2021
ʻOmai ʻA Saione
Sepitema 2021


ʻOmai ʻA Saione

ʻI hono tāpuekina e Kāingalotu ʻo e Siasí ʻaki ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí, ʻoku ui ai kitautolu ke fakamālohia ʻa e Siasí mo langa hake ʻa Saione.

ʻĪmisi
map of the world

Fakatātā ʻo e Mapé mei he Getty Images

ʻI he kotoa ʻo e hisitōliá, kuo feinga e kakai ʻa e ʻEikí ke ʻomi ha sosaieti ʻoku fakatefito ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻa ia ʻe lava ke Ne ʻafio ai. Kuo pau ke tau ako ke fakamāʻoniʻoniʻi mo fakatahaʻi hotau lotó mo e ʻatamaí, faitotonu taʻe ʻi ai ha fakakikihi mo ha fakafekiki, pea nofo ʻi he māʻoniʻoní ʻo ʻikai ha masiva ʻiate kitautolu, kae lava ke tau hoko ko ha Kau Māʻoniʻoni pehē (vakai, Mōsese 7:18).

Hangē ko ʻení, hili e kau ʻa Sione mo Malia Linifooti ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi Kuleivili, ʻIngilaní, ʻi he 1842, naʻe hoko ʻa Sione ko e palesiteni ʻo e kolo fakalotofonuá. Ka neongo iá, naʻe ʻikai ke maʻu ʻe he kāingá mo e kaungāmeʻá ʻa e fiefia tatau naʻe maʻu ʻe he fāmili Linifōtí ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Kapau he ʻikai ke nau lava ʻo fakalotoʻi ʻa Sione ke tukuange ʻene tui fakalotu foʻoú, te nau “fakafaingataʻaʻiaʻi ʻene moʻuí” ʻo ʻikai ke nau toe fakatau mei heʻene pisinisi ngaohi suú.

ʻI he 1856, naʻe ʻoange ai ʻe he Paʻanga Tokoni Hikifonua Tuʻumaʻú ha faingamālie kia Sione mo Malia ke na hiki ki he Teleʻa Sōlekí. Naʻá na folau ki Niu ʻIoke mo e toko tolu ʻo hona ngaahi fohá. Naʻa nau fononga mei ai ki ʻAiouā Siti, ʻAiouā, ʻa ia ne nau mavahe mei ai ʻi Siulai ʻo e 1856 mo e kau fononga saliote ʻa Sēmisi G. Uilí.

ʻI he pongipongi ʻo e ʻaho 21 ʻo ʻOkatopá, ofi ki he kauvai ʻo e Vaitafe Suitiuotá ʻi Uaiōmingí, naʻe fakahoko ai ʻe Sione ʻene lea fakaʻosí.

Naʻá ne talaange kia Malia ʻi heʻene fehuʻi ange pe ʻokú ne loto-mamahi ʻi heʻenau mavahe mei ʻIngilaní, “ʻOku ou fiefia naʻa tau haʻu. He ʻikai te u moʻui ʻo aʻu ki Sōleki, ka te ke aʻu koe mo hota ngaahi fohá, pea ʻoku ʻikai ke u fakatomala ʻi he ngaahi meʻa kuo tau aʻusiá ʻo kapau ʻe tupu hake ʻeta fānaú ʻo ohi hake honau fāmilí ʻi Saione.”1

Ko e Hā ʻa Saione?

ʻĪmisi
group of pioneers

ʻOku siʻi ha ngaahi tefito makehe mei hono ʻaloʻi ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí kuo nau ueʻi fakalaumālie ha kau palōfita mo ha Kāingalotu ʻi he kuonga muʻá mo onopooni ʻo lahi ange ʻi hono tānaki fakataha kimuí ni mai ʻo e fale ʻo ʻIsilelí mo hono langa ʻo Saioné ʻi he teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí.2

Ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ʻa Saione ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní—ʻi he taimi ko iá mo e lolotongá ni, ʻi ha feituʻu pē ʻoku ʻi ai e kakai ʻa e ʻEikí?

