2021
Ko Hono ʻIloʻi e Ngaahi Founga ʻa Sētané
Sepitema 2021


Ko Hono ʻIloʻi e Ngaahi Founga ʻa Sētané

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻAlesona, USA.

ʻE lava ke tokoni hono ʻiloʻi e ngaahi founga ʻa e filí ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ʻa Hono iví mo e mālohí ke ikunaʻi ʻa Sētane mo hono kau muimuí ʻi he ngaahi tau ʻoku hanganaki maí.

ʻĪmisi
several game pieces used for the game of chess

Ngaahi taá mei he Getty Images

ʻI heʻeku ngāue fakakautaú, ko e taha ʻo e ngaahi ʻuluaki meʻa ne u akó ko hono mahuʻinga ke ʻiloʻi ʻa e filí ke u lava ʻo fakafepakiʻi lelei kinautolú. Naʻá ku fakamoleki ha taimi ke ako ʻa e ngaahi founga mo e ngāue ʻa e filí koeʻuhí ke u lava ʻo faʻu ha ngaahi palani ke u poto ange ai mo ikunaʻi kinautolu kapau te mau fetaulaki ʻi he taú.

Koeʻuhí ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo mamata ki hotau ngaahi fili fakalaumālié, ʻa Sētane mo ʻene kau muimuí, ʻoku faʻa ngalo ʻiate kitautolu ʻoku nau siofi mo feinga ke ʻahiʻahiʻi kitautolu. Naʻe fakatokanga mai ʻa Palesiteni Siaosi Q. Kēnoni (1827–1901) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē: “Kuó u ʻiloʻi fakapapau kapau te tau lava ʻo mamata ki he maama ʻo e ngaahi laumālié ʻi hotau ʻātakaí, … he ʻikai ke tau fuʻu taʻemateuteu mo taʻetokanga mo taʻemahuʻingaʻia ʻo tatau ai pē pe ʻoku tau maʻu ʻa e laumālie mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻiate kitautolu pe ʻikai; ka te tau tokanga maʻu ai pē mo faʻa lotu ki heʻetau Tamai Hēvaní ke ʻākilotoa kitautolu ʻe Hono Laumālie Māʻoniʻoní mo ʻEne kau ʻāngelo māʻoniʻoní ke fakamālohia kitautolu ke tau ikunaʻi ʻa e ivi tākiekina kovi kotoa pē.”1

ʻE lava ke tokoni hono maʻu e mahino ki he mālohi mo e ngaahi meʻa ʻoku malava ʻe he tēvoló ke tau fakatokangaʻi ʻa e maumau mo e fakaʻauha ʻe ala hoko kiate kitautolu mo hono kau muimuí. Kuo pau ke tau tokanga maʻu ai pē mo teuteuʻi ʻetau ngaahi founga maluʻi mo e ʻohofí ke fakaʻehiʻehi mei he tō ki he ngaahi ʻahiʻahí mo e fakatauelé.

Naʻe kamata ʻa e taú ʻi he maama fakalaumālié.

ʻI heʻetau tau ʻi he Tau ʻi he Langí, naʻe ʻikai ke tau tau ʻaki e ngaahi meʻafaná mo e pomú ka ko e fakamoʻoni mo e loto-fakapapau. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē: “Ko e tau ko ʻeni ʻi he langí naʻe ʻikai ko ha tau ʻo e lingitoto. Ko ha tau ʻo ha ngaahi fakakaukau ʻoku fepakipaki—ko e kamataʻanga ia ʻo e fakakikihí.”2

