2021
O Le Agavaa e Le o Le Atoatoa
Novema 2021


O Le Agavaa e Le o Le Atoatoa

Pe a e lagona ua tele naua taimi ua e toilalo ai e taumafai pea, ia manatua le Togiola a Keriso ma le alofa tunoa e mafai ai ona moni.

Sa ou auina atu se feau i lo’u afafine ma lo’u atalii-faaletulafono e faaaoga ai le vaega o le leo-e-tesi ai i la’u telefoni. Sa ou fai atu, “Ei, oulua na. Alofa atu ia oulua.” Na la maua le, “Inoino ia oulua. Tatau na alofa ia oulua.” Pe le ofoofogia ea le faigofie ona malamalama sese i se feau lelei ma i ai se faamoemoega lelei? O le mea lea o loo tupu i nisi taimi i sāvali a le Atua o le salamo ma le agavaa.

O nisi e mauaina sese le sāvali faapea e le o se mea e tatau ai le salamo ma suia. O le sāvali a le Atua, e taua mea na.1 Ae pe le alofa ea le Atua ia i tatou e ui lava i o tatou vaivaiga? Ioe! E alofa atoatoa o Ia ia i tatou. Ou te alofa i fanau a la’u fanau, e ui i o latou lē atoatoa ma isi mea, ae e le faapea ai ou te lē manao ia i latou ia faaleleia ma avea ma ni tagata o mea uma e mafai ona avea ai i latou. E alofa le Atua ia i tatou i tagata ua avea ai i tatou, ae e alofa tele foi o Ia ia i tatou e lē tuua ai i tatou faapenei.2 O le tuputupu a’e i le Alii o le uiga atoa lea o le olaga faitino.3 O le suia o le uiga atoa lea o le Togiola a Keriso. E le gata ina mafai e Keriso ona toetu, faamama, faamafanafana, ma faamalolo i tatou, ae o na mea uma, e mafai ona Ia suia i tatou ia avea atili e faapei o Ia.4

O nisi e mauaina sese le sāvali faapea o le salamo o se mea e na o le faatasi ona tupu. O le sāvali a le Atua e faapea, e pei ona sa a’oa’o mai e Peresitene Russell M. Nelson, “O le Salamo … o se faagasologa.”5 O le salamo e ono alu ai le taimi ma taumafaiga faifaipea,6 o lea la o le lafoaia o le agasala7 ma le “le toe i ai se manao e fai mea leaga, ae ia faia mea lelei e le aunoa”8 o sailiga o le olaga atoa.9

O le olaga e pei o se malaga i le ala e sopoia ai le atunuu atoa. E le mafai ona tatou tini i le taunuuga i se tane se tasi o le kesi. E tatau ona toefaatumu ma toefaatumu le tane. O le taumafa i le faamanatuga e pei o le afe i se pamu kesi. A tatou salamo ma faafou a tatou feagaiga, ua tatou tuuto atu lo tatou naunautaiga e tausia ia poloaiga, ma e faamanuiaina i tatou e le Atua ma Keriso i le Agaga Paia.10 A faapuupuu, ua tatou folafola atu e fetaomi atu i luma i la tatou malaga, ma ua folafola mai e le Atua ma Keriso e toefaatumu le tane.

E mauaina sese e nisi le sāvali faapea latou te le o agavaa e auai atoatoa i le talalelei ona latou te le o matuai saoloto atoatoa mai mausa leaga. O le sāvali a le Atua, o le agavaa e le o le atoatoa. O le agavaa o le faamaoni lea ma taumafai. E tatau ona tatou faamaoni i le Atua, taitai perisitua, ma isi o ē alolofa ia i tatou,12 ma e tatau ona tatou tauivi malosi e tausi poloaiga a le Atua ma e lē faavaivai lava ona ua e sasi.13 Na saunoa Elder Bruce C. Hafen e faapea, o le atiina a’e o se uiga faaKeriso “e manaomia ai le onosa’i ma le finafinau pea e sili atu nai lo le manaomia o le atoatoa a’ia’i.”14 Na fetalai le Alii o meaalofa a le Agaga “ua tuuina mai … mo le lelei o i latou o e e alolofa mai ia te aʼu ma tausi i aʼu poloaiga uma, ma ia o lē ua saili na te faia faapea.”15

