2022
Ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he Fuakava Motuʻá.
ʻEpeleli 2022


“Ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he Fuakava Motuʻá,” Liahona, ʻEpeleli 2022.

Ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he Fuakava Motuʻá

Ko e Fuakava Motuʻá ko ha ngāue fakafolofola ia ʻokú ne fakahā ʻa e ʻEikí ko e Fakamoʻui, Huhuʻi, mo e Tokotaha Fakalelei maʻongoʻongá.

ʻĪmisi
ko e Tutuki ‘o Sīsū Kalaisí

ʻOku ʻomi ʻe he Saame 22 e ngaahi lea pau naʻe mei folofola ʻaki ʻe Sīsū lolotonga ʻEne ʻi he kolosí: “Ko hoku ʻOtua, ko hoku ʻOtua, ko e hā kuó ke liʻaki ai aú?”

Ko e Tutukí, tā fakatātaaʻi ʻe Harry Anderson

Ko e Fuakava Motuʻá ko e Tohi Tapu ia ʻa e Fakamoʻuí, ʻa ia naʻá Ne lau mo fakamatalaʻi ʻi he moʻui fakamatelié. Naʻe hoko ʻa e Fuakava Motuʻá (pea ʻoku kei hoko pē) ko ha ngaahi tohi fakafolofola fakaʻofoʻofa mo makehe. ʻOku ʻikai hano tatau pea ʻoku ʻikai fakatataua. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí:

  • “Ko e fuofua fakamoʻoni ia kia Kalaisí.” 1

  • Ko ha tohi tuʻutuʻuni maʻongoʻonga ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí.

  • Ko e tefitoʻi fakamatala ia naʻe faʻu ke teuteuʻi ʻa e māmaní ki he hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí ʻi he kakanó, ʻi he taimi te Ne pekia ai maʻatautolú.

  • Ko ha lekooti ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakataipe ʻe laungeau ʻoku fakahaaʻi ai ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí.

  • Ko ha lekooti ʻokú ne ʻomi ha ngaahi kikite lahi fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo Hono misiona fakalangí.

Ko hono fakanounoú, ko e Fuakava Motuʻá ko ha ngāue fakafolofola ia ʻokú ne fakahā ʻa e ʻEikí ko e Fakamoʻui, Huhuʻi, mo e Tokotaha Fakalelei maʻongoʻongá. ʻI hono fekauʻi ʻo Sīsū Kalaisi ke, “kumi lahi ʻi he ngaahi tohitapú; … ko ia ia ʻoku fakamoʻoni kiate aú” (Sione 5:39), naʻá Ne ʻuhinga ki he Fuakava Motuʻá. ʻOku fakaʻaliʻali ʻe he fakamatala ko ʻení ha niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻoku fakamoʻoni ai ʻa e Fuakava Motuʻá ki he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí.

Ngaahi Lanú, ʻAó, mo e Tahí: Ko Hono Mālohi ke Fakamolemoleʻí

ʻOku ʻomi ʻe he Fuakava Motuʻá ha ngaahi fakataipe ʻe laungeau ʻokú ne fakahā ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí. Ko ha ngaahi sīpinga mahino ʻeni:

Hahaké mo e hihifó. “ʻOku hangē ko hono vā mamaʻo ʻo e potu hahaké mei he potu lulungá, ʻoku pehē hono mamaʻo ʻo ʻene ʻave ʻetau ngaahi angahala ʻiate kitautolú” (Saame 103:12). Ko hono moʻoní, ko e vāmamaʻo ʻi he hahaké mo e hihifó, ʻoku ʻikai hano ngataʻanga pea ʻikai faʻa fakatataua; ʻoku pehē pē foki mo e malava ʻe he ʻOtuá ke toʻo ʻetau ngaahi maumaufonó.

ʻAo matolú. “[Ko Au ko e ʻEikí] kuó u tāmateʻi hoʻo ngaahi hiá, ʻo hangē ko e ʻao matolú, pea hangē ko e ʻaó, ʻa hoʻo ngaahi angahalá: tafoki mai kiate au; he kuó u huhuʻi koe” (ʻĪsaia 44:22). Hangē pē ko e toutou faʻu, liliu, puli, pea toe ʻasi e ngaahi ʻao matolú ʻi he langí, ʻoku pehē pē ʻa e ʻikai ke toe ʻi ai ha ngataʻangá, ko ia ʻoku fakamolemoleʻi ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu ʻoku fakatomala pea foki kiate Iá.