ʻĪmisi
two game pieces from chess

Naʻe haʻu ʻa e kau muimui ʻo e Tamai Hēvani mo Sīsū Kalaisí ki māmani mo ha sino fakamatelie. ʻOku ʻi māmani foki ʻa Sētane mo ʻene kau muimuí, ka ko e ngaahi laumālie pē ʻa kinautolu.3 Ne ʻikai ngata ʻa e tau naʻe kamata ʻi he maama fakalaumālié. Talu mei he kuonga ʻo ʻĀtamá mo e hokohoko atu ʻa Sētane mo ʻene kau tau tokolahí ke tauʻi ʻa kinautolu naʻa nau poupouʻi ʻa e Tamaí mo ʻEne palani ʻo e fakamoʻuí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻUlise Soālesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻE kei hoko atu pē fetauʻaki ʻa e koví mo e leleí heʻetau moʻuí he ko e taumuʻa ʻa e filí ke mamahi ʻa e kakaí ʻo tatau mo ia. ‘E feinga ‘a Sētane mo ‘ene kau ‘āngeló ke puputuʻu ‘etau fakakaukaú mo puleʻi pea ‘ahiʻahiʻi kitautolu ke tau fai angahala. Ka hoko ia, te nau fakaʻuliʻi e meʻa kotoa ‘oku leleí. Ka ʻoku mahuʻinga ke ke manatuʻi, te nau toki lavaʻi pē kitautolu kapau te tau fakangofua kinautolu.”4

ʻOku ʻikai tokosiʻi ʻa e ngaahi mālohi ʻo e koví. ʻI hono kapusi “ha vahe tolu ʻe taha ʻo e fuʻu kau tau ʻo e langí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:36) mei he langí fakataha mo Sētané, ʻoku ʻi ai ha ngaahi laumālie tokolahi ʻoku nau ʻi he malumalu ʻo ʻene fekaú. “Kuo ʻātakaiʻi ʻa kimautolu ʻe he ngaahi laumālie ʻuli, ʻio, ʻoku takatakai ʻa kimautolu ʻe he kau ʻāngelo ʻa e tokotaha kuó ne feinga ke fakaʻauha homau laumālié” (Hilamani 13:37).

Te tau lava ʻo teuteu ke tau fakafepakiʻi lelei kinautolu ʻo hangē pē ko e tau ʻi he māmaní, ʻi heʻetau ako ki he meʻa te tau lava ʻo fai fekauʻaki mo hono fakafepakiʻi e ngaahi mālohi fakalaumālié—ʻa e meʻa te nau lavá, mālohingá mo e vaivaí, mo e ngaahi meʻa ʻokú ne fakaʻaiʻai kinautolú. Te tau lava ʻo ako ha ngaahi founga tefito ʻe niʻihi ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe Sētane ʻaki hono ako e folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻo onopōní.

1. ʻOku fakamamafaʻi ʻe he filí ʻa hono ʻohofi ʻo e kau fakafepaki mālohi tahá.

ʻĪmisi
several blue chess piecess surrounding a tan chess piece

Naʻe fakatātaaʻi ʻeni ʻe Palesiteni Siaosi A. Sāmita (1817–75) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he taimi naʻá ne talanoa ai ʻo kau ki he fepale faka-Siaina ko ʻení:

“Naʻe fononga mai ha tangata ʻi he fonuá, ki ha fuʻu kolo lahi, koloaʻia mo masani; naʻá ne vakai ki ai peá ne pehē ange ki heʻene tokotaha takimamatá, ʻPau pē ko ha kakai angatonu ʻaupito ʻeni, he ʻoku ou lava ʻo sio ki ha kiʻi tēvolo siʻisiʻi pē ʻe taha ʻi he fuʻu kolo lahí ni.ʼ

“Naʻe tali ange ʻe he tokotaha takimamatá, ʻʻOku ʻikai mahino kiate koe, tangataʻeiki; kuo tuku kakato ʻa e koló ni ki he faiangahalá … ʻoku fie maʻu pē ha tēvolo ʻe taha ke ne puleʻi kinautolu.ʻ

ʻI heʻene fononga mamaʻo atú, naʻá ne aʻu atu ki ha hala tokakovi ʻo ne sio atu ki ha tangataʻeiki toulekeleka ʻokú ne feinga ke ʻalu hake ʻi he tafungofungá, ʻoku takatakaiʻi ia ʻe ha kau tēvolo lalahi ʻe fitu, lalahi, mo fakailifia.