Na tusia e se tasi alii talavou o le a ou faaigoaina o Damon: “I lo’u tuputupu a’e sa ou tauivi ai ma ponokalafi. Sa ou lagonaia pea lava le maasiasi faapea ou te lē mafai ona faasa’oina ni mea.” O taimi taitasi e sasi ai Damon, e matua o’oo’o le tiga o le faanoanoa ma na te soona faamasinoina o ia lava ua lē agavaa mo soo se ituaiga o alofa tunoa, faamagaloga, po o nisi avanoa mai le Atua. Na ia fai mai: “Ua tonu ia te a’u ua onomea lava ia te a’u le lagonaina o le lofituina i taimi uma. Ua ou manatu atonu ua inoino le Atua ia te a’u ona sa ou le loto e galue malosi ma solipalaina lenei faaosoosoga ma tumau ai. Ou te tuua i se vaiaso ma o nisi taimi o se masina, ona ou toe fo’i a lea ma mafaufau, “O le a le lava so’u lelei, o le a la le aoga o le taumafai?”

I se tasi o taimi o le lotovaivai na fai atu ai Damon i lona taitai perisitua: “Masalo ua tatau ona ou le toe sau i le lotu. Ua ou lē lavā le avea ma se tagata pepelo.”

Sa tali atu lona taitai: “E le o oe o se tagata pepelo ona sa i ai sau mausa leaga o loo e taumafai e motusia. O oe o se tagata pepelo pe afai e te nanaina, e te talapepelo e uiga i lea mea, pe e te taumafai e faatalitonu oe lava ua i ai i le Ekalesia le faafitauli o le tausisia o ia tulaga faatonuina maualuluga na’ua. O lou faamaoni i au amioga ma faia laasaga e agai ai i luma e le o se tagata pepelo lena. O le avea lena ma se soo.”16 Sa ta’ua e lenei taitai ia Elder Richard G. Scott, o lē sa a’oa’o mai: “E ese le silasila a le Alii i vaivaiga nai lo Lana silasila i fouvalega. … Pe a fetalai le Alii e uiga i vaivaiga, o taimi uma lava e fetalai mai ma le alofa mutimutivale.”17

O lena manatu na avatu ai ia Damon le faamoemoe. Na ia iloaina sa le’i afio i lugā le Atua ma faapea mai, “Ua toe toilalo foi Damon.” Ae, atonu sa Ia faapea, “Vaai i le mamao ua oo mai i ai Damon.” Sa i’u ina tuu e lenei alii talavou le tilotilo i lalō ma le maasiasi po o le tilotilo i autafa mo ni ‘alofaga ma ni mafuaaga. Sa ia tilotilo a’e i luga mo le fesoasoani faalelagi ma sa ia mauaina.18

Fai mai Damon: “Na pau le taimi sa ou liliu atu ai i le Atua i le taimi ua tuanai o le fesili atu i ai mo se faamagaloga, ae o lea la ua ou ōle atu foi i ai mo le alofa tunoa—Lona ‘mana e mafai ai’ [Bible Dictionary, “Grace”]. Ou te le’i faia lava muamua lena mea. O le taimi nei ua matuai itiiti atu le taimi ou te faaaluina e inoino ai ia te a’u lava ona o mea sa ou faia, ma ua tele na’uā le taimi ou te alofa ai ia Iesu ona o mea sa Ia faia mo au.”

Manatu i le umi na tauivi ai Damon, sa le’i fesoasoani pe aoga i matua ma taitai ona fesoasoani ia te ia i le vave fai atu “aua ne’i toe faia” pe tuufaitalia le faatuina o ni tulaga faatonuina o le lē tagofia e faitaulia o le “agavaa.” Ae, sa latou amata i ni sini laiti, e mafai ona ausia. Sa latou aveesea faamoemoega faapea ia ausia-uma-po-o-le-leai, ae taulai atu i le tuputupu a’e i nai mea iti, lea na mafai ai e Damon ona fausia i luga o se soloa’iga o manuia nai lo toilalo.19 O ia, e faapei o le nuu o Limae sa nofopologa, sa a’oa’oina e mafai ona “faamanuiaina faasolosolo.”20

