavae ma le gagana faapitoa o tulafono faalemalo. E le masalomia lava sa nofouta lelei o ia i le tele o atinaega fou faaletulafono i tulaga faalesetete ma faalemalo i lona soifuaga atoa.”22

O le mea taua lava, sa faaopoopo mai e nei tusitala e toatolu le faamatalaga lenei: “I le avea ai o se tagata na molia, sa le’i faamaonia o ia i se soligatulafono. Soo se taimi lava sa faia ai se faamasinoga sa’o mo ia, sa faapea ona iloa ai o ia o se tagatanuu amiosa’o ma faamaoni.”23

O aotelega auiliili e uiga i le moliaga o le Perofeta sa filifilia ma iloiloina i le tusi ua ou ta’ua, sa faalagolago i le galuega a le toatele o tagata aoga a le J. Reuben Clark Law School, o e sa avea ni kosi e faatatau i le mataupu ma sa faia le galuega auiliili sa faapea ona oo atu ai i le tusi na tusia e nei tusitala e toatolu. Sa ou fiafia i a latou faamatalaga o manatu faaalia o nei tagata aooga i le tulafono.

“O tagata aooga i le tulafono o e sa faaaogaina faamatalaga na faia muamua e uiga i lenei tusi na avea ma a latou tusi o anomea ua aufaatasi i le manatu e faapea, o Iosefa sa magafagafa, nafa, faamaoni, mataala, agaalofa, faaeteete, maelega, tausi i tulafono, onosai, mautinoa, mau punaoa, atamai, poto, o se faamasino lelei o amioga, ma e faapea foi ona atamai i mea tau i le tulafono (e faaaoga ai nisi o a latou lava upu), ae maise lava pe a oo i le puipuiga o aia tatau faalelotu ma faaletagatanuu a isi po o le faatinoina o tiute e faapea ona tuuina atu ia te ia. … Sa le’i aveesea lava le talitonu o Iosefa Samita i le Faavae ma taumafai ai e galue malosi i lalo o lona faamalu, e ui lava sa masani ona le fiafia, faanoanoa, ma mataituina tagata na galulue ai.”24

Ata
Drawing of Joseph Smith

Iosefa Samita le Perofeta, saunia e Dan Weggelend, faaaloaloga a le Church History Museum

IV. Faaiuga

I lona soifuaga, e tele atu mea na ausia e Iosefa Samita nai lo o mea ua mafai ona ausia i se taimi puupuu lava e se tagata soifua. E na o le pau lava le faamatalaga e mafai ai o le fesoasoani faalelagi. Ou te fiafia i le aotelega lenei:

“Sa ia faaliliuina ma lolomiina le Tusi a Mamona i Niu Ioka; faatulagaina le Ekalesia i Niu Ioka, ona toenofoia ai lea i Ohio, Misuri ma Ilinoi; faato’aina aai, e aofia ai Katelani, Sisifo Mamao, ma Navu; valaauina ma aoaoina le fia selau o taitai o le ekalesia; suesue i le FaaEperu ma le Tusi Paia; faavaeina le Aualofa a Navu, faatautaia pisinisi, na’o ia ma faatasi ma paaga; atinae le faatauga o fale ma fausia malumalu; tusia ma lolomiina tusiga ma tusiga pupuu; sa i ai se aiga toatele ma talisapaia se lio tele o uo; ma sa auauna atu i ni tulaga faalemalo, e aofia ai le taitai au o se autau toatele o alii fitafita, faapea ma le pulenuu ma le faamasino sili mo le aai o Navu. Sa saunoa soo o ia i sauniga tapuai faalevaiaso, faapaiaga, faapea ma maliu ia sa le aunoa ona faia; sa ia faatosinaina mai le faitau sefulu o afe o e na mulimuli ia te ia, na faaosofia ai le anoano o tagata liliu mai e faimalaga mai i le Iunaite Setete.”25

I se lauga i le konafesi aoao sa tuuina atu i le silia ma le 20 tausaga ua mavae, sa ou fai atu ai:

“E pei o isi Au Paia o Aso e Gata Ai faamaoni, ua ou atinaeina lo’u olaga i luga o le molimau ma le misiona a le Perofeta o Iosefa Samita. I a’u faitauga ma uluai suesuega, e le’i faapea lava ua faalotovaivaia au mai la’u molimau i lona valaauga faaperofeta ma e uiga i le toefuataiga o le talalelei ma le perisitua na amataina e le Alii e ala mai ia te ia. Ou te faamautuina atu ma le faamoani le molimau na fofogaina e Iosefa Samita i le tusi lauiloa a Wentworth i le 1842:

