2021
ʻOku ʻIkai Ke Mau Toe Ilifia
Sepitema 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē: Ngaahi ʻAta ʻo e Tuí

ʻOku ʻIkai Ke Mau Toe Ilifia

Naʻa mau loto-mamahi ʻi he taimi naʻe ʻilo ai ne kanisā homa fohá, ka naʻe iku ʻene puké ko ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ki homau fāmilí.

ʻĪmisi
fāmili ʻoku nau tuʻu fakataha ʻi tuʻa

Faitaaʻi ʻe Leslie Nilsson

Naʻá ku tupu hake ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ka naʻá ku mavahe mei he Siasí ʻi heʻeku kei taʻu hongofulu tupú hili e hiki hoku fāmilí mei ʻAlapamá. Naʻá ku hiki kimui ange ki Kalefōnia, ʻa ia ne u ngāue mo ako ai. Ko e feituʻu ia naʻá ku fetaulaki ai mo Petulikí. Hili ha uike ʻe ono mei ai, naʻá ma fakamaʻu.

ʻI heʻema mali pea kamata ke maʻu ha fānaú, naʻá ma ʻiloʻi naʻe mahuʻinga ke mahino kiate kinautolu ʻa hono mahuʻinga ʻo e tuí mo e tui fakalotú. Naʻá ma loto ke hoko ia ko ha konga ʻo homa fāmilí.

Naʻa mau hoko ko e meʻa ne mau ui ko e “kau folau ʻeveʻeva ki he ngaahi siasí,” ʻo mau ʻaʻahi ki ha ngaahi siasi lahi. Naʻa mau vakaiʻi ʻa e ngaahi siasi kehekehe, ka naʻe ʻikai ke ongo tonu ha taha.

ʻI he 2012, ne mau fononga ai ki ʻAlapama ke u lava ʻo toe fetuʻutaki mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí. Naʻa mau saiʻia ʻi he ʻēlia ne u tupu hake ai ʻi heʻeku kei siʻí. Ko ia, ne mau hiki ki ai ʻi he 2014, ʻo fakatau mai ha ngaahi konga kelekele mo ha fanga monumanu, pea kamata ke tō mo fakatau atu e koloá.

“Ko e Hā ʻOku ʻIkai Papitaiso Ai Aú?”

ʻI ha pongipongi ʻe taha naʻe haʻu homa foha taʻu fitu ko Sesí ki homa lokí mo ha tohi tā fakatātā ʻo e Tohi Tapú maʻá e fānaú.

Naʻá ne pehē mai, “Mami, sio ki he tā ko ʻeni ʻo Sīsuú. ʻOku papitaiso Ia. Ko e hā ʻoku ʻikai papitaiso ai aú?”

Naʻe laukonga mo saiʻia ʻa e fānaú kotoa ʻi he Tohi Tapu ko iá, pea ne nau kamata fai e fehuʻi tatau: “Ko e hā ʻoku ʻikai ke tau kau ai ki ha siasí? Te mau papitaiso ʻafē?”

ʻI he meimei taimi tatau pē ko ʻení, ne mau kamata ngaohi ha kalameli (caramels) mei he huʻakau ʻo e kosí ʻo fakatau atu ʻi he māketi ʻa e kau faama fakalotofonuá. Naʻe saiʻia ai ʻa e kakaí, pea naʻe ola lelei ʻemau pisinisi fakaneifuá. ʻI heʻene aʻu ki he faʻahitaʻu fakatōlau ko iá, ne mau fakatau atu ʻemau fakaneifuá ʻi ha falekoloa nai ʻe 30. ʻI Sune ʻo e 2015, naʻa mau ʻalu ai ki ha māketi lahi fakavahaʻapuleʻanga ʻi ʻAtalanitā ʻo tānaki mai ha ngaahi falekoloa nai ʻe teau. Ne ʻikai fuoloa kuo mau ʻi he televīsoné mo ha ngaahi makasini.

Naʻa mau ngoahi taimi kakato e fakaneifuá ʻo aʻu ki he faʻahitaʻu fakatōlau ko iá. Ko e taimi ia ne liliu ai ʻemau moʻuí.