Ne pehē ʻe he tangata fonongá, ʻpau pē ko ha tangata angakovi ʻaupito ʻeni, vakai atu ko e kau tēvolo ʻena ʻe fiha ʻoku nau takatakaiʻi iá.ʼ

Naʻe tali ange ʻe he tokotaha takimamatá, “ʻKo e tangata angatonu pē ʻeni ʻi he fonuá pea ʻoku ʻi ai ʻa e toko fitu ʻo e kau tēvolo lalahi tahá ke feinga ke fakatafoki ia mei hono halá pea ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo fai ia.’”5

Kapau ʻe lava ʻe Sētane ʻo tohoakiʻi atu ha mēmipa ʻo e Siasí, te ne ikuna lahi ange ia ʻi ha taha kuo teʻeki ai ke ne fai ha fuakava mo e ʻOtuá. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Leli R. Lōleni, ko ha mēmipa mālōlō ʻo e Kau Fitungofulú: “ʻOku siofi ʻe he tēvoló ʻa e tokotaha kotoa pē, kae tautautefito kiate kinautolu ʻoku nau ngali maʻu ha faingamālie lahi ki he fiefia taʻengatá. ʻOkú ne meheka moʻoni ʻi ha taha pē ʻoku ʻi he hala ki he hakeakiʻí.”6

ʻOku ikuna lahi ange ʻa e filí ʻi he taú kapau ʻe ikunaʻi ʻe he filí ha taki ʻo e Siasí. Naʻe tohi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻo pehē: “ʻOku fie maʻu ʻe Sētane ʻa e kakai kotoa pē, kae tautautefito ʻene tokanga ki he kau tangata takimuʻa ʻoku ʻi ai honau ivi tākiekiná. Mahalo te ne feinga mālohi ange ke maʻu ha kau tangata ʻoku ngalingali ko ʻene fakafepaki lahi tahá ia, ko ha kau tangata ʻi he ngaahi feituʻu māʻolungá te nau lava ʻo fakalotoʻi ha niʻihi tokolahi kehe ke ʻoua te nau hoko ko ha kau tamaioʻeiki kia Sētane.”7

ʻE lava ke tokoni hono ʻiloʻi ʻe tuku ʻe Sētane ʻene kau taú ki heʻene kau fakafepaki mālohi tahá ke tau teuteu ke fehangahangai mo e ngaahi tau ʻi he kotoa ʻo e moʻuí. ʻE lava ke fakaʻaiʻai kitautolu ke hokohoko atu hono maluʻi kitautolu mei hotau fili fakalaumālié.

ʻE lava foki ke tokoni hono ʻiloʻi ʻení kiate kitautolu ʻi heʻetau vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo hotau ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lainolo A. Lasipeni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku tau tauʻi mo Sētane ki he ngaahi laumālie ʻo e tangatá. Ne ʻosi fakapapauʻi pē ʻi he maama kimuʻa he māmaní e ongo faʻahí. Ne tafoki ʻa Sētane mo e vahe tolu ʻe taha e fānau ʻa ʻetau Tamai ʻi Hēvaní mei Heʻene ngaahi talaʻofa ki he hakeakiʻí. Talu mei he taimi ko iá, mo hono ʻohofi ʻe he kau sevāniti ʻa e filí e ngaahi laumālie faivelenga ne nau fili ki he palani ʻa e Tamaí.”8

ʻI heʻetau vahevahe ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻe ngalingali aʻusia ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa ʻenau ngaahi tau mo Sētané, ʻe lava ke tau mateuteu lelei ange ai ke fakatokangaʻi ʻa e ngaahi tau ko iá pea mo kau fakataha mo e niʻihi kehé ʻi hono fakafepakiʻi iá neongo pe ko e hā ʻenau tuí.

2. ʻE feinga ʻa Sētane mo ʻene kau tau koví ke taʻofi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga fakalaumālié.