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Talu mei he ʻaho ʻo ʻĀtamá ʻo aʻu ki he mōmeniti lolotongá ni—ʻi he taimi kotoa pē ʻoku ʻi ai ai ha kakai ʻa e ʻEikí; pea ʻi he taimi kotoa pē ʻoku ʻi ai ha niʻihi kuo nau tokanga ki hono leʻó mo tauhi ʻene ngaahi fekaú; ʻi he taimi kotoa pē kuo tauhi ai kiate ia ʻe heʻene kau māʻoniʻoní ʻi he loto-fakamātoato moʻoni—kuo ʻi ai ha Saione.”3

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he folofolá ha sosaieti ʻo Saione. Naʻe hanga ʻe ʻĪnoke, ko ha palōfita tui lahi ʻi he kuonga ʻo Noá, ʻo “langa ha kolo ʻa ia naʻe ui ko e Kolo ʻo e Māʻoniʻoní, ʻa ia ko SAIONE” (Mōsese 7:19). Naʻe ʻafio ai ʻa e ʻEikí mo Hono kakaí, ʻo tāpuakiʻi kinautolu mo honau fonuá (vakai, Mōsese 7:16–18). Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia ʻĪnoke, “Vakai, ko e ʻOtuá au; Ko hoku hingoá ko e Tangata ʻo e Māʻoniʻoní” (Mōsese 7:35).

Ko e fakaʻamu ʻa Saioné ke fokotuʻu ha feituʻu uouangataha ʻo e tuí ʻa ia ʻoku fakavaʻe ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni fakasilesitiale ʻo e langí, ʻa ia ʻe lava ke ʻaʻeva ai e kakai ʻo e ʻOtuá mo Ia pea ʻafio ai mo e ʻOtuá Tonu.

ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná hili e ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻui kuo toetuʻú ki he Maama Foʻoú, “kuo fakaului ʻa e kakai kotoa pē ki he ʻEikí, ʻi hono kotoa ʻo e funga fonuá. …

Pea naʻa nau meʻa taha ʻaki ʻenau ngaahi meʻa kotoa pē; ko ia naʻe ʻikai ha maʻu meʻa mo e masiva, pe pōpula mo e tauʻatāina, ka naʻe fakatauʻatāinaʻi ʻa kinautolu kotoa pē, ʻo nau ʻinasi ʻi he meʻa-foaki fakalangí. …

“Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻe ʻikai ha fekeʻikeʻi ʻi he fonuá, koeʻuhi ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻe ʻi he loto ʻo e kakaí” (4 Nīfai 1:2, 3, 15).

Fakamahafu ʻAki ʻa e Māʻoniʻoní mo e Mālohí

Ko e kuonga ʻo ʻĪnoké ko ha taimi ia ʻo e tau, lilingi toto, manavahē, fakapoʻuli, mo e fehiʻa—ʻi he taimi “naʻe ʻi he funga kotoa ʻo māmaní ʻa e mālohi ʻo Sētané” (Mōsese 7:24; vakai foki ki he ngaahi veesi 16, 17, 33). Ka naʻe faivelenga ʻa ʻĪnoke, pea naʻe ui ia ʻe he ʻEikí ke kalanga ʻaki ʻa e fakatomalá.

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia ʻĪnoke ʻe hoko ʻa e “ngaahi fuʻu faingataʻa lalahi” (Mōsese 7:61) kimuʻa ʻi Heʻene Hāʻele ʻAnga Ua Maí. “Hangē ʻoku ou moʻuí, ʻe pehē pē ʻeku haʻu ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e fai angahalá mo e tauteá, ke fakahoko ʻa e fuakava ʻa ia kuó u fai kiate koe ʻo kau ki he fānau ʻa Noá” (Mōsese 7:60).

