2022
Kau Mate Fakamāʻata Ne Nau Tauhi ʻa e Tuí
ʻEpeleli 2022


“Kau Mate Fakamāʻata Ne Nau Tauhi ʻa e Tuí,” Liahona, ʻEpeleli 2022.

Ngaahi talanoa mei he Kau MāʻoniʻoníVoliume 3

Kau Mate Fakamāʻata Ne Nau Tauhi ʻa e Tuí

ʻĪmisi
ongo tangata haʻi ʻe toko ua ʻoku teu ke tautau

Tā fakatātā ʻa Greg Newbold

ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1915, naʻe hoko ʻa Lafaele Monilou ko ha palesiteni ʻo ha kolo ʻo ha Kāingalotu ʻe toko fāngofulu nai ʻi Seni Mākosi, Hitiako, Mekisikou. ʻI he ʻaho 17 ʻo Siulaí, naʻe nofoʻi ʻe ha kulupu ʻo ha kau tau angatuʻu ʻa e koló, fokotuʻu ha ngaahi ʻuluʻi ʻōfisi ʻi ha fuʻu fale lahi ʻi he loto koló, pea nau tuʻutuʻuni ke ʻoange ʻe Lafaele, ko ha tangata tauhi pulu tuʻumālie, ha kakanoʻi pulu maʻanautolu. 1

ʻI he fakaʻamu ʻa Lafaele ke fakafiemālieʻi e kau sōtiá, naʻá ne ʻoange ha pulu ke tāmateʻi. 2 Hili hono ʻoatu ʻe Lafaele ʻa e pulú, naʻe kamata talanoa ha niʻihi ʻo hono ngaahi kaungāʻapí ki he kau angatuʻú. Naʻe loto-mamahi ha kaungāʻapi ʻe taha ko ʻOnitulesi Leiasi, ʻi he fakaʻau ke tokolahi ange ʻa e Kāingalotu ʻi he feituʻu ko iá. Naʻe fakafepakiʻi ʻe ha kau Mekisikou tokolahi e ngaahi ivi tākiekina muli ʻi honau fonuá, pea naʻe loto-tāufehiʻa ʻa ʻOnitulesi mo ha niʻihi kehe ʻi he koló ki he fāmili Moniloú ʻi heʻenau mavahe mei heʻenau tui fakalotu Katoliká ke kau ki ha siasi ʻoku fengāueʻaki lahi mo e ʻIunaiteti Siteití. 3

ʻI he fanongo ʻa e kau sōtiá ki he meʻá ni, naʻa nau muimui atu ʻia Lafaele ki hono ʻapí ʻo puke pōpula ia ʻi heʻene tangutu hifo ke maʻu meʻatokoni pongipongí. Ne nau tuʻutuʻuni ange ke fakaava e falekoloa fakafāmilí, ʻo tala naʻá ne fūfuuʻi mo hono tokoua-ʻi he-fonó, ʻa e ongo kēnolo ʻi he kautau Kalanisisitaá, ha ngaahi meʻatau ke fakaʻaongaʻi ki he kau Sapatisitasí.

ʻI he falekoloá, naʻe maʻu ai ʻe Lafaele mo e kau sōtiá ʻa Viniseni Molālesi, ko ha mēmipa ʻe taha ʻo e Siasí, ʻokú ne fai ha ngaahi ngāue kehekehe. ʻI heʻenau tui ko ha sōtia Kalanisisitā foki iá, naʻe puke pōpula ia ʻe he kau sōtiá pea kamata ke nau maumauʻi e falekoloá ʻi heʻenau fekumi ki he ngaahi meʻataú. Naʻe tautapa ʻa Lafaele mo Viniseni ʻokú na taʻehalaia, ʻo fakapapauʻi ange ki he kau sōtiá ʻoku ʻikai ko e filí kinaua.

Naʻe ʻikai tui e kau sōtiá kiate kinaua. Naʻa nau talaange, “Kapau he ʻikai ke mo ʻomi hoʻomo meʻataú kiate kimautolu, te mau tautau kimoua mei he fuʻu ʻakau māʻolunga tahá.”