“Teuteu ki ha Nofo Taimi Lōloa”

Naʻá ku maʻu ʻa e meʻa ne u pehē ne u fie maʻu maʻu pē ʻi he moʻuí—ko ha pisinisi ne fakatefito ʻi he fāmá ʻo ngāue mo hoku fāmilí pea akoʻi ʻeku fānaú fekauʻaki mo e moʻuí ʻo fakafou ʻi ha faama. Naʻe maʻu ʻe he kakaí ha fakatātā fakaʻofoʻofa ʻo e ngāue fakataha homau fāmilí, ka naʻa mau faingataʻaʻia lahi.

Naʻá ma tukunoaʻi e fānaú kae lava ke ola lelei e ngāue fakapisinisí. Naʻe ʻikai ke fai ha tokanga ki heʻema nofo-malí. Naʻá ma feinga ke fai ha ngaahi meʻa lahi. Naʻe ʻikai ke tonu ʻa e ngaahi meʻa naʻá ma fakamuʻomuʻá. Naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻamau fakavaʻe fakalaumālie. Naʻe ʻikai ke tataki ʻe he Tamai Hēvaní ʻemau moʻuí. Naʻá ma feinga pē ke ma fai e meʻa kotoa.

ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ko iá, naʻe puke e fānaú kotoa ʻi he ngaloʻafú. Naʻá ma ʻoange kiate kinautolu ha ngaahi faitoʻo ʻenitipaiōtiki, pea ʻikai fuoloa kuo sai ʻa e taha kotoa tukukehe pē ʻa Sesi. Naʻe ʻikai mole ʻene talé, pea kamata fufula hono kiá. Naʻe ʻave ia ʻe Pati ki he toketā ki he fānaú ʻi heʻema fakakaukau ke toe ʻomai ha faitoʻo ʻenitipaiōtiki.

Hili ha houa ʻe ua ne telefoni mai ʻa Pati mei he falemahakí. Naʻe ʻave ʻe he toketaá ʻa Sesi ke fakaʻata na ʻoku uesia ʻa hono ongo maʻamaʻá. Ka naʻe ʻiloʻi ai ʻe he toketaá ha foʻi ngungu ʻinisi ʻe 11 ʻi hono fatafatá.

Naʻe pehē ʻe he toketaá, “ʻAlu ki ʻapi ʻo fakamaau homou ʻū meʻá pea mou ʻalu ki Pemingihemi, ʻo mateuteu ki ha nofo taimi lōloa.”

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi, ʻo ʻemau aʻu ki he falemahaki maʻá e fānaú ʻi Pemingihemí, ne mau maʻu ai e ola ʻo e sivi ʻa Sesí. Kuo maʻu ia ʻe he fokoutua kanisā ʻoku ʻiloa ko e pediatric acute lymphoblastic leukemia, ko ha faʻahinga kanisā toto ʻoku vave ʻene ʻene tupú.

“ʻOkú Ke Manatuʻi Nai Au?”

ʻI he uike ʻe tolu hono hokó, ne u nofo falemahaki mo Pati. Lolotonga ʻeku tokanga taha kia Sesí, ne fefokifokiʻaki ʻa Pati ki homau ʻapí mo e falemahakí ʻa ia ko ha fononga ne miniti ʻe 90. Naʻá ne feinga ke hoko atu ʻemau pisinisí mo tokangaʻi ʻemau fanga kosí. Naʻe haʻu ʻeku faʻē ʻi he fonó mei Kalefōnia ʻo nofo mo e toenga ʻo ʻema fānaú.

Naʻe kamata ke tuʻusi ʻe he foʻi ngungu ʻa Sesí hono halanga mānavá, ka naʻe holo hili ha ngaahi uike ʻe ono ʻo e kimó (chemotherapy). Naʻá ma fakakaukau ko e taimi pē ʻe ʻosi ai e kanisaá, ʻe faingofua ange, ka naʻe ʻi ai ha konga toto ne poloka ʻi he ʻuto ʻo Sesí. Hili e ngāue ki ai ʻa e kau toketaá, naʻe maʻu ia ʻe he niumōniá. Naʻe tuʻo fitu ʻene fefokifokiʻaki mei falemahaki ʻi he ngaahi māhina siʻi hono hokó.

