2022
Poupouʻi Taʻeveiveiua e Tuí ke Maʻu ai ha Lelei
ʻEpeleli 2022


Kakai Lalahi Kei Talavoú

Poupouʻi Taʻeveiveiua e Tuí ke Maʻu ai ha Lelei

ʻI he taimi ʻoku tau maʻu ai ha ngaahi fehuʻi ʻoku teʻeki talí, te tau lava ʻo fili ʻa e tuí.

ʻĪmisi
finemui ʻoku lau ʻene folofolá ʻi tuʻa

Faitā ʻa Judith Ann Beck

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí, ne u tūʻulutui ʻo fai ʻeku fuofua lotu ʻi heʻeku moʻuí. ʻI he konga kimuʻa ʻo e ʻaho ko iá, naʻá ku fuofua feʻiloaki ai mo e ongo faifekaú, pea naʻá na vahevahe e pōpoaki ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo ʻomi maʻaku ha Tohi ʻa Molomona.

ʻI heʻeku maʻu ʻa e ʻuluaki faingamālie ke fehuʻi ki heʻeku Tamai Hēvaní, naʻe ʻikai ke u fehuʻi pe ʻoku moʻoni ha taha ʻo e ngaahi meʻa kuó u fanongo pe laú. Naʻe ʻikai foki ke u fehuʻi kiate Ia fekauʻaki mo e ngaahi talanoa fakapuputuʻu mo fakatupu hohaʻa kuó u fanongo ai kau ki he Siasí mei he anga fakafonua manakoá.

Ka, naʻá ku kole ki he Tamai Hēvaní ke tāpuakiʻi au ʻaki ʻa e holi ke ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e meʻa naʻe talamai ʻe he ongo faifekaú.

Pea ʻi he lotu ko iá, naʻe tataki ai au ki he moʻoní—kuo fakafoki moʻoni mai e ongoongolelei mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní.

Ko Hono Fakaloloto ʻo e Tuí

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e tuí “ko e mālohi maʻongoʻonga taha ia ʻe lava ke tau maʻu ʻi he moʻuí ni.” 1 Neongo pe ko e hā e taimi ne tau kau ai ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku ngalingali ne ʻi ai haʻatau ngaahi fehuʻi pe veiveiua kuo nau fakafeʻatungiaʻi ʻetau malava ke maʻu e mālohi ko ia ʻo e tui naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Nalesoní.

Ka ʻoku ʻikai fie maʻu ke fakangatangata ʻe he ngaahi fehuʻí ʻetau tuí. ʻE lava ke hoko e ngaahi fehuʻí ko ha ngaahi konga fakalaumālie fakaʻofoʻofa ʻokú ne fakamālohia ʻetau fakamoʻoní kapau te tau tali kinautolu ko ha ngaahi faingamālie ke fakaloloto mo fakaʻaongaʻi ʻetau tuí.

Ko ha ngaahi sitepu ʻeni ʻe nima kuó ne tokoniʻi au ke ʻomi ʻa e tuí ke ʻaonga ki he loto veiveiuá ʻi he fehangahangai mo e ngaahi fehuʻí:

1. Kamata ʻaki ha Loto Holi

Ko e lotu ne u fai hili ʻeku feʻiloaki mo e ongo faifekaú ko e fuofua taimi ia ke u lotu aí, ka naʻe ʻikai ko ʻeku lotu fakaʻosí ia. Naʻe fakahoko ʻe he fehuʻi naʻá ku faí ha faikehekehe lahi ʻi heʻeku tulifua ki he tuí—naʻe kamata ʻaki ʻeku kiʻi holi faingofua ke tuí. ʻOku fakatupulaki ʻe he lotu ke maʻu ha holi ke tuí ʻa ʻetau tui ʻe lava pea ʻe tali ʻetau ngaahi fehuʻí (vakai, ʻAlamā 32:27).