Fakakaukauʻi e ngaahi sīpinga ko ʻeni mei he folofolá:

  • Naʻe teke mālohi ʻe Sētane ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ke na kai ʻa e fua tapú ʻi he Ngoue ko ʻĪtení, ʻi heʻene tui te ne lava ʻo fakaʻauha ai ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí kimuʻa pea fakalakalaka lahi ange (vakai, Mōsese 4:6–12).

    ʻĪmisi
    chess pieces and an apple
  • Hili pē ʻa e mamata mata ki he mata ʻa Mōsese ki he ʻOtuá, “naʻe kaila ʻa Sētane ʻi ha leʻolahi, mo kalanga takai holo ʻi he funga ʻo e māmaní, mo fekau” ʻa Mōsese ke hū kiate ia (Mōsese 1:19).

  • Hili e ʻaukai ʻa Kalaisi ʻi ha ʻaho ʻe 40 pea fefolofolai mo e Tamai Hēvaní, naʻe feinga ʻa Sētane ke ʻahiʻahiʻi ʻa Kalaisi ke ne ngāue hala ʻaki Hono mālohí (vakai, Mātiu 4:2–11; Luke 4:1–13).

  • Naʻe ikunaʻi ʻa Siosefa Sāmita ʻe he fakapoʻulí kimuʻa siʻi pē pea hā mai ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi kiate ia ke kamata hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ʻi he māmaní (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:15–17).

Kuo tokolahi mo ha niʻihi kehe ʻi he folofolá pea ʻi he taimi ki he taimi naʻa nau maʻu ha teke mālohi mei he tēvoló ke taʻofi ʻenau tafaʻaki ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní.

ʻOku totonu ke tau ʻiloʻi ʻi heʻetau moʻuí, ʻe fakamamafa ʻe Sētane pe ko hono kau muimuí ki he feinga puleʻí kae lava ke taʻofi ha meʻa toputapu naʻe hoko pe ko e ola ʻo e meʻa ko iá. Ko e toko fiha nai ʻo kitautolu kuo tau tō ki he ngaahi ʻahiʻahi ko iá, aʻusia e ngaahi faingataʻa fakataautaha, pe fehangahangai mo ha faingataʻa kimuʻa pea hoko ha meʻa fakalaumālie ʻi heʻetau moʻuí? ʻOku tātātaha ke lele lelei hono maʻu ha uiuiʻi foʻoú, teuteu ke ʻalu ki he temipalé, pe kau ʻi ha toe meʻa fakalaumālie kehe.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801–77), “ʻI he taimi ʻoku tāpuekina ai ha niʻihi fakafoʻituitui ʻaki ha ngaahi mata meʻa-hā-mai, ngaahi fakahā mo ha ngaahi fakahā maʻongoʻonga, tokanga, he ʻoku ofi atu ʻa e tēvoló kiate koe, pea ʻe ʻahiʻahiʻi koe ʻo fakatatau mo e mata meʻa-hā-mai, pe fakahā kuó ke maʻú.”9

3. Ko e fakaʻaiʻai ʻa e tēvoló ʻa e hīkisiá.

ʻI he maama fakalaumālié, naʻe pehē ʻe Sētane ki he Tamai Hēvaní, “te u huhuʻi ʻa e faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá … ; ko ia ke ke foaki kiate au ho lāngilangí” (Mōsese 4:1). Naʻe iku ʻa e hīkisia ko iá ki heʻene toó pea tupu ai hono kapusi ia ki tuʻa. Naʻe tohi ʻe ʻĪsaia:

“ʻE Lusifā, ko e foha ʻo e pongipongí! hono ʻikai tō hifo koe mei he langí! …

“He naʻá ke pehē ʻi ho lotó, Te u ʻalu hake ki he langí, te u fokotuʻu ke māʻolunga hake ʻa hoku nofoʻangá ʻi he ngaahi fetuʻu ʻo e ʻOtuá: …

“… Te u tatau mo ia ʻoku māʻolunga taha pē” (ʻĪsaia 14:12–14).