Ko hono lī ʻo e ngaahi angahalá ʻOku hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “fakamolemoleʻi ʻa e hiá … [te Ne] lī ʻenau ngaahi angahala kotoa pē ki he loloto ʻo e tahí” (Maika 7:18–19). ʻOku lī ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi angahalá ki he ngaahi konga loloto ʻo e tahí, ʻa ia ʻoku pulia ai ʻo taʻengata. Hili e fakaakeake ʻa Hesekaia mei haʻane puke, naʻá ne tohi ʻo pehē, “He ko koe [ko e ʻOtuá] kuó ke liʻaki kotoa pē ʻeku ngaahi angahalá” (ʻĪsaia 38:17). ʻI he taimi ʻoku tuku ai kimui ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi angahalá, he ʻikai ke Ne toe ʻafio kiate kinautolu.

Kulokula mo e hinehina. Naʻe pehē ʻe he ʻEikí, “He neongo ʻa e tatau ʻo hoʻomou angahalá mo e kula ʻahoʻahó, ʻe hoko ia ke hinehina ʻo hangē ko e ʻuha hinaekiakí; kapau ʻoku kulokula ia ʻo hangē ko e kulamūmū, ʻe tatau ia mo e fulufuluʻi sipi” (ʻĪsaia 1:18 ʻOku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi lanu faitatau ʻe tolú—kula ʻahoʻahó, kulokulá, mo e kulamūmuú—ʻa e toto mo e angahala ʻa e tangatá (vakai, ʻĪsaia 59:3; Maika 3:10; Hapakuki 2:12).. Ko e taʻataʻa ʻo Kalaisí ʻokú ne fakamāʻoniʻoniʻi (vakai, Mōsese 6:59–60), foaki ʻa e moʻui taʻengatá (vakai, Sione 6:53–54), pea liliu e angahala kula ʻahoʻaho ʻa e tangatá ki he hinehiná, ʻo fakafofongaʻi ʻa e maʻá.

Ngaahi Kikite kia Kalaisí

ʻOku ʻomi ʻe he Fuakava Motuʻá ha ngaahi kikite ʻe laungeau ʻo Sīsū Kalaisi, pea lahi ai ʻoku fekauʻaki fakahangatonu mo ʻEne Fakaleleí. Hangē ko ʻení, naʻe kikiteʻi ʻe ʻĪsaia:

  • “Ko e moʻoni kuó ne fuesia hotau ngaahi mamahí, ʻo ne kātakiʻi ʻetau ngaahi loto-mamahí” (ʻĪsaia 53:4).

  • “Naʻe lavea ia koeʻuhi ko ʻetau ngaahi angahalá, naʻe fakavolu ia koeʻuhi ko ʻetau ngaahi hiá” (ʻĪsaia 53:5).

  • “Pea koeʻuhi ko e ngaahi maumau-fono ʻa hoku kakaí naʻe teʻia ai ia” (ʻĪsaia 53:8).

  • “Te ne fua ʻenau ngaahi angahalá” (ʻĪsaia 53:11).

  • “Naʻá ne fua ʻa e hia ʻo e tokolahi” (ʻĪsaia 53:12).

Ko e Saame 22 ko ha kikite fakaofo ia ʻo e ngaahi houa fakaʻosi ʻo e Fakamoʻuí ʻi he māmaní, ʻi he taimi naʻá Ne mamahi lahi ai ʻi hono ngaohikovia pea tutukí. ʻE manukiʻi mo ngaohikovia Ia ʻe he kakaí (vakai, veesi 4–8; vakai foki, Mātiu 27:30–31, 39–43; Luke 23:35).. ʻOku ʻomi ʻe he saame ko ʻení ʻa e ngaahi lea totonu naʻe mei folofola ʻaki ʻe Sīsū lolotonga ʻEne ʻi he kolosí: “Ko hoku ʻOtua, ko hoku ʻOtua, ko e hā kuó ke liʻaki ai aú?” (veesi 1; vakai foki, Mātiu 27:46). ʻOku ʻi he Saame 22 foki ha fakamoʻoni mahino ki he Tutukí: “Naʻa nau hokaʻi hoku nimá mo hoku vaʻé” (veesi16; vakai foki, Mātiu 27:35). Ko e ngaahi lea ʻi he veesi 18, “Pea nau vahevahe [hoku] ngaahi kofú ʻi he talotalo,” pea naʻe fakahoko ia ʻe kinautolu naʻa nau tutuki ʻa Sīsuú (vakai, Mātiu 27:35)..

