2019
Founga ʻe Lava (pea ʻE) Tokoni Ai e Laumālié Ke ke Ngāue Fakaetauhí
Sepitema 2019


Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ngāue Fakaetauhí

Founga ʻe Lava (pea ʻE) Tokoni Ai e Laumālié Ke Ke Ngāue Fakaetauhí

ʻOku kau ʻi he fatongia ngāue fakaetauhi ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ia kuo tuku ki he houʻeiki tangatá mo e fafiné fakatouʻosí, ʻa e totonu ko ia ke maʻu fakahaá.

ʻE lava ke ngali faingataʻa he taimi ʻe niʻihi ʻa e ui ko ia ke ngāue fakaetauhi mo ngāue tokoni pea ʻofa ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí—tautautefito ʻi he taimi ʻe fie maʻu ai ke tau alanima atu kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi leleí. ʻI he ngaahi founga ʻe lau miliona ke ngāue fakaetauhi aí, ʻoku tau fifili ki he founga te tau lava ai ʻo ʻiloʻi ai e ngaahi founga lelei taha ke tokoniʻi ʻaki kinautolu kuo vahe mai kiate kitautolú.

ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke fuoloa ʻetau fifilí koeʻuhí ʻe lava ke tataki ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻetau ngaahi feinga fakamātoató.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Poni H. Kōtoni, ko e Palesiteni Lahi ʻo e Kau Finemuí, “ʻE ʻoatu ʻe hoʻomou ngāue fakaetauhi toputapú ʻa e totonu fakalangi ki he tataki fakalaumālié. Te mou lava ʻo fekumi ki he tataki fakalaumālie ko iá ʻi he loto falala.”1

ʻI heʻetau feinga ke ngāue tokoni ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí, ʻe lava ke tataki kitautolu ʻe he Laumālie tatau ko ia naʻá ne tataki Iá. ʻOku tautautefito e moʻoni ʻa e meʻá ni ʻi he taimi ʻoku fakahoko ai e ngaahi ngāue, hangē ko e ngāue fakaetauhí, ʻo fakahoko ʻi he malumalu ʻo e mafai ʻo e ngaahi kī lakanga fakataulaʻeiki ʻo e pīsopé. Ko ha ngaahi fokotuʻu ʻeni ʻe ono ki he ngāue fakaetauhi ʻaki e Laumālié.

Te u Lava Fēfē ʻo Maʻu e Laumālié ʻi Heʻeku Ngāue Fakaetauhí?

ʻĪmisi
man praying and man running

Ngaahi ʻAta mei he Getty Images

  • Kolea ha Fakahinohino. ʻOku finangalo e Tamai Hēvaní ke tau fetuʻutaki mo Ia ʻo fakafou ʻi he lotú. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he fakaʻatā ʻe he lotú ke tau ʻunuʻunu ofi ange kiate Iá, ka ʻokú ne fakapapauʻi foki te tau maʻu e “ngaahi tāpuaki [kuo] ʻosi finangalo e ʻOtuá ke foaki mai ka ʻoku makatuʻunga ia ʻi heʻetau kolea kinautolú.”2 Naʻe pehē ʻe Sisitā Kōtoni, “Ko e taimi ʻoku tau lotu mo feinga ai ke mahino [kiate kitautolu] honau lotó, ʻoku ou fakamoʻoni ʻe tataki kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní pea ʻe [feʻao] Hono Laumālié mo kitautolu.”3

  • ʻOua ʻe Tatali ki ha Ueʻi. ʻAi ke ke longomoʻui. ʻAi ke ke “femoʻuekina … ʻi he holi lahi” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 58:27), pea te ke ʻilo ai ʻe lava ke tataki mo fakalahi hoʻo ngaahi feingá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻI he hokohoko atu ʻetau tokoní mo e ngāué ko ha founga mahuʻinga ia ke fakafeʻungaʻi ai kitautolu ke maʻu ha fakahā. ʻOku ou fakatokangaʻi ʻi heʻeku ako e folofolá ko e taimi lahi taha ʻoku maʻu ai ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá ha fakahaá, ʻa e taimi ko ia ʻoku nau fai ai ha ngāué, kae ʻikai ko e taimi ʻoku nau nofo noaʻia ai ʻi honau nofoʻangá ʻo tatali ki he ʻEikí ke Ne toki talaatu e fuofua meʻa ke faí.”4

Te u ʻIloʻi Fēfē e Ngaahi Ueʻi ke Ngāue Fakaetauhí?

ʻĪmisi
lightbulb and woman diving
  • Muimui ki he Faleʻi ʻa Molomoná. ʻOku ʻikai fie maʻu ke mole hotau taimí he fifili ki ha foʻi fakakaukau, pe ko ha ueʻi nai ia pe ʻikai. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ʻi heʻetau maʻu e fakaʻilonga faingofua ʻa Molomona ki hono ʻiloʻí: Kapau ʻokú ke maʻu ha fakakaukau ʻokú ne ueʻi koe ke ke fai lelei pea ke tui pe tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau tui kia Kalaisi, te ke lava ʻo ʻiloʻi ʻoku haʻu ia mei he ʻOtuá (vakai, Molonai 7:16).