Kuo pau ke tau tokanga ki heʻetau hīkisiá pea fakaʻehiʻehi mei hono fakaʻatā ʻa Sētane ke ne fakaʻaongaʻi ia ke fakataueleʻi ʻaki kitautolú. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻe Sētane ʻetau hīkisiá ke fakataueleʻi ʻaki kitautolu ke tau loto mamahi ʻi ha meʻa naʻe lea ʻaki ʻe ha tokotaha ke ʻikai ke tau toe foki ai ki he lotú. Pe te ne fakaʻaongaʻi ʻetau hīkisiá ke poupouʻi kitautolu ke lahi ange ʻetau tokanga ke ikunaʻi ha fakakikihí kae ʻikai ko e fakafanongo mo ʻofa ki ha taha kehé.

ʻE lava ke tokoni hono ʻiloʻi e ngaahi founga ʻa Sētané ke tau ikunaʻi ia.

ʻĪmisi
two tan chess pieces standing and several blue lying down

ʻOku feinga ʻa Sētane mo ʻene kau muimuí ke ikunaʻi kitautolu. ʻOku ʻākilotoa kitautolu ʻe he ngaahi filí ni pea ʻoku tau tuʻu laveangofua ki heʻenau ngaahi feingá ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí. ʻOku ʻikai totonu ke tau taʻetokaʻi honau mālohí pe fakakaukau ʻoku fuʻu maʻamaʻa ʻenau taumuʻá.

Ka kuo teuteuʻi kitautolu ki he tau ko ʻení talu mei he kimuʻa hotau fāʻeleʻí. Naʻe ʻi ai ha mata meʻa-hā-mai ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita (1838–1918) ʻo ne ʻilo ai ʻoku tokolahi ha ngaahi laumālie fili “naʻa nau maʻu fakataha mo e fuʻu tokolahi kehe ʻa ʻenau ngaahi ʻuluaki lēsoní ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié pea naʻe teuteuʻi kinautolu ke nau haʻu ʻi he taimi totonu ʻo e ʻEikí ʻo ngāue ʻi heʻene ngoue vainé ki hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālie ʻo e tangatá.” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:56). Naʻe fili ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he māmaní ke muimui ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he maama fakalaumālié pea te tau toe lava ʻo fai ia.

Naʻe ʻafioʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻe fonu ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení ʻi he fakatuʻutāmakí, faihalá, mo e lavakiʻí. Kuo pau ke tau feinga ke hoko ko e niʻihi ʻo e ngaahi ʻofefine mo e ngaahi foha mālohi mo faivelenga taha ʻo e ʻOtuá, ke ikunaʻi ʻa Sētane mo ʻene ngaahi ivi taukei mo mālohí ʻi he ngaahi tau fakaʻosi kimuʻa ʻi he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. George Q. Cannon, Gospel Truth, sel. Jerreld L. Newquist (1987), 64–65.

  2. Russell M. Nelson, “The Canker of Contention,” Ensign, May 1989, 69.

  3. Vakai, Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “Tau ʻi he Langí,” topics.ChurchofJesusChrist.org.

  4. Ulisses Soares, “ʻIo, Te Tau Lava Pea Te Tau Ikuna!” Liahona, Mē 2015, 75.

  5. George A. Smith, “Discourse,” Deseret News, Nov. 1857, 287.

  6. Larry R. Lawrence, “ʻOku Hoko Atu e Taú,” Liahona, ʻEpeleli 2017, 33.

  7. Spencer W. Kimball, The Miracle of Forgiveness (1969), 175.

  8. Ronald A. Rasband, “Fokotuʻu ha Hūfangaʻanga Fakalaumālie mo Malu,” Liahona, Mē 2019, 108.

  9. Brigham Young, “Discourse,” Deseret News, Feb. 27, 1856, 402.