2022
ʻOua Pē Naʻa Mou Angatuʻu, Pea ʻOua Naʻa Mou Manavahē
ʻEpeleli 2022


“ʻOua Pē Naʻa Mou Angatuʻu, Pea ʻOua Naʻa Mou Manavahē,” Liahona, ʻEpeleli 2022.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Nōmipa 11–14

ʻOua Pē Naʻa Mou Angatuʻu, Pea ʻOua Naʻa Mou Manavahē

Naʻe mahino kia Sōsiua mo Kēlepi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻi muʻa ʻiate kinauá, ka ne na ʻiloʻi te na lava ʻo falala ki he ʻEikí.

ʻĪmisi
ko e foki mai ʻa Sōsiua mo Kēlepí

Ko e Foki ʻa Sosiua mo Kēlepí, ʻikai ʻiloʻi e tokotaha naʻá ne tā valivalí, Lebrecht History / Bridgeman Images

Kuó u fakatokangaʻi ʻi heʻeku moʻuí ʻoku faʻa tali ʻe he kakaí ʻa e ueʻi fakalaumālie naʻe maʻu ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi ha founga ʻe taha mei ha founga ʻe ua:

  1. ʻOku nau maʻu ʻa e vīsone ʻo e meʻa ʻoku ongoʻi ʻe he takí ʻoku finangalo e ʻEikí ke fakahokó, lea lelei fekauʻaki mo ia, pea poupouʻi e niʻihi kehé ke nau maʻu ʻa e vīsone tatau. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻe fie maʻu ai ke nau laka atu ki muʻa ʻi he tui kae ʻoua kuo nau maʻu ha mahino kakato.

  2. ʻOku nau angatuʻu ki he meʻa-hā-maí, fakaangaʻi ia, pea kumi e ngaahi ʻuhinga ʻoku nau manavasiʻi ai he ʻikai lava ke fakahoko iá. Pe ʻoku nau tukunoaʻi ʻaupito ʻa e ueʻi fakalaumālié pea ʻikai fai ha meʻa ʻe taha. ʻE faifai pē pea ʻiloʻi ʻe kinautolu ʻi he tuʻunga ko ʻení ʻe ola lelei e ngāue ʻa e ʻEikí, neongo naʻa nau fili ke ʻoua te nau poupouʻi ia.

Ko e Talaʻofa ʻa e ʻEikí kia Mōsesé

ʻOku tau lau fekauʻaki mo e ngaahi tali tatau ki he ueʻi fakalaumālie ʻa honau kau takí ʻi he taimi naʻe ofi ai ʻa e kau ʻIsilelí ki he fonua ko Kēnaní. Kuo fakahaofi ʻe he ʻEikí ʻa e kau ʻIsilelí mei ʻIsipite. Naʻá Ne folofola kia Mōsese kapau ʻe tauhi ʻe he kakaí ʻEne ngaahi fekaú, te Ne tataki kinautolu ki he fonua ʻo e talaʻofá, ko ha fonua naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ke foaki ki he hako ʻo ʻĒpalahamé, “ki he fonua ʻoku mahutafea ʻi he huʻa huhu mo e honi” (ʻEkesōtosi 3:17).. ʻI heʻenau fononga ʻi he feituʻu maomaonganoá ki he feituʻu ko ʻení, naʻe foua ʻe he kau ʻIsilelí ha ngaahi faingataʻa lahi naʻá ne siviʻi ʻenau tuí. Ne nau faʻa angatuʻu mo hē mei he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí. (Vakai, ʻEkesōtosi 32:1–9; Nōmipa 11:1–34.)