Na fautua mai Elder D. Todd Christofferson: “O le taulimaina o se faafitauli tele lava, atonu e tatau ai ona tatou galulue i taumafaiga laiti, i aso taitasi. … O le faaaofiaina o mausa fou ma lelei i o tatou uiga po o le faatoilaloina o mausa po o vaisu leaga, e masani lava o lona uiga o se taumafaiga i le asō ona sosoo ai lea ma le isi taeao ma le isi, atonu e mo ni aso se tele, po o ni masina ma ni tausaga. … Ae e mafai ona tatou faia ona e mafai ona tatou talosaga atu i le Atua … mo le fesoasoani tatou te manaomia i aso taitasi.”21

O le taimi nei, uso e ma tuafafine, o le faama’ioti o le KOVITI-19 sa le’i faigofie mo se tasi, ae o le faaesea na ō faatasi ma tapu o le nofopuipuia na matua’i faigata ai le olaga mo i latou sa tauivi ma mausa leaga. Manatua e mafai ona sui, o le salamo o se faagasologa, ma o le agavaa e le o le atoatoa. O le mea aupito sili ona taua, ia manatua e naunau le Atua ma Keriso e fesoasoani ia i tatou iinei lava ma le taimi nei lava.22

O nisi e mauaina sese le sāvali faapea o loo faatalitali le Atua e fesoasoani mai seia uma ona tatou salamo. O le sāvali a le Atua e faapea, o le a Ia fesoasoani ia i tatou pe a tatou salamo. O loo avanoa Lona alofa tunoa mo i tatou “tusa lava pe o fea o tatou i ai i le ala o le usiusitai.”23 Na saunoa Elder Dieter F. Uchtdorf: “E le manaomia e le Atua ni tagata e atoatoa. Na te sailia i latou o e o le a ofoina atu o latou ‘loto ma se mafaufau malie’ [Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:34], ma o le a Ia faia i latou ia ‘atoatoa ia Keriso’ [Moronae 10:32–33].”24

Ua toatele na’uā ua tiga ona o mafutaga ua malepelepe ma motusia ma ua faigata ai ia i latou ona talitonu i le agaalofa ma le tali-tiga o le Atua. Ua latou tauivi e vaai atu i le Atua e pei ona i ai o Ia—o se Tama alofa e faafetaia’ia i tatou i o tatou manaoga25 ma ua silafia le ala e “avatu [ai] mea lelei ia i latou e ōle atu ia te ia.”26 O Lona alofa tunoa ua le na o se taui mo le agavaa. O le “fesoasoani faalelagi” lea Na Te tuuina mai e fesoasoani ia i tatou ia agavaa. Ua le na o se taui mo ē amiotonu. O le “faaeega o le malosi” Na Te tuuina mai lea e fesoasoani ia i tatou ia amiotonu.27 Tatou te le na ona savavali aga’i atu i le Atua ma Keriso. O loo tatou savavali faatasi ma i La’ua.28

I le Ekalesia atoa, o loo tauloto ai e le autalavou ia Autu a Tamaitai Talavou ma le Korama a le Perisitua Arona. Mai Niu Sila i Sepania i Itiopia i Iapani, fai mai tamaitai talavou, “Ou te faapelepele i le meaalofa o le salamo.” Mai Chile i Kuatemala i Moronae, Iuta, fai mai alii talavou, “A o ou tauivi e auauna atu, faatino le faatuatua, salamo, ma faaleleia i aso taitasi, o le a ou agavaa ia maua faamanuiaga o le malumalu ma le olioli tumau o le talalelei.”

Ou te folafola atu na faamanuiaga ma o le olioli e moni ma i totonu o le aapa atu mo i latou o e tausia poloaiga uma ma “o ia o le e saili na te faia.”29 Pe a e lagona ua tele naua taimi ua e toilalo ai e taumafai pea, manatua le Togiola a Keriso ma le alofa tunoa e mafai ai ona moni.30 “Ua faaloaloa atu ia te outou [Lona aao] alofa mutimutivale.”31 O loo alofagia oe—i le asō, i le 20 tausaga, ma le faavavau. I le suafa o Iesu Keriso, amene.