ʻI hotau kuongá, naʻe toki lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē, “ʻOku ou lau e mahaki fakaʻauha fakaemāmani lahi [COVID-19] lolotongá ko ha taha pē ʻo e ngaahi fokoutua lahi ʻoku nau uesia hotau māmaní, kau ai e tāufehiʻá, fekeʻikeʻi ʻa e kakaí, laulanú, fetāʻakí, taʻefaitotonú, mo e taʻefakaʻapaʻapá.”4 Ka ʻoku tau maʻu ha fakapapau fakaepalōfita. Kuo toe pehē foki ʻe Palesiteni Nalesoni:

“ʻOku tau moʻui ʻi he kuonga ne ‘tatali [ki ai] ʻa ʻetau ngaahi kuí … ʻi he ʻamanaki lahi fau.’ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:27.] ʻOku tau nofomuʻa ke sio tonu he meʻa naʻe mamata ki ai e palōfita ko Nīfaí ʻi ha mata meʻa-hā-mai pē, ʻa ia ʻe ʻalu hifo e ‘mālohi ʻo e Lami ʻa e ʻOtuá ki he kakai ʻo e fuakava ʻo e ʻEikí, ʻa ia kuo fakamovetevete ki he funga kotoa ʻo e māmaní; pea naʻe fakamahafu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nānau lahi.’ [1 Nīfai 14:14.]

“ʻOku kau kimoutolu, kāinga ʻi he houʻeiki tangata, fafine mo e fānau naʻe mamata ki ai ʻa Nīfaī.”5

ʻOku kau ʻiate kitautolu takitaha ʻa e fakaafe ke tānaki mo tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí, langa ʻa Saioné, mo teuteuʻi ʻa e māmaní ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “ko e kotoa ʻo e kakai kuo nau moʻui ʻi he funga ʻo e māmaní, ko kitautolu ʻa e niʻihi ʻe kau ʻi he tānaki kāfakafa fakaʻosi ko ʻení.”6

Te Tau Aʻu Fēfē ki Aí?

Hangē ko hono tāpuekina ʻaki ʻe he Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí, ʻoku “ui [kitautolu] ke ngāue [ʻi he] ngoue vaine [ʻa e ʻEikí], pea langa hake [Hono] siasí, pea ʻomai ʻa Saione” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:13). ʻOku fie maʻu ki he ngāue ko iá ʻa e ʻofá, uouangatahá, tuí, ngāue tokoní, feilaulaú, mo e talangofuá.

ʻĪmisi
group of women outside a church

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uā, “ʻI he taimi ʻoku ʻofa ai ʻa e kakaí ki he ʻOtuá ʻaki honau lotó kotoa pea feinga ʻi he angatonu ke hangē ko Iá, ʻe siʻisiʻi leva ʻa e fetāʻakí mo e fakakikihi ʻi he sōsaietí. ʻOku lahi ange leva ʻa e uouangatahá.” Naʻá ne toe pehē: “ʻOku lahi foki mo e ngaahi ʻuhinga ki he foʻi lea Uouangatahá ka ko e lelei tahá ʻene fakamahinoʻi ʻa e ongo fekau lalahi ke ʻofa ki he ʻOtuá pea ʻofa ki hotau kāingá. ʻOkú ne fakaʻuhingaʻi ʻa e kakai ʻo Saioné ʻoku ‘taha honau lotó ʻi he uouangataha’ [Mōsaia 18:21].”7

ʻI he ʻofa mo e uouangataha ko iá, ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai e tuí ke maʻu e Fakalelei ʻa hotau Fakamoʻuí, ʻa ia te ne lava ʻo liliu kitautolu ʻi heʻetau fakamaʻa hotau lotó mo ʻetau moʻuí (vakai, Mōsaia 3:19; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 97:21). ʻOku tau tānaki ʻa kinautolu ʻoku loto-fiemālie ke haʻu ki he ʻEikí ʻi he māʻoniʻoni. ʻI he ngaahi ouau toputapú mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakasilesitialé, ʻoku tau fakaafeʻi ai e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá ki heʻetau moʻuí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 105:5). ʻOku tau langa ʻa Saione mo teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Maí ʻi hono fakatapui ʻaki ʻetau fuakava mo e ʻOtuá pea mo e niʻihi kehé.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Ko e manavaʻofá ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí. “Pea ʻoku hanga ʻe he tui kiate Iá mo e ngaahi ola kakato ʻo ʻEne Fakalelei taʻefakangatangatá ʻo fakafeʻungaʻi koe, mo kinautolu ʻokú ke ʻofa ai mo tokoniʻí, ke maʻu e meʻaʻofa fakalangi ko ia ke moʻui ʻi ha Saione ne talaʻofa maí ʻa ia kuo fuoloa e tatali ki aí.”8