2. Mahino Ko Hai Koé

Ko e moʻoni mahuʻinga taha ke ʻiloʻi e taimi ʻoku tau fekumi ai ki ha tali mo ha tui lahi angé, ko ʻetau hoko ko ha fānau ʻoku ʻofaʻi lahi ʻe ha mātuʻa fakalangi. ʻOku finangalo e ʻOtuá ke tau maʻu e lelei tahá. ʻOkú Ne finangalo ke tataki kitautolu. ʻOku tokoni hono maʻu ha mahino ki hotau vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí ke tau loto ke fakatahaʻi hotau lotó mo Hona finangaló pea ʻiloʻi e ngaahi fehuʻi ke faí.

3. Faʻa Kātaki

Kuó u fai ha ngaahi fehuʻi lahi ʻo fakafou ʻi he lotú, pea kuó u maʻu ha ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi kotoa ko iá—neongo kapau ko e ngaahi talí ko ha pōpoaki faingofua mo fakafiemālie pē mei he Laumālié ʻokú ne talamai ke u faʻa kātaki. Mahalo he ʻikai ke tau maʻu ha tali fakahangatonu he taimi pē ko iá pe naʻa mo e moʻuí ni. Ko e taimi ʻe niʻihi mahalo te tau fie maʻu ha taimi ke tau tupulaki ai kimuʻa pea tau mateuteu ke fanongo ki he ngaahi talí. Ka “ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke tau ʻilo e tali ki he fehuʻi kotoa pē kae toki lava ʻo maʻu ha fakamoʻoni pea hoko ko ha fakamoʻoni ʻo e moʻoní.” 2 ʻE ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi talí ʻi Heʻene taimi haohaoá.

4. ʻOange ha Mālohi ki he Tuí—Kae ʻIkai ko e Veiveiuá

ʻI he ngaahi māhina hili ʻeku fuofua fakataha mo e ongo faifekaú, naʻá ku fehangahangai mo e fakafepakí mo e ngaahi fehuʻi naʻá ne poleʻi ʻeku fakamoʻoni vaivaí. Naʻá ku lotua ʻa e holi ke ʻoua naʻá ku tui pē ki he ʻOtuá ka ke u tui kiate Ia. ʻE lava ʻe he Tamai Hēvaní ʻo ʻomi kiate kitautolu ha ngaahi faingamālie ke “ngāue ʻaki ha kihiʻi konga siʻi ʻo e tuí” (ʻAlamā 32:27).. ʻE toki lava pē ke maʻu e ngaahi faingamālie ko ʻení kapau te tau maʻu ʻa e tuí mo loto fiemālie ke falala kiate Ia kae ʻikai kumi ha ngaahi ʻuhinga ke tau veiveiua ai kiate Ia. Hangē ko e akonaki ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Tomuʻa fakafehuʻia hoʻo veiveiuá ka ke toki fakafehuʻia hoʻo tuí.” 3

5. Fili ke Tui

Kapau ʻoku ʻi ai haʻo ngaahi fehuʻi ʻokú ke faingataʻaʻia ai, ʻoua naʻá ke tukunoaʻi hoʻo ngaahi hohaʻá ke toe fakalalahi ange. Ngāue ʻi he tuí. Fekumi fakamātoato ki he ngaahi talí. Naʻe faleʻi ʻa Palesiteni Nalesoni ʻo pehē: “Kapau ʻoku ʻi ai haʻo veiveiua … fili ke tui mo faivelenga maʻu pē. ʻAve hoʻo fehuʻí ki he ʻEikí mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni falalaʻanga kehé. Ako ʻi he loto holi ke tui. … ʻOua ʻe fakalahi hoʻo veiveiuá ʻaki hoʻo toutou talanoaʻi ia mo e kakai kehe ʻoku veiveiuá. Tuku ke tataki koe ʻe he ʻEikí ʻi hoʻo fononga ki he ʻilo fakalaumālié.” 4

Loto fiemālie ke Ne tataki koe. Mahalo naʻa fie maʻu ke ke tatali ki ha ngaahi tali mei he Tamai Hēvaní ʻoku ʻikai ko e meʻa ia naʻá ke ʻamanaki ki aí. Ka neongo pe ko e fē feituʻu te ke ʻi ai ʻi hoʻo fononga ʻi he tuí, ʻe tataki koe ʻe he Tamai Hēvaní mo ʻoatu kiate koe ʻa e fiefia ʻi he hokohoko atu hoʻo fili ke tuí.