  • ʻOua Te ke Hohaʻa ki Ai. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Hopo ki loto ʻo ngāue leva. Hanga atu kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻOua ʻe moʻutuʻua ʻo fakakaukau pe ʻoku totonu ke ke ʻai peheʻi pe ʻe sai ange ē. Kapau te tau muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo ʻosi akoʻí, ngāue fakatatau mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo kolea e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne tataki kitautolu, he ʻikai ke tau hinga.”5

Ko e hā ʻa e Founga Lelei Taha ke Muimui ai ki ha Ueʻí?

ʻĪmisi
fist and man climbing mountain
  • ʻI he taimi pē ko iá. ʻOku hoko ʻa Sisitā Petinā (uaifi ʻo ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá) ko ha sīpinga maʻongoʻonga ʻo e muimui ki he ngaahi ueʻí. Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Petinā, ʻi he hili ʻene lotua e ngaahi “fofonga fakalaumālié ke nau vakai kiate kinautolu ʻoku ʻi ai haʻanau fiemaʻú,” ʻokú ne vakavakai holo ʻi he haʻofangá pea te ne faʻa “ongoʻi ha ueʻi fakalaumālie ke ʻaʻahi pe fetuʻutaki telefoni ki ha tokotaha pau. Pea ʻi he taimi ʻoku maʻu ai ʻe Sisitā Petinā ha fakakaukau peheé, ʻokú ne tali he taimi pē ko iá pea talangofua. ʻI he taimi lahi ko e ‘ʻēmeni’ pē e lotu tukú, te ne talanoa mo ha taha taʻu hongofulu tupu pe fāʻofua mo ha fefine pe, ʻi heʻene foki ki ʻapí, ʻokú ne telefoni … he taimi pē ko iá.”6

  • Loto-toʻa. ʻE lava ʻe he manavasiʻi ke fakasītuʻaʻí mo e ongoʻi fakamāʻiá, taʻefeʻungá, pe hoko ko ha fakamafasiá ʻo taʻofi kitautolu mei heʻetau muimui ki ha ueʻi ke ngāue fakaetauhi. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Keliti W. Kongo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻI ha ngaahi taimi mo e founga kehekehe, ʻoku tau ongoʻi kotoa ʻoku tau taʻefeʻunga, taʻepauʻia, mo taʻetaau nai. Ka ʻi heʻetau ngaahi ngāue faivelenga ke ʻofa ki he ʻOtuá mo ngāue fakaetauhi ki hotau kaungāʻapí, te tau lava ai ʻo ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá mo e ueʻi fakalaumālie ʻoku fie maʻu ki heʻenau moʻuí mo ʻatautolú ʻi ha ngaahi founga foʻou mo māʻoniʻoni ange.”7

    Naʻe vahevahe ʻe ha tangata ʻe taha ʻa ʻene momou ke tokoni ki ha husepāniti ʻo ha fefine naʻe feinga taonakita. Ka ne faifai, peá ne fakaafeʻi ʻa e husepānití ke na maʻu meʻatokoni hoʻatā. Naʻá ne vahevahe ʻo pehē, “Ka ʻi he taimi naʻá ku pehē ange ai, ʻNaʻe feinga taonakita ho uaifí. Pau pē naʻe fakamamahi kiate koe. Te ke fie talanoa fekauʻaki mo ia?’ naʻá ne tangi halotulotu. “Naʻe pelepelengesi mo vāofi ʻema talanoá pea fakatupulaki ai ha vāofi mo ha falala ʻi ha ngaahi miniti siʻi pē.”8

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Bonnie H. Cordon, “Ko e Hoko ko ha Tauhisipí,” Liahona, Nōvema 2018, 76.

  2. Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Lotú,”

  3. Bonnie H. Cordon, “Ko e Hoko ko ha Tauhisipí,” 76.

  4. Dallin H. Oaks, “ʻI he Taimi Pē ʻAʻana, ʻi he Founga pē ʻAʻana,” Liahona, ʻAokosi 2013, 24.

  5. Jeffrey R. Holland, “Ko e Ngāue ʻo e Fakaleleí,” Liahona, Nōvema 2018, 77.

  6. David A. Bednar, “Quick to Observe,” Liahona, Dec. 2006, 17.

  7. Gerrit W. Gong, “Ko ʻEtau Tafuʻanga Afi ʻo e Tuí,” Liahona, Nōvema 2018, 42.

  8. Bonnie H. Cordon, “Ko e Hoko ko ha Tauhisipí,” 76.