“‘… Ua faatuina le tulaga o le upumoni; e leai se lima eleelea e mafai ona taofia le galuega mai le alualu i luma; e ono tula’i mai sauaga, e ono tuufaatasia tagata faatupu faalavelave, e ono faapotopotoina vaegaau, e ono taufaasese tuua’iga, ae o le upumoni a le Atua o le a agai pea i luma ma le manino, mamalu, ma le tutoatasi, seia oo ina so’o uma ai konetineta, ma asiasi atu i atunuu uma, ma aofia ai ma lou mama, lagonaina e taliga uma, seia oo ina faataunuuina faamoemoega, o le Atua ma seia oo ina fetalai mai le Ieova Silisili ese, ua mae’a le galuega’ (Times and Seasons, 1 March 1842, 709; quoted in Daniel H. Ludlow, ed., Encyclopedia of Mormonism, 5 vols. [1992], 4:1754).”26

Ata
Missionaries in Indonesia

Uso e, ma tuafafine, ou te molimau atu ia Iesu Keriso, lo tatou Faaola, o le sa faaali mai ma le Atua le Tama i le perofeta taulealea ma o le sa fetalai mai i ai le Tama: “O Lo’u Atalii Pele lenei Faalogo ia te Ia!” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:17). Ua tatou faalogo i lo tatou Alii o Iesu Keriso i faaaliga talu mai lena taimi. O Lana Ekalesia lenei. Ua tatou umia le pule o Lana perisitua paia. Tatou te agai i luma i Lona faamoemoega. Ou te molimau atu i le valaauga o le Perofeta o Iosefa Samita ma le valaauga o perofeta o e na sosoo atu ia te ia i lenei galuega tele lea ua faapea ona tatou auai ai.

Faamatalaga

  1. Russell M. Nelson, Accomplishing the Impossible (2015), 1–2.

  2. “Viia Le na Fetaia’i ma Ieova,” Viiga, itu.15.

  3. Tagai Tala’i La’u Talalelei: O Se Taiala mo le Galuega Faafaifeautalai (2004), 183.

  4. Richard Lyman Bushman, Joseph Smith: Rough Stone Rolling (2005), 105.

  5. Russell M. Nelson, i le Sarah Jane Weaver, “President Nelson Shares the ‘Hopes of My Heart’ with New Mission Leaders,” Church News, 26 Iuni, 2018, news.lds.org.

  6. Tala’i La’u Talalelei, 103; tagai foi i le faatomuaga i le Tusi a Mamona.

  7. Gary C. Lawrence, How Americans View Mormonism: Seven Steps to Improve Our Image (2008), 32.

  8. Tagai Gary C. Lawrence, How Americans View Mormonism, 42

  9. O le vaega lenei e tau atu i le anotusi i le faamatalaga 10 ua suia mai le Dallin H. Oaks, “Joseph Smith in a Personal World,” i le John W. Welch, ed., The Worlds of Joseph Smith: A Bicentennial Conference at the Library of Congress(2006), 159.

  10. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 522.

  11. Mary Alice Cannon Lambert, i le “Joseph Smith, the Prophet,” Young Woman’s Journal,Dec. 1905, 554.

  12. Dallin H. Oaks, “Joseph, the Man and the Prophet,” Ensign, Me 1996, 72.

  13. Tagai Dallin H. Oaks, “The Suppression of the Nauvoo Expositor,” Utah Law Review, vol. 9, no. 4 (1965), 862–903.

  14. Tagai Dallin H. Oaks and Marvin S. Hill, Carthage Conspiracy: The Trial of the Accused Assassins of Joseph Smith (1975).

  15. Tagai Dallin H. Oaks and Joseph I. Bentley, “Joseph Smith and Legal Process: In the Wake of the Steamboat Nauvoo,” BYU Law Review, vol. 1976, no. 3 (1976), 735–82.

  16. Tagai David Herbert Donald, Lincoln (1995), 94–118.

  17. Tagai Dallin H. Oaks and Joseph I. Bentley, “Joseph Smith and Legal Process,” 781.

  18. Gordon A. Madsen, Jeffrey N. Walker, and John W. Welch, eds., Sustaining the Law: Joseph Smith’s Legal Encounters (2014), x–xi.

  19. Dallin H. Oaks, “Joseph, the Man and the Prophet,” 73.

  20. Jeffrey N. Walker in Gordon A. Madsen and others, eds., Sustaining the Law, vi.

  21. Jeffrey N. Walker in Gordon A. Madsen and others, eds., Sustaining the Law, vii.

  22. Gordon A. Madsen and others, eds., Sustaining the Law, xvii.

  23. Gordon A. Madsen and others, eds., Sustaining the Law, xvii–xviii.

  24. Gordon A. Madsen and others, eds., Sustaining the Law, xviii.

  25. Gordon A. Madsen and others, eds., Sustaining the Law, xi–xii.

  26. Dallin H. Oaks, “Joseph, the Man and the Prophet,” 73.

Matua:

O Le Mea na Tupu:

14

Maua Le Uluai Faaaliga

21

Mauaina papatusi auro

23

Faamaeaina le faaliliuga o le Tusi a Mamona

25

Mauaina le afa o faaaliga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga

26

Faatulagaina le Au Peresitene Sili

33

Faasaoina mai le falepuipui i Misuri, toe faaauauina le taitaiga

38

Faamaturoina