2021
Foki Vave ki ʻApí—Ko e Meʻa Naʻá ku Ako mei he ʻApitanga ʻo Saioné
Sepitema 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē: Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 102–105

Foki Vave ki ʻApí—Ko e Meʻa Naʻá ku Ako mei he ʻApitanga ʻo Saioné

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻu e talanoá ʻi Utah, USA.

ʻI heʻeku foki vave mai ki ʻapi mei heʻeku ngāue fakafaifekaú, ne u maʻu ha fiemālie ʻi ha talanoa ki he Kāingalotu ʻi he kamataʻangá.

ʻĪmisi
fefine ʻoku lau folofola

ʻI heʻeku tupu haké, naʻe tauʻatāina ʻeku moʻuí pea faingofua. Naʻe faingofua pē ʻa e akó mo e ngaahi meʻa ne u manako aí. Naʻe ʻikai lahi ha ngaahi meʻa ke u lāunga ai pea ne u fiefia maʻu pē.

Ka naʻe liliu ʻeku moʻuí hili e hoko hoku taʻu 19.

Naʻa ku loto-vēkeveke ʻi heʻeku ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ʻi ʻAsanisione, Palakuaí. Ne u ʻamanaki ʻe lelei e meʻa kotoa, ʻo hangē ko ia ne hoko ʻi he toenga ʻo ʻeku moʻuí. Ka neongo ia, hili ha māhina nai ʻe fā ʻo ʻeku ngāue fakafaifekaú, ne u foki ki hoku kolo tupuʻangá koeʻuhí ko e taulōfuʻu ʻo e loto-mafasiá mo e loto-hohaʻá. Naʻá ku fakakaukau ne u lavameʻa maʻu pē—ko ha taha ne ʻikai ha vaivai, ʻo kapau naʻe malava ia. Ka ko ʻeni ne fakafonu au ʻe he manavasiʻí, loto-tauteá, ʻitá, siva e ʻamanakí, mo e loto-mamahí. Ko e meʻa pē ne u fakakaukau ki aí ko e lahi ʻeku tōnounoú.

Ako mei he ʻApitanga ʻo Saioné

Naʻe ʻomi ʻe ha talanoa mei he hisitōlia ʻo e Siasí ha fakanonga. ʻI he ʻaho 24 ʻo Fēpueli 1834, naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ha fakahā (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 103) ke fokotuʻutuʻu ha kau tangata ʻe toko 100 ke fononga ki he Vahefonua Siakisoní, Mīsuli, USA ke tokoni ki he Kāingalotú ke toe maʻu e kelekele ne mole meiate kinautolu ʻi hono tuli kinautolu mei ai ʻi he taʻu kimuʻá. Naʻe fakafuofua ki ha kau tangata, houʻeiki fafine mo e fānau ʻe toko 230 naʻa nau kau atu ki aí, ʻa ia ne ʻiloa ko e ʻApitanga ʻo Saioné. Hili e teuteú, ne mavahe e kulupú mei ʻapi ʻi Mē ʻo nau laka atu ʻi ha meimei kilomita ʻe 65 he ʻaho.1

Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he fehangahangai ʻa e ʻApitanga ʻo Saioné mo e ngaahi tuʻunga fakatuʻasino ʻo e fonongá, ka naʻe kamata ke hā mei he niʻihi ʻo e kulupú ʻe he lauʻikoví, talangataʻá, mo e angatuʻú. Ka naʻe kei tokolahi pē e niʻihi kehe ne faivelengá pea lau ko ha faingamālie ke kau atu ki he fononga pea kau fakataha mo Siosefa. ʻI he liliu ʻa e ngaahi tūkunga ʻi honau ʻātakaí, naʻe fekumi ʻa e Palōfitá ki ha fakahinohino mei he ʻEikí pea maʻu ai mo ha fakahā ʻe taha ʻi Sune (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 105) ʻo fakahaaʻi ai naʻe ʻikai fie maʻu ke hoko atu ʻenau ngāué. Naʻe foki ʻa e kau mēmipa ʻo e ʻapitangá ki ʻapi ʻo hangē ne ʻikai ke fakakakato ʻenau taumuʻa ke huhuʻi ʻa Saioné, neongo naʻe fakatokangaʻi ʻe ha niʻihi naʻe ʻikai ko ha tōnounou ʻeni koeʻuhí naʻa nau lava ke ofi ange ki he ʻOtuá ʻi he fononga ko ʻení pea mamata ki Hono toʻukupú ʻi heʻenau moʻuí.2

ʻĪmisi
Ko hono toho ʻe Siosefa Sāmita mo ha kau tangata kehe ha saliote ʻoku ʻufiʻufi

Struggle at Zion’s Camp [Faingataʻa ʻi he ʻApitanga ʻo Saioné], fai ʻe Clark Kelley Price

Liliu e Tokangá mei he “Ngaahi ʻUhinga” o e Kuohilí

ʻI he maʻu ʻe he Kāingalotu ʻi he ʻApitanga ʻo Saioné ʻa e ongoongo te nau foki ki ʻapi ʻo ʻikai maʻu e tāpuaki ne nau ʻamanaki ki aí, mahalo naʻa nau fifili pe ko e hā e ʻuhinga ne kole ange ai ʻe he Tamai Hēvaní ke nau fakahoko ʻa e fonongá. Ne u fifili foki mo au pe ko e hā ne tataki ai au ki ha feituʻu naʻe ʻikai ke hoko ai ʻo hangē ko ʻeku palaní.