ʻI he taimi naʻe ofi ai e kau ʻIsilelí ki he fonua ʻo e talaʻofá, naʻe fekau ʻe he ʻEikí ʻa Mōsese ke fekauʻi atu ha kau mataki ʻe toko hongofulu mā ua—ko e taha mei he faʻahinga takitaha ʻe hongofulu mā ua ʻo ʻIsilelí—ke “vakai ki he fonua ko Kēnaní” (Nōmipa 13:2).. Naʻe fekauʻi kinautolu ke nau vakaiʻi ʻa e kakaí pe ʻoku nau “mālohi pe vaivai, pe ʻoku nau tokolahi pe ʻoku nau tokosiʻi” pea mo vakaiʻi pe ʻoku mahu e fonuá. Naʻe kau ʻi he kau matakí ʻa Sōsiua mo Kēlepi. (Vakai, Nōmipa 13:4–20.)

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau matakí ni ha ʻaho ʻe 40 ʻo fekumi ʻi he fonua ko Kēnaní kimuʻa pea nau foki kia Mōsese mo e fānau ʻo ʻIsilelí ʻi he feituʻu maomaonganoá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he kau matakí kiate kinautolu e fua ʻo e fonua ko Kēnaní. Ne nau lipooti ko e fonua “mahutafea ʻi he huʻa huhu mo e hone. … Ka neongo iá, ʻoku mālohi ʻa e kakai ʻa ia ʻoku nofo ʻi he fonuá, pea kuo ʻaaʻi e ngaahi koló, pea fuʻu mālohi ʻaupito.” (Vakai, Nōmipa 13:25–29, 33.)

Founga ʻe Ua ʻo e Mamata ki he Ngaahi Meʻá

Ne fakamoʻoniʻi ʻe he kau mataki kotoa ʻe toko hongofulu mā uá ʻa e ngaahi lelei mo e ngaahi fakafeʻātungia tatau ki hono fakahoko e fekau ʻa e ʻEikí ke nofo ʻi Kēnaní. Ka neongo ia, ʻoku fakahaaʻi ʻe heʻenau ngaahi talí ʻa e founga naʻe sio pē ai ʻa e kau mēmipa ʻe toko hongofulu ʻo e kulupú ki he ngaahi palopalemá, kae tuku ʻe he toko ua ko eé ʻena falalá ki he ʻOtuá.

Naʻe fakatokangaʻi ʻataʻatā pē ʻe ha toko hongofulu ʻo e kau matakí ʻa e ngaahi faingataʻa ʻi muʻa ʻiate kinautolú. Koeʻuhí naʻe ʻikai ke nau falala ki he ʻEikí, naʻa nau manavahē ke muimui ki Heʻene fekau ke ʻalu hake ki he fonua ko Kēnaní. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe ʻiloʻi ʻe Kēlepi mo Sōsiua kapau ʻe maʻu ʻe he kakai ʻIsilelí ʻa e tuí, ʻe lava ʻe he ʻEikí ʻo fakatauʻatāinaʻi ʻa e fonua ko Kēnaní maʻanautolu. Naʻe faleʻi ʻe Kēlepi ʻo pehē, “Ke tau ʻalu hake ke vave, ʻo maʻu ia; he ʻoku tau mālohi lahi ke ikuna ia” (Nōmipa 13:30).

Naʻe fakafepakiʻi ʻe he kau mataki ʻe toko hongofulu kehé ʻa e faleʻi ʻa Kēlepí. Naʻa nau pehē, “ʻE ʻikai te tau mālohi ke ʻalu hake ki he kakaí; he ʻoku nau mālohi ʻiate kitautolu. … Ko e kakai kotoa pē naʻa mau mamata ki aí … ko e kau tangata lalahi ʻaupito. … Pea naʻa mau tatau ʻi homau mata ʻomautolú mo e fanga heʻe, pea naʻa mau pehē moʻoni ʻi honau ʻao ʻonautolú” (Nōmipa 13:31–33).