Teuteu ki he Ngaahi ʻAho ʻe Hoko Maí

ʻĪmisi
group of young men sitting in a Church class

ʻOku akoʻi ʻe he kau palōfita ʻo onopōní ko e haʻu ki he Fakamoʻuí ko ha tukupā fakafoʻituitui ia, kae ʻikai ko ha feituʻu fakatuʻasino.

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Nalesoni ʻo pehē, “ʻI he ngaahi fuofua ʻaho ʻo e Siasí, naʻe faʻa ʻuhinga foki ʻa e uluí ki he hikifonuá.” “Ka ʻi he taimi ní ʻoku fakahoko e tānakí ʻi he fonua kotoa pē. Kuo tuʻutuʻuni ʻe he ʻEikí ke fokotuʻu ʻa Saione ʻi he fonua kotoa pē kuó Ne foaki ai ki heʻene Kau Māʻoniʻoní honau tupuʻangá.”9

ʻI heʻetau tali ʻa e tukupā mo e tāpuaki ʻo hono langa ʻo Saione ʻi hotau ngaahi fāmilí, koló, uōtí, siteikí, mo e tukui koló, ʻoku tau vakai fakataha ai mo Sione mo Malia Linifooti ki he ʻaho ʻe lava ai ʻetau fānaú mo e makapuná ʻo “tupu hake pea ohi hake honau ngaahi fāmilí ʻi Saione” ʻi he puleʻanga, faʻahinga, mo e lea kotoa pē.

ʻI heʻetau fuofua kumi ki he ʻEikí mo ʻEne māʻoniʻoní, ʻoku tau lotu ai “ke ʻalu atu ʻa hono puleʻangá ʻi he funga ʻo e māmaní, koeʻuhí ke tali ia ʻe hono kakaí pea mateuteu ki he ngaahi ʻaho ʻe hoko maí, ʻa ia ʻe hāʻele hifo ai ʻa e Foha ʻo e Tangatá ʻi he langí, kuo kofu ia ʻaki ʻa e ngingila ʻo hono nāunaú, ke fetaulaki mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa ia kuo fokotuʻu ʻi he māmaní” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 65:5).

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Andrew D. Olsen, The Price We Paid: The Extraordinary Story of the Willie and Martin Handcart Pioneers (2006), 45–46, 136–37.

  2. Vakai, Russell M. Nelson mo Wendy W. Nelson, “Hope of Israel” (fakataha lotu fakaemāmani lahi ʻa e toʻu tupú, 3 Sune 2018), HopeofIsrael.ChurchofJesusChrist.org.

  3. Bruce R. McConkie, “Come: Let Israel Build Zion,” Ensign, May 1977, 116–17.

  4. Russell M. Nelson, in Sarah Jane Weaver, “President Nelson Invites Us to Give Thanks,” Nov. 20, 2020, thechurchnews.com.

  5. Russell M. Nelson, “Fanongo Kiate Ia” Liahona,Mē 2020, 88.

  6. Russell M. Nelson mo Wendy W. Nelson, “Hope of Israel.”

  7. Quentin L. Cook, “Taha Honau Lotó ʻi he Māʻoniʻoni mo e Uouangataha,” Liahona, Nōvema 2020, 18, 19.

  8. Henry B. Eyring, “Kau Fefine ʻo Saioné,” Liahona, Nōvema 2020, 69.

  9. Russell M. Nelson, “Ko Hono Tānaki Fakataha ʻo e ʻIsileli Kuo Fakamoveteveteʻí,” Liahona, Nōvema 2006, 81.