Hili e ongoʻi loto-mamahi lahi ʻi ha ngaahi uike lahi ʻi ha toe taimi lahi ange ʻi ha taimi ʻi muʻa, ne u fakatokangaʻi naʻe ʻikai ke u loto ke hoko atu ʻeku moʻuí ʻi ha faʻahinga tōʻonga ʻoku ʻikai sai. Ne u ʻiloʻi naʻe ʻikai ʻomai au ki he māmaní ke u nofo ʻi ha moʻui fonu ʻi he loto-foʻi mo e siva e ʻamanakí. ʻI hono fakaʻosí, ʻoku tau ʻi heni ke “maʻu ʻa e fiefiá”! (2 Nīfai 2:25). Naʻá ku fakakaukau ke hiki ʻeku tokangá mei he “ngaahi ʻuhinga” ʻo e kuohilí ki he fekumi ki he taumuʻá ʻi he lotolotonga ʻo e faingataʻá.

Naʻá ku tokoni ki he niʻihi kehé, kau atu ki ha ngaahi meʻa fakamanakoa foʻou pea foki ki he akó. Ne u kamata hiki foki mo ha tohinoa fakaʻaho ʻo e loto-houngaʻiá. Ko e meʻa naʻe kamata ʻaki ha laine pē ʻe tahá ne aʻu ki ha ngaahi peesi fonu ʻi he kamata ke u fakatokangaʻi lelei ange ʻa e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi heʻeku moʻuí. Naʻe liliu ʻeku lotú mei ha lisi ʻo e ngaahi meʻa ne u fakaʻamu ki aí ki ha lisi ʻo e ngaahi meʻa ne u houngaʻia aí.

Neongo naʻe ʻikai mole atu ʻa e ngaahi ʻaho faingataʻaʻiá—ʻoku teʻeki pē ke nau mole atu—ʻoku ou ʻiloʻi ʻeni ʻa e faikehekehé ʻi he nofotaha ʻeku tokangá ʻi he lelei ʻo e moʻuí. Ne ʻikai ke u vakai ki hoku ngaahi faingataʻaʻiá ko ha meʻa ʻoku kovi, ka ne u fakakaukau ke vakai kiate kinautolu ko ha faingamālie ke tupulaki.

Ko Hono ʻIloʻi ʻo e Ngaahi ʻUhingá

ʻI heʻeku manatu ki he ngaahi meʻa ne hoko talu mei heʻeku foki mai mei Palakuaí, ʻoku ou lava ʻo vakai ki hono tataki au ʻe he Tamai Hēvaní mo hono ʻomai e ngaahi faingamālie ʻo fakafou ʻi heʻeku ngaahi aʻusiá. Ne u feʻiloaki mo ha niʻihi ʻo hoku ngaahi ngaahi kaungāmeʻa ofi ʻi he ngaahi māhina hili ʻeku ngāue fakafaifekaú, pea ne u lava ʻo kamata ako leva ʻi ha ʻunivēsiti fakalotofonua, neongo naʻe ʻosi ʻa e ʻaho lesisitá. Naʻe iku ʻa e polokalama ko iá ke u ako ai ʻi muli ʻi Suitisalani, ʻo u vahevahe ai e ongoongoleleí mo e fāmili ne u nofo aí.

Kuo hoko ʻa e ngaahi taʻu ko ia ʻo e fili ke loto-houngaʻiá ke tō-loto ʻiate au ha ʻulungaanga ʻo e fakamālō ki he Tamai Hēvaní ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, ʻa ia ʻokú Ne fakatupulaki ʻeku tui kiate Iá.

ʻOku tokoni foki ʻa e ngaahi lea ko ʻeni ʻi ha tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ne u maʻu lolotonga e taha ʻo e ngaahi uike ʻo e faingataʻaʻiá ke mahino kiate au ʻa e tuí: “ʻOku ou tāpuakiʻi koe ʻaki ʻa e mahino mo e ʻilo ʻe ʻoatu ʻe he ʻOtuá … ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻe ʻikai ngata ʻi heʻene lelei kiate koé ka … ʻe tokoni kiate kiate koe ke hoko ki he tuʻunga ʻokú Ne finangalo ke ke hoko ki aí. He ʻikai ke nau hoko maʻu pē ko ha ngaahi tāpuaki faingofua, he ʻoku hoko ʻetau ngaahi fangataʻaʻiá mo e mamahí ko e ngaahi meʻa ke tau tupulaki ai.”

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku fakatapui ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi ngāué, pea hangē ko ia ne akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, “ʻOku hōifua ʻa e ʻEikí ki he feingá.”3 ʻOku fekumi ʻa e ʻOtuá ki heʻetau fiefiá pea te Ne tuʻu fakataha mo kitautolu ʻo taʻengata.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí, “ʻApitanga ʻo Saioné (ʻApitanga ʻo ʻIsilelí),” ChurchofJesusChrist.org/study/history/topics.

  2. Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí, “ʻApitanga ʻo Saioné (ʻApitanga ʻo ʻIsilelí).”

  3. Russell M. Nelson, ʻi he Joy D. Jones, “Ko ha Uiuiʻi Fakaʻeiʻeiki Makehe” Ensign pe Liahona, Mē 2020, 16.