ʻI Tīsema ʻo e 2015, lolotonga e ʻi falemahaki ʻa Sesí, naʻá ku kamata lau e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ku fakakaukau, “Naʻá ku mavahe mei he Siasí, pea naʻá ku fie fakapapauʻi ʻoku tonu ʻeku filí ʻo hangē ko ia ne u fai ki he ngaahi siasi kehé.” Ka ʻi he taimi pē ko iá, naʻe ongo moʻoni ia kiate au—ʻa e nonga kakato. Naʻe lea fakapatonu mai ʻa e tohí kiate au. Naʻe ʻikai fie maʻu ia ke u toe lotu ke ʻiloʻi pe naʻe moʻoni. Naʻá ku ʻiloʻi ʻi hoku lotó talu pē mei he kamataʻangá naʻe moʻoni ia. Naʻá ku lautohi ʻi ha ngaahi houa lahi ʻi he loki ko ia ʻo e falemahakí.

ʻI ha taimi ʻe taha, naʻe mofi lahi ai ʻa Sesi, ʻo aʻu ki ha ʻaho ʻe 10. Naʻe ʻikai ke mole ia, pea naʻe fili ʻa e kau toketaá ke fai ha sivi ʻo e uho ʻo e huí pe ʻoku toe foki mai ʻa e kanisaá. ʻOku ou manatuʻi ʻeku tokoto he faliki ʻo e falemahakí. Ne u ʻi ha tuʻunga maʻulalo ʻaupito. Ko e taimi ia ne u fakakaukau ai ke tā kia ʻIleini ʻOupooni, ko ha mēmipa homau uōtí lolotonga ʻeku tupu hake ʻi ʻAlapamá.

Naʻá ku kaungāmeʻa mamae mo e ʻofefine ʻo Sisitā ʻOupōní. Neongo naʻe teʻeki ke u talanoa mo e fāmili ʻOupōní ʻi ha taʻu ʻe 20, ka naʻe ʻikai ke u lava ʻo fakangaloʻi ʻa e fofonga ʻo ʻIleiní. Naʻá ku fakasio ia ʻi he Facebook, pea naʻá ku telefoni ki ai mei he faliki ʻo e falemahakí.

“ʻOkú ke manatuʻi nai au?” Naʻá ku fehuʻi ange.

“ʻOku Haʻu ʻa e Kau ʻĀngeló Kiate Kimautolu”

Hili ʻeku fakamatalaʻi ange e meʻa ne aʻusia ʻe homau fāmilí, naʻá ku tala ange kia Sisitā ʻOupooni: “ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi e meʻa ʻoku ou fie maʻú, ka ʻoku ʻoku ou fie maʻu ha meʻa. ʻOku ʻikai ke u mālohi ʻi he Siasí. ʻOku ʻikai ke mau ʻalu ki ha siasi, ka ʻoku ou fakakaukau maʻu pē kiate koe. Kātaki, te ke lava nai ʻo tokoni mai?”

Naʻá ne pehē mai, “Te tau lava ʻo kamata ʻaki hono tuku haʻo tāpuaki mo Sesi.” Naʻá ne talamai ʻe haʻu hono husepāniti ko Liní ki falemahaki he efiafi ko iá.

Hili e telefoní, naʻá ku tala ange kia Peti, “ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻikai ko ha mēmipa koe ʻo e Siasí, ka ʻe lava nai ke haʻu ha niʻihi ʻo faingāue kia Sesi?”

Naʻá ne pehē mai, “Ko e hā pē e meʻa ʻe tokoni ke ne ongoʻi fiemālié.”

Naʻe hū mai ʻi he efiafi ko iá ʻa Misa ʻOupooni mo ha ongo faifekau ngāue taimi kakato, ʻoku nau teunga maluʻi hinehina kotoa koeʻuhí naʻe puke lahi ʻa Sesi.