Ngaahi Fili ʻOku Makatuʻunga ʻi he Ilifiá

Meʻapangó, naʻe tuku e tokanga ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he lipooti fakamanavaheé. Koeʻuhí naʻe ngali faingataʻa ʻa e halá pea naʻa nau manavahē ki he kakai naʻe nofo aí, naʻa nau fakafisi ke hū ki he fonua ʻo e talaʻofá. Naʻe kamata ke nau lāunga kia Mōsese mo e ʻOtuá. Naʻe pehē ʻenau taʻe tuí pea naʻa nau fakaʻamu kuo tuku ʻe he ʻOtuá ke nau mate ʻi ʻIsipite pe ʻi he feituʻu maomaonganoá. Ne nau fehuʻi ange, “ʻIkai ʻe lelei hake ʻemau toe foki ki ʻIsipité? Ke tau fakanofo ha ʻeiki, pea tau foki ki ʻIsipite” (Nōmipa 14:3–4).

Ka neongo ia, naʻe kei feinga pē ʻa Sōsiua mo Kēlepi ke tokoniʻi e kakaí ke nau falala ki he ʻEikí. Ne na pehē, “Kapau ʻe fiemālie ʻa [e ʻEikí] kiate kitautolu, pea te ne ʻave ʻa kitautolu ki he fonua ko iá, ʻo foaki ia kiate kitautolu; ko e fonua ʻoku pito ʻi he huʻa huhú mo e honí.

“Ke ʻoua pē naʻa mou angatuʻu ki [he ʻEikí], pea ʻoua naʻa mou manavahē ki he kakai ʻo e fonuá; … ʻoku ʻiate kitautolu ʻa [e ʻEikí]: ʻoua naʻa mou manavahē kiate kinautolu” (Nōmipa 14:8–9).

Naʻe ʻikai fanongo e fānau ʻa ʻIsilelí kia Sōsiua mo Kēlepi pea naʻa nau feinga ke tamateʻi kinaua (vakai, Nōmipa 14:10). Koeʻuhí ko ʻenau angatuʻú, naʻe fakahā ange ʻe he ʻEikí te nau hē fano ʻi he feituʻu maomaonganoá ʻi ha taʻu ʻe 40. Ko e taimi pē ʻe pekia ai ʻa kinautolu kotoa pē naʻe lāunga kiate Iá te Ne fakafoki mai kinautolu ki he fonua ʻo e talaʻofá. ʻI he kau mataki ʻe toko hongofulu mā uá, ko Sōsiua pē mo Kēlepi naʻá na hū ki he fonua ʻo e talaʻofá. (Vakai, Nōmipa 14:22–38.)

Kēlepi mo Sōsiua ʻo e Onopōní

ʻOku tokolahi ha kau Kēlepi mo Sōsiua ʻi he kuongá ni. Ko e taha ʻo e kau tangata peheé ko e kui tangata hoku uaifi ko Sione Humé. ʻI ha ʻaho ʻe taha ʻi he 1926, naʻe fepōtalanoaʻaki ai ʻa e pīsopé mo Sione. Naʻe ʻohake ʻe he pīsopé ʻa e tefito ʻo e ngāue fakafaifekaú. Ne fuʻu ʻohovale ʻa Sione.

Naʻe fakaʻamu maʻu pē ʻa Sione ke ngāue fakafaifekau, ka naʻe faingataʻa ʻene moʻuí. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí naʻe taʻu 42 ʻa Sione. Ko ha tangata mali ia mo ha fānau ʻe toko fā, taʻu 15, 12, 4, mo e 2. Naʻá ne hoko ko ha tangata faama moʻui fakafalala pē ʻiate ia. Naʻe ʻi ai hano kelekele mo ha fanga pulu ʻe fie maʻu ke tokangaʻi lolotonga ʻene mavahé. Naʻe pau ke ne kumi ha founga ke fakapapauʻi ʻe tokangaʻi lelei hono fāmilí mo e ʻapí lolotonga ʻene mavahé.

Naʻe talaange ʻe he pīsopé kia Sione ʻoku ʻikai ko ha uiuiʻi fakaʻofisiale ʻeni, ka ko ha fokotuʻu pē. Naʻe talaange ʻe Sione ki he pīsopé te ne fakakaukau ki ai pea fakahā ange ʻene talí he ʻaho hono hokó.