Naʻe ʻomi ʻe he kau sōtiá e ongo tangatá ki ha fuʻu ʻakau māʻolunga pea haʻi ha maea ki hono ngaahi vaʻa mālohí. Ne nau nonoʻo leva ha foʻi haʻi ʻi hona kiá. Naʻe pehē ʻe he kau sōtiá, kapau ʻe liʻaki ʻe Lafaele mo Viniseni ʻena tui fakalotú pea kau fakataha mo e kau Sapatisitasí, ʻe fakatauʻatāinaʻi kinaua.

Naʻe pehē ʻe Lafaele, “ʻOku mahuʻinga ange ʻeku tui fakalotú kiate au ʻi heʻeku moʻuí, pea he ʻikai ke u lava ʻo fakaʻikaiʻi ia.”

Naʻe fusi ʻe he kau sōtiá e maeá kae ʻoua kuo manoʻo e kia ʻo Lafaele mo Vinisení ʻo na pongia. Naʻe tukuange leva ʻe he kau angatuʻú ʻa e maeá, ʻo toe fakaake e ongo tangatá, pea hokohoko atu hono fakamamahiʻi kinauá. 4

ʻI heʻenau foki ki he falekoloá, naʻe kei hokohoko atu pē e fekumi ʻa e kau angatuʻú ki ha meʻataú. Naʻe kei fakapapauʻi ange pē ʻe he faʻē ʻa Lafaelé, Sīsusita, mo e uaifi ʻo Lafaele ko Kuatalupé, naʻe ʻikai ha meʻatau. Naʻe pehē ange ʻe Sīsusita, “Ko hoku fohá ko ha tangata melino! Kapau naʻe ʻikai pehē, ʻoku mou pehē te mou maʻu mai ia ki hono ʻapí?” ʻI he taimi naʻe toe tuʻutuʻuni ange ʻai ʻe he kau sōtiá ke nau sio ki he meʻatau ʻa e fāmilí, naʻe puke hake ʻe he fāmili Moniloú ha ngaahi tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú.

Naʻe pehē ange ʻe he kau angatuʻú, “ʻOku ʻikai ko ha meʻatau ia.”

ʻI he hoʻatā efiafi ko iá, naʻe ʻave ʻe he kau Sapatisitasí ʻa Lafaele mo Viniseni ki honau ʻuluʻi ʻōfisí, ʻa ia ne nau puke foki ai mo e fanga tuofāfine ʻo Lafaelé—ʻa Sovita, Lupe, mo Natālia. Naʻe ʻohovale ʻa Lupe ʻi he ʻasi ʻa Lafaelé. Naʻá ne talaange, “Lafaele, ʻoku toto ho kiá.” Ne lue ʻa Lafaele ki he fanofanoʻanga ʻi he lokí ʻo tafitafi hono matá. Naʻe nonga pē hono fofongá pea hangē naʻe ʻikai ke ne ʻitá, neongo ʻa e meʻa kotoa pē naʻe hokó.

Kimui ange aí, naʻe ʻomi ʻe Sīsusita ha meʻakai maʻa ʻene fānaú. Kimuʻa peá ne mavahé, naʻe ʻoange ʻe Lafaele ha tohi naʻá ne fai ki ha ʻeikitau Sapatisitasi naʻá ne ʻiloʻi, ʻo kolea ʻene tokoní ke fakamoʻoniʻi ʻene taʻehalaiá. Naʻe toʻo ʻe Sīsusita e tohí peá ne fekumi ki he ʻeikitaú. Naʻe tāpuakiʻi leva ʻe he kau Moniloú mo Viniseni ʻenau meʻatokoní, ka kimuʻa pea nau maʻu iá, ne nau fanongo ki he longoaʻa ʻa e taulaká mo e ngahaha ʻa e meʻataú ʻi tuʻa he matapaá. Naʻe ui ʻe he kau sōtiá ʻa Lafaele mo Viniseni, pea hū atu leva e ongo tangatá ki tuʻa mei he lokí. ʻI he matapaá, naʻe kole ange ʻe Lafaele ki hono tuofefine ko Natāliá ke hū fakataha mo ia ki tuʻa, ka naʻe tekeʻi fakafoki mai ia ʻe he kau leʻó ki loto.