Niʻihi Fakafoʻituitui ko ha Ngaahi Fakataipe ʻo Kalaisi

Naʻe tokolahi ha niʻihi māʻoniʻoni mei he Fuakava Motuʻá ne nau hoko ko ha ngaahi fakataipe moʻui ʻo Sīsū Kalaisi. ʻOku fuʻu mahuʻinga fau e ngaahi meʻa ʻoku faitatau ai e niʻihi fakafoʻituitui ko ʻení mo Sīsū Kalaisí pea naʻe tohi ai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sihova ha ngaahi fakataipe mo ha ngaahi fakatātā lahi. Ko e moʻoni kuo hoko maʻu pē ʻeni ko ha ʻulungaanga mahino ʻo e fakahinohino ʻa e ʻEikí ki heʻene fānaú. ʻOku maʻu ha ngaahi sīpinga ʻo e ngaahi tatau ko iá—tautautefito ki he ngaahi fakataipe ʻo Kalaisí—ʻi he lekooti kimuʻa he Mīsaiá. …

Naʻe hoko ʻa “…Mōsese (hangē pē ko ʻAisake, Siosefa, mo ha niʻihi tokolahi ʻi he Fuakava Motuʻá) ko ha fakaʻilonga fakaepalōfita ia ʻo Kalaisi ʻa ia ʻe hāʻele maí” 2

Ko ha sīpinga ʻeni ʻe tolu ʻo e ngaahi fakaʻilonga moʻui ko ʻení:

  • Naʻe aʻusia ʻe Siope ʻa e mole ʻo ʻene fānaú mo e koloá pea mamahi lahi ʻi he kakanó (vakai, Siope 1–2), ʻo hangē ko e tamaioʻeiki loto mamahí mo e tangata loto-mamahí, Sīsū Kalaisi (vakai, ʻĪsaia 53)..

  • Ko Sioná ko ha fakataipe ia ʻo Sīsū, ʻa ia naʻá ne fakafehoanaki ʻa e ʻaho mo e pō ʻe tolu ʻo Siona ʻi he kete ʻo e iká (vakai, Siona 1:17) ki Hono “ʻaho tolu mo e pō ʻe tolu … ʻi lalo fonuá” (Mātiu12:40).

  • Naʻe loto fiemālie ʻa ʻĒpalahame ke feilaulau ʻaki hono foha ʻofaʻanga ko ʻAisaké, ʻo tatau mo e feilaulau ʻaki ʻe he ʻOtuá Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsuú. Ko e talangofua ʻa ʻĒpalahame “ʻi hono feilaulauʻi hono foha ko ʻAisaké … ko ha tatau ia ʻo e ʻOtuá mo hono ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú” (Sēkope 4:5; vakai foki, Hepelū 11:17–19).

ʻĪmisi
Ko e tūʻulutui ʻa Siope ʻi he kelekelé

Naʻe faingataʻaʻia lahi ʻa Siope ʻi he kakanó, ʻo tatau ia mo e tamaioʻeiki faingataʻaʻiá mo e tangata loto mamahí, ʻa Sīsū Kalaisi.

Siope, tā fakatātaaʻi Gary L. Kapp

Ko Hotau Fakamoʻui, Huhuʻi mo e Tokotaha Faifakaleleí

ʻOku ʻomi ʻe he Fuakava Motuʻá ha ngaahi hingoa ʻe 100 nai mo e ngaahi huafa ʻo Sihova, ʻa ia ko e konga lahi ʻoku mahuʻinga ke mahino kiate kitautolu ʻEne Fakaleleí. Hangē ko ʻení, ʻoku ui ʻa Sihova ko e Fakamoʻuí: “He ko au ko Sihova ko ho ʻOtuá, ko e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí, ko ho Fakamoʻuí” (ʻĪsaia 43:3; vakai foki, 43:11; 45:15, 21; 49:26; 2 Samuela 22:3; Saame 106:21; Hōsea 13:4).

ʻOku toe ui foki ʻa Sihova ko e Huhuʻí: “ʻOku pehē ʻe Sihova, ko e Huhuʻi ʻo ʻIsilelí” (ʻĪsaia 49:7; vakai foki, 44:6; 47:4; 54:5; Selemaia 50:34).

ʻOku fakahaaʻi mahino mai ʻe he Fuakava Motuʻá ko Sihova ʻa e Tokotaha Fakalelei maʻongoʻongá: “ʻE ʻOtua ko homau fakamoʻui, ke ke tokoniʻi ʻa kimautolu, koeʻuhí ko e ongoongolelei ʻo ho huafá: pea fakahaofi ʻa kimautolu, ʻo [huhuʻi] 3 ʻemau ngaahi angahalá, koeʻuhí ko ho huafá” (Saame 79:9).

Naʻe toutou fekauʻi ʻe Sihova ʻEne kau palōfitá mo e kau taulaʻeikí ke fai ha fakalelei maʻá e kakaí. Ko hono moʻoní, ʻoku maʻu tuʻo 69 ʻa e foʻi lea ko e fakaleleí ʻi he Tohi Tapu Lea Faka-Pilitānia Kingi Sēmisi ʻo e Fuakava Motuʻá. ʻOku fakalahi ʻe he fakamatala takitaha ko ʻení ʻetau mahino ki he ʻuhinga mo e mahuʻinga ʻo e feilaulau fakalelei ʻa Sīsuú.