ʻOku ou manatuʻi ʻeku fakaava e matapaá mo fakakaukau pē, “ʻOku haʻu ʻa e kau ʻāngeló kiate kimautolu.”

Naʻa nau tuku ha tāpuaki maʻa Sesi. Naʻe fakahokohoko leva ʻe Misa ʻOupooni ʻa e fānaú kotoa ʻo tuku ha tāpuaki ki he taha kotoa. Peá ne tuku mo haku tāpuaki. Peá ne tuku leva ha tāpuaki ʻo Pati. Ko e taha ia ʻo e ngaahi fuofua aʻusia ne mau ongoʻi kotoa ai e Laumālié. Naʻe mālohi ia. Naʻe holo e mofi mo Sesí ʻi he ʻaho hono hokó. ʻI hono fakaʻatā pē ia mei falemahakí, naʻa mau kamata ʻalu leva ki he lotú.

“Ne Mau Maʻu Ia”

ʻI Fēpueli 2016, naʻe kamata ke ʻaʻahi mai e ongo faifekau taimi kakató. ʻI he kamataʻangá naʻe fakakaukau ʻa Pati ko ʻena haʻu ke tokoni ʻi he fāmá. ʻI he taimi naʻa mau tali ai ha fakaafe ke na akoʻi kimautolú, naʻá ne fakakaukau ko e ngaahi lēsoní maʻá e fānaú pē.

ʻI he teuteu ʻa e ongo faifekaú ke akoʻi kimautolu ʻena lēsoni ʻuluakí, naʻe ʻalu ʻa Pati ki tuʻa ʻo ngāue ʻi he palaú. Hili ha miniti nai ʻe 20, ne u lava ʻo tala—ne loto-mamahi—ʻa e ongo sisitaá mo e ongo ʻeletaá. ʻI he momeniti ko iá, naʻá ku ongoʻi ʻoku totonu ke u ʻalu kia Pati ʻo kole ange ke haʻu ʻo fanongo taimi siʻi.

Naʻe talamai ʻe he kau faifekaú kimui ange naʻa nau lotua ko e meʻa ia te u faí. Naʻa nau ʻiloʻi naʻe fie maʻu ke fanongo ʻa Pati ki he meʻa naʻa nau akoʻí.

Hili hono akoʻi kimautolu ʻe he kau faifekaú ʻi ha ngaahi uike siʻí, naʻe loto ʻa Sesi, Pou mo Falangikē ke papitaiso. Naʻe pehē ʻe Pati naʻe lelei ʻaupito, ka naʻá ne ongoʻi naʻe “ʻikai toe lava ʻo fakamoʻui ia.” Ko e kimuʻa ia peá ne fetaulaki mo Voni mo Kelenitā Memolī pea fanongo ʻi he lea ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá lolotonga e konifelenisi lahí.

ʻI heʻemau sio kia Brother Memolī ʻi he lotú, ne u manatuʻi ia mei heʻeku kei siʻí. Naʻá ne hoko he taimí ni ko e taki faifekau fakauooti. Naʻe fakafeʻiloaki ʻe Pati ia, ʻo ne tala ange kia Brother Memolī naʻá ne fuʻu fie maʻu ke kau ʻema fānaú ki he Siasí.

Naʻe fofonga malimali pē ʻa Brother Memolī mo pehē ange, “ʻOku sai ia. Te mau fai ia maʻá e fānaú.”

Hili ha ngaahi uike siʻi mei ai, hili ha lēsoni mei he kau faifekaú fekauʻaki mo e palani ʻo e fakamoʻuí, naʻe pehē ʻe Brother Memolī, “Ongo tamaiki, te tau talanoa leva ki hoʻomo papitaisó.” Peá ne toe pehē mai, “Pea te tau talanoa leva ki he papitaiso hoʻomo tamaí .”

Naʻe tala ange ʻe Peti ʻoku sai pē, ka naʻe kei hokohoko atu pē ʻene veiveiua fekauʻaki mo ʻene tuʻunga moʻui tāú ʻo aʻu ki he konifelenisi lahi ʻo e ʻEpeleli ko iá.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻUkitofa ʻi heʻene leá, “Mahalo ʻokú ke ilifia, ʻita, loto-mamahi, pe fakamamahiʻi ʻe he veiveiuá. Kae hangē ko hono ʻilo ʻe he Tauhi Sipi Leleí ʻEne sipi molé, kapau ʻe hiki hake ho lotó ki he Fakamoʻui ʻo e māmaní, te Ne ʻiloʻi koe.”1

Naʻe pehē ʻe Pati: “Kimuʻa aí, naʻe ʻikai ke u fakakaukau ʻe lava moʻoni ke u hoko ko ha konga ʻo e meʻá ni, pea naʻá ku moʻui taau mo e fakamoʻuí. Kae hili ʻeku fanongo kia ʻEletā ʻUkitofá, naʻá ku fakatokangaʻi naʻe ʻikai tōmui kiate au. Naʻe ʻi ai hoku faingamālie ke u aʻu ki hēvani. Kuo teʻeki ai ke u ongoʻi ha meʻa pehē. Talu mei ai mo ʻeku ʻiloʻi. Ko e Siasi ʻeni ʻo e Fakamoʻuí. Naʻa mau ʻilo ia. Naʻá ku papitaiso pea maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. Hili ha uike ʻe taha mei ai naʻá ku papitaiso ʻeku ongo tamaiki tangatá. ʻI he taimi naʻe taʻu motuʻa feʻunga ai ʻema ongo tamaiki fefiné, naʻá ku papitaiso kinaua.”

Hili ha taʻu ʻe taha, naʻa mau sila ʻi he Temipale Birmingham Alabama.

“ʻOku ʻIkai Ke Mau Toe Ilifia”

Kuo fakamālohia ʻema nofo-malí ʻi hono moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi heʻema hoko ko e mēmipa ʻo Hono Siasí. Kuó ne ngaohi au ke u hoko ko ha faʻē lelei ange. Kuó ne ʻoange ki heʻema fānaú ha fakavaʻe naʻe ʻikai ke nau mei maʻu. ʻOkú ma falala ki honau kahaʻú, he ʻoku nau maʻu ʻeni ʻa e Siasí ʻi heʻenau moʻuí.

ʻOku ou houngaʻia ʻi he meʻa kotoa pē kuo hokó pea mo e ngaahi lēsoni kotoa kuó u akó. ʻOku ou tui naʻe mahuʻinga ke u foua ha ngaahi meʻa lahi, pea mo ha ngaahi faingataʻaʻia fakaeʻatamai lahi. Naʻe fie maʻu ke u loto-fakatōkilalo, ongoʻi ʻa e fie maʻu lahi ʻa e tokoni mo e ʻofa mo e fakamolemole ʻa e ʻOtuá, pea fakamolemoleʻi au ʻi heʻeku ngaahi faihalá ʻi heʻeku moʻui kimuʻá.

Naʻe ʻosi e faitoʻo kimo ʻo Sesí pea mo ʻene faitoʻo ʻo e ngaahi kemikale (steroids) fakaʻosí ʻi Māʻasi 2019. Te mau loto-mamahi kapau ʻe toe foki mai ʻene kanisaá, ka ʻoku mau maʻu he taimí ni ha fakakaukau ʻoku taʻengatá. Kuo silaʻi homau fāmilí he taimí ni. ʻOku ʻikai ke u lava ʻo fakakaukau atu ki he ʻikai ke u maʻu ʻa e Siasí ke u tafoki ki ai ʻi he meʻa kotoa pē. Kuo liliu kimautolu ʻe he ongoongoleleí ʻo taʻengata.

Ko e hā pē meʻa ʻe hokó, ʻe SAI PĒ e meʻa kotoa. ʻOku ʻikai ke mau toe ilifia. Naʻe iku e puke ʻa Sesí ki he meʻa lelei taha kuo hoko kiate kimautolú. Naʻá ne ʻomi kimautolu ki he Siasi ʻo e Fakamoʻuí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dieter F. Uchtdorf, “Te Ne Hili Koe ki Hono Umá ʻo Fua Koe ki ʻApi,” Ensign pe Liahona, Mē 2016, 104.