Ne fesiofaki e fanga tuofāfiné mo ʻenau moʻutāfuʻuá. Naʻe faifai pea nau fakalongolongo hifo. Pea ongona leva e pā ʻa e meʻafaná ʻi he lōngonoa ʻo e poó. 5

ʻI he pō naʻe ʻohofi ai ʻe he Sapatisitasí ʻa Seni Mākosí, naʻe lolotonga fononga atu ʻa Sīsusita Monilou ke talanoa mo ha taki ʻo e kau angatuʻú, mo ha ʻamanaki te ne lava ʻo tokoniʻi ia ke fakatauʻatāinaʻi ʻene fānau kuo tuku pōpulá, mo ʻene fanongo atu ki he pā ʻa e ngaahi meʻafana ko ʻení. ʻI heʻene fakatovave atu ki he fale fakapōpulá, naʻá ne maʻu ai hono foha ko Lafaelé mo hono kaungā-mēmipa ko Viniseni Molālesí, kuó na mālōlō mei he ngaahi mahafu ʻa e kau angatuʻú.

ʻĪmisi
Lafaele Monilou mo hono fāmilí

Mei toʻohemá: Fuofua ʻe Lafaele Monilou ʻa hono ʻofefine ko Malia Konisepisioní; Kuatalupe Henanitesi Tī Monilou, uaifi ʻo Lafaelé; ko hono tuofefine ko Natāliá; ko ʻene faʻē ko Sīsusita Moniloú; mo hono ongo tuofāfine ko Sovita mo Lupé.

Ko e hili ʻeni ha taʻu ʻe taha mei he mālōlō e foha ʻo Sīsusitá mo ʻene kei nofo pē ʻi Seni Mākosi. ʻI he ʻuluaki Sāpate ʻo Siulai 1916, naʻe fakahoko ai ʻe he Kāingalotú ha houalotu fakamoʻoni, pea naʻe fakamoʻoni ai e mēmipa takitaha ʻo e koló ki he ongoongoleleí mo e ʻamanaki lelei kuo nau maʻu mei aí. Pea ʻi he ʻaho 17 ʻo Siulaí, ko e taʻu ia ʻe taha mei he fakapoó, ne nau toe fakatahataha mai ke fakamanatua e kau mate fakamāʻatá. Ne nau hivaʻi ha himi fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí, pea lau ʻe Kasimilo Kutielesi ha vahe mei he Fuakava Foʻoú. Naʻe fakafehoanaki ʻe ha mēmipa ʻe taha ʻo e koló ʻa Lafaele mo Viniseni ki he mate fakamāʻata ko Sitīvení, ʻa ia naʻe pekia ko ʻene fakamoʻoni kia Kalaisí. 6

Naʻe kei hoko pē ʻa Sīsusita ko ha makatuliki ʻo e tuí maʻa hono fāmilí. Naʻá ne tohi ʻi ha tohi ʻo pehē, “Naʻe fakamamahi ʻemau mamahí, ka ʻoku mālohi ʻemau tuí, pea he ʻikai ke mau teitei liʻaki ʻa e tui fakalotu ko ʻení.” 7

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Rey L. Pratt, “A Latter-day Martyr,” Improvement Era, June 1918, 21:720–21; Grover, “Execution in Mexico,” 9; Monroy, History of the San Marcos Branch, [12b], [15b], 19, [22b], 25, [31b]–32; Tullis, Martyrs in Mexico, 7, 34–35.

  2. Monroy, History of the San Marcos Branch, [31b]; Jesus M. de Monroy to Rey L. Pratt, Aug. 27, 1915, CHL; Grover, “Execution in Mexico,” 13–15; Tullis, Mormons in Mexico, 103. Tefitó: Mexico [Mekisikou]

  3. Monroy, History of the San Marcos Branch, 23, 25, [31b]; Tullis, Martyrs in Mexico, 9, 32–33.

  4. Monroy, History of the San Marcos Branch, 31[b]–33; Jesus M. de Monroy to Rey L. Pratt, Aug. 27, 1915, CHL; Rey L. Pratt, “A Latter-day Martyr,” Improvement Era, June 1918, 21:723–24; Tullis, Martyrs in Mexico, 10–12.

  5. Monroy, History of the San Marcos Branch, [32b]–[33b]; Villalobos, Oral History Interview, 4.

  6. Monroy, History of the San Marcos Branch, 44–[44b].

  7. Diary of W. Ernest Young, 121; Tullis, Martyrs in Mexico, 78, 80.