Ngaahi Kātoanga Toputapú—Ko e Fakaʻilonga ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí

Naʻe fakamelomelo ʻe he ngaahi kātoanga maʻongoʻongá ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Hangē ko ʻení, naʻe nofotaha e ʻAho ʻo e Fakaleleí ʻi ha ngaahi ouau kehekehe naʻe fakahoko kimuʻa ʻe he Fakalelei ʻa Sīsuú (vakai, Levitiko 16; Hepelū 7–9). Naʻe ʻamanaki lelei mai foki mo ha kātoanga ʻe taha, ko e Laka Atú, ki he feilaulau ʻa Sīsū Kalaisí (vakai, ʻEkesōtosi 12).. Naʻe fakamelomelo ʻe he lami ʻo e Laka Atú ʻa Sīsū Kalaisi, naʻe feilaulau e Lamí koeʻuhí ko e ngaahi angahala ʻa e māmaní (vakai, ʻEkesōtosi 12:3–6, 46). Naʻe pau ke taʻe-ha-mele ʻa e lamí (vakai, ʻEkesōtosi 12:5), ʻo hangē pē ko e ʻikai ha mele ʻo Sīsū Kalaisí (vakai, 1 Pita 1:18–19).

Naʻe fakahaofi ʻe he toto ʻo e lamí ʻa ia naʻe vali ʻi he kau matapaá ʻa ʻIsileli he kuonga muʻá mei he maté (vakai, ʻEkesōtosi 12:13), ʻo hangē pē ko hono fakahaofi kitautolu ʻe he taʻataʻa fakalelei ʻo Kalaisí mei he faʻitoká pea mo e mate fakalaumālié (vakai, Hilamani 5:9).. Naʻe hā mahino e ngaahi faitatau ʻi he Laka Atú mo e pekia ʻa Sīsū Kalaisí naʻe ui ai ʻe Paula ʻa Sīsū “ko hotau … Lakaatú” (1 Kolinitō 5:7).

Matapā kia Kalaisí

Naʻe fokotuʻutuʻu mo fakahā ʻe he ʻEikí Tonu ʻa e fono ʻa Mōsesé ke akoʻi ʻEne hāʻele mai ko e Mīsaia kuo talaʻofa maí, Sīsū Kalaisi, mo ʻEne feilaulau fakaleleí (vakai, Kalētia 3:24; 2 Nīfai 11:4; Seilomi 1:11; Mōsaia 13:30–33; ʻAlamā 25:15).

ʻOku ʻomi ʻe ʻEletā Hōlani e fakamatala fakanounou ko ʻení koeʻuhí ko e fono ʻa Mōsesé: “Ko e fuakava fakahisitōliá ni, ʻa ia naʻe foaki ʻe he toʻukupu ʻo e ʻOtuá tonu pē pea ʻoku fika ua hake ki he kakato ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻene hoko ko e halanga ki he māʻoniʻoní, ʻoku totonu ke lau ia ko ha fakatahaʻi taʻe fakatataua ʻo e faʻahinga, ngaahi ʻata, ngaahi fakataipe, pea mo sino hā mai ʻo Kalaisí. ʻI he ʻuhinga ko iá naʻe tuʻo taha pē (pea ʻoku kei hoko pē ia ko hono uho mo e haohaoá) ʻene hoko ko ha fakahinohino ki he tuʻunga fakalaumālié, ko ha matapā kia Kalaisi.” 4

Hangē ko ia naʻe fakamoʻoniʻi ʻe ʻAmulekí, “Pea vakai, ko hono ʻuhinga kotoa ʻeni ʻo e fonó, ʻoku tuhu hono kihiʻi konga siʻi kotoa pē ki he fuʻu feilaulau lahi mo fakaʻosi ko iá; pea ko e fuʻu feilaulau lahi mo fakaʻosi ko iá ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá; ʻio, ʻoku taʻe-fakangatangata mo taʻengata ia” (ʻAlamā 34:14).

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú—ʻa e Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú fakatouʻosi—ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he mahino, mālohi, mo e mafai lahi. ʻOku ou fakatauange ʻe fakatou ʻofa mo mahino ki he toʻu tangata lolotonga mo kei tupu haké ʻa e Tohi Tapú pea mo hono pōpoaki mahuʻinga fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. M. Russell Ballard, “The Miracle of the Holy Bible,” Ensign pe Liahona, May 2007, 82.

  2. Jeffrey R. Holland, Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon (1997), 137.

  3. Ko e liliu totonu ʻo e Hepuluú ʻi hení ko e “fakahoko ha fakalelei” (vakai, David J. A. Clines, ed., The Dictionary of Classical Hebrew [1998], 4:553).

  4. Jeffrey R. Holland, Christ and the New Covenant, 137.