Naʻe fekumi pongipongia ʻa Sione ki he pīsopé ʻi he pongipongi hono hokó peá ne pehē te ne tali ʻa e ui ke ngāué. ʻI he pongipongi ko iá, hili ha pō taʻe mamohe lahi, naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe Sione pe ʻe anga fēfē haʻane lava ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Ko e meʻa pē naʻá ne ʻiló ʻe ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Hangē ko Kēlepi mo Sōsiuá, naʻá ne ʻiloʻi ʻe tokoniʻi ia ʻe he ʻOtuá ke ne ʻilo ha founga. Pea naʻe tokoniʻi ia ʻe he ʻOtuá. Naʻe lava ʻe Sione ʻo totongi ha kaungāʻapi ke ne tokangaʻi hono kelekelé mo ʻene fanga pulú, pea naʻe fakatahataha ʻa e uōtí mo e koló ke tauhi hono uaifí mo e fānaú.

ʻĪmisi
kau faifekau ʻi ha hala ʻi Niu ʻIoke Siti mo ha kakai tokolahi takatakai

ʻOku pau pē naʻe fuʻu kehekehe e anga fakafonuá ʻi he tūʻuta atu ʻa Sione, ko ha tangata faama mei ha kiʻi kolo siʻisiʻi, ke ngāue fakafaifekau ʻi Niu ʻIoke Siti.

Tā fakatātā ʻa Brian Call

Naʻe haʻu ʻa Sione mei ha kiʻi kolo siʻisiʻi naʻe fakafuofua hono tokolahí ki he toko 500 nai. Naʻá ne anga ʻaki e heka hōsí mo ngāue ʻi he kelekelé. ʻI he taimi naʻe ui ai ia ke ngāue ʻi Niu ʻIoke Sití, mahalo naʻe fuʻu fakaʻohovale ʻaupito. Mahalo naʻá ne ongoʻi hangē ha kiʻi heʻe ʻi he lotolotonga ʻo ha kau saieniti. Ka naʻe ola lelei e ngāue fakafaifekau ʻa Sioné. Kuo ʻoange ʻe Heʻene sīpingá ki hono hakó ʻa e holi ke falala ki he ʻOtuá neongo e ngaahi faingataʻá mo e ngaahi meʻa taʻeʻiloá. “ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe faingataʻa ki he ʻOtuá” (Luke 1:37).

Fehangahangai mo e Ngaahi Faingataʻá ʻi he Tui

Hangē ko e fānau ʻa ʻIsilelí, ʻoku tau fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa fakamafasia. Ka he ʻikai lava ʻe he ngaahi faingataʻa ko iá ʻo fakamavaheʻi kitautolu mei he ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí kapau te tau talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú. ʻOku ʻikai hala ke tau ʻiloʻi e ngaahi faingataʻa ko iá. Ka ʻoku mahuʻinga ke tau fehangahangai mo kinautolu ʻi he tui.

Naʻe mahino kia Sōsiua mo Kēlepi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻi muʻa ʻiate kinauá, ka ne na ʻiloʻi te na lava ʻo falala ki he ʻEikí.

ʻI he tafaʻaki hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, ʻoku faingofua ke tau ʻiloʻi ko e taimi ʻoku fakahā mai ai ʻe he kau palōfitá e finangalo ʻo e ʻEikí, te tau feinga mālohi ke kumi e ngaahi founga ke tokoni ke fakahoko ai iá. Ko e moʻoni ʻoku ʻi ai ha ngaahi faingataʻa, ka te tau lava ʻo ikunaʻi kinautolu ʻi he tui ki he ʻOtuá. Ko ha ngaahi sīpinga ʻeni ʻe niʻihi:

  • ʻI he taimi naʻe fakatahaʻi ai ʻa e kau taulaʻeiki lahí mo e kaumātuʻá ki ha kōlomu pē ʻe tahá, naʻe fifili ha niʻihi pe ʻe lava fēfē ke hoko ʻa e liliu ko ʻení. Naʻe tali ʻe ha niʻihi kehe ʻa e liliú pