2021
Ko Hoku Tokoni Faivelengá
Sepitema 2021


Faivelenga ʻi he Fakaʻau ke Motuʻa Angé

Ko Hoku Tokoni Faivelengá

ʻI heʻene aʻu ki he ngāue tokoní, naʻe ʻikai teitei lau ʻe Leli ia ko ha ʻā vahevahe ʻa e taʻu motuʻá.

ʻĪmisi
couple visiting an elderly woman

Ngaahi tā fakatātā ʻa Carolyn Vibbert; maʻu ʻa e ngaahi taá ʻi he angalelei ʻa e fāmili Mōkení

ʻI heʻeku foki mo hoku fāmilí ki he kolo naʻá ku tupu hake aí, naʻa mau maʻu ha kolo ʻoku liliu. Naʻe ʻiloa ʻi ha taimi ko ha feituʻu ki he ngaahi fāmili kei talavoú, ne hoko e kaungāʻapí he taimí ni ko e ʻapi ki ha kau uitou tokolahi, ngaahi mātuʻa kuo lalahi ʻenau fānaú pea nau hiki atu, pea mo ha ngaahi fāmili kei iiki ʻoku fakaʻau ke tokolahi ange ʻa ia ne nau hiki mai ʻi he taimi ne ʻatā ai e ngaahi ʻapí.

Koeʻuhí ko e feliliuaki ʻa e tokolahi ʻo e kakaí, naʻe toe fokotuʻutuʻu foʻou ai ʻa e ngaahi ngataʻanga ʻo e uōtí. Naʻe fakatahaʻi ha ngaahi konga ʻo e uooti ʻe tolu ki ha uooti pē ʻe taha, pea ui au ko e pīsope. Naʻe ʻi ai ha ngaahi ʻaho siʻi ke u fakakaukau ai ki haʻaku ongo tokoni. Naʻe vave hono maʻu ʻo e hingoa ʻuluakí pea naʻe fakapapauʻi mai ia ʻe he Laumālié. Ka naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi he taimi pē ko iá pe ko hai ne totonu ke hoko ko e tokoni ʻe tahá.

Naʻá ku fakakaukau ki ha kau talavou tokolahi ʻi he uooti foʻoú, ka naʻe ʻikai ke u maheni lelei mo kinautolu. Naʻe hangē kiate au naʻa mau fie maʻu lahi ange kinautolu ʻi he houalotu ʻa e Kau Talavoú.

Naʻá ku maheni mo ha tangata matuʻotuʻa ange ko Leli Mōkeni, ʻa ia naʻe nofo ʻi he koló ʻi ha taimi fuoloa. Ko hono moʻoní, naʻá ne hoko ko ha taki ʻo e toʻu tupú ʻi heʻeku kei taʻu hongofulu tupú. Naʻá ne taʻu 76 he taimí ni. Naʻá ku ongoʻi ne ueʻi au ke u talanoa mo ia. Naʻá ku fakakaukau, “Mahalo te ne tokoniʻi au ke u maheni lelei ange mo ha niʻihi ʻo e kakai ʻoku ʻikai ke u ʻiloʻí.”

Naʻá ne tuʻu ʻi he tauʻanga meʻalelé ʻi heʻeku aʻu atu ki hono ʻapí, pea ne teʻeki fai ha feleaʻakí, ne u ʻiloʻi ai ʻe hoko ʻa Leli ko e tokoni ʻe tahá. Naʻá ku ʻaʻahi ki ai ʻi ha ngaahi miniti siʻi; peá u foki leva ki ʻapi ʻo telefoni ki he palesiteni fakasiteikí. Naʻe hikinimaʻi ʻa e kau pīsopelikí ʻi he Sāpate ko iá, pea tokoni ua ʻa Leli.

Naʻe lea mokomoko ʻa Leli pea ʻulungaanga lelei, ka ʻi he taimi naʻá ne lea aí, naʻe fakafanongo ʻa e kakaí. Naʻá ne tui taʻeueʻia foki ki he ʻEikí. Naʻe ʻikai fuoloa kuó u ako ke falala ki heʻene faleʻí.

“Te Tau ʻAʻahi Kiate Kinautolu”

Naʻe fakahoko lelei ʻe he kau faiako fakaʻapí (ʻoku ʻiloa he ʻahó ni ko e kau tangata ngāue fakaetauhí) ʻa e ʻaʻahi ki he kau uitoú pea fakahā e tuʻunga ʻoku nau ʻi aí ki he kau pīsopelikí. ʻI he ʻaho ní, ko e konga lahi ʻo e fatongia ki he tuʻunga ʻoku nau ʻi aí ʻoku fakahoko ia ʻe he kōlomu ʻo e kaumātuʻá mo e Fineʻofá. Ka ʻi he taimi ko iá, ne u ongoʻi foki mo ha fatongia ke u ʻaʻahi kiate kinautolu. Ko ia naʻá ku feinga leva ke ʻaʻahi ki ha toko taha pe toko ua ʻi he uike. ʻI he tuʻunga ko iá, naʻe meimei lava ha taʻu ʻe taha ke ʻaʻahi kiate kinautolu kotoa. Ne u ongoʻi ne ʻikai ʻi ai haʻaku taimi feʻunga, koeʻuhí ne kei siʻi hoku fāmilí pea naʻa nau fie maʻu foki mo hoku taimí.

Naʻá ku talanoa ki he meʻá ni lolotonga ha fakataha pīsopelikí, pea naʻe ʻi ai ha fakakaukau ʻa Leli.

ʻĪmisi
Larry and Elizabeth Morgan

Leli mo ʻElisapeti Mōkeni

Ngaahi tā fakatātā ʻa Carolyn Vibbert; maʻu ʻa e ngaahi taá ʻi he angalelei ʻa e fāmili Mōkení

Naʻá ne pehē mai, “Fēfē kapau te u tokoni atu mo hoku uaifí? ʻOkú ma ʻatā ʻi he ʻahó kakato ke ʻaʻahi ai. Fakafalala ki he kau faiako fakaʻapí, kae tuku ke u ʻalu mo ʻElisapeti ʻo sio kiate kinautolu ʻoku nau fie maʻu ha kiʻi tokanga lahi angé. Te ma fakahoko ange ʻokú ke tokanga kiate kinautolu.”

Hili iá, naʻe fakahoko ʻe hoku tokoni faivelengá mo hono uaifí ha ngaahi ʻaʻahi lahi mo fakafiefiaʻi ha ngaahi laumālie tokolahi. Naʻá na fakamaʻamaʻa lahi ʻeku kavengá.

“ʻOku Taʻu Fiha Nai ʻa e Palōfitá?”

ʻI ha taimi ʻe taha, naʻe fie maʻu ʻe homau uōtí ha faiako Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté. Naʻa mau lotu mo vakaiʻi ʻi heʻemau hoko ko e kau pīsopelikí ha ngaahi hingoa kehekehe mo e palesiteni ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté. Ka naʻe ʻikai ke mau ongoʻi ha fakapapau fekauʻaki mo e meʻa ke faí. Ne toe maʻu ʻe Leli ha fakakaukau. “Fēfē ʻa ʻIla Kipi?” Naʻe taʻu 70 tupu ʻa ʻIla, ka naʻa mau ongoʻi kotoa pē te ne hoko ko ha faiako lelei. Naʻe loto ki ai ʻa e palesiteni ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté.

Naʻe kata ʻa Sisitā Kipi ʻi heʻeku fakahoko ange mo Leli e uiuiʻí. Naʻá ne pehē mai, “ʻOku ou motuʻa. Tuku pē muʻa au ki he tafaʻakí.”

ʻI he tali mai ʻe Leli, “Sisitā Kipi, ʻoku taʻu fiha … ,” ne u pehē te ne fakatātā ʻaki ia mo hono taʻu motuʻá ko ha sīpinga. Ka naʻe ʻikai. Naʻá ne lea ʻaki ʻi he angaʻofa ʻo pehē, “ʻOku taʻu fiha nai e palōfitá?” ʻI he taimi ko ʻení, naʻe toki hoko pē ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ko e Palesiteni ʻo e Siasí ʻi hono taʻu 84.

Naʻe tali ange ʻe ʻIla, “ʻOku ou laveʻi e meʻa ʻokú ke ʻuhinga ki aí. Mahalo ʻoku ʻikai ke tau fuʻu motuʻa ke tokoni.” Pea ʻi he taʻu ʻe tolu hono hokó, naʻá ne hoko ai ko ha faiako tōtōatu ʻo e Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí.

ʻOku ou taʻu 69 he taimí ni, pea ʻoku ou faʻa fakakaukau kia Leli mo e tui naʻá ne fakahaaʻi ke tali e uiuiʻi ke hoko ko ha tokoni ʻi he kau pīsopelikí ʻi hono taʻu 76. ʻI heʻeku fakakaukau ki heʻene ngāué, ʻoku ueʻi au ke u fakakaukau ʻoku kei lahi pē meʻa te u lava ʻo faí—pea ʻe lava ke fai ia ʻe ha tokolahi ʻo kitautolu ʻi hotau taʻu 60 tupú, 70 tupú, mo e 80 tupú—ke hokohoko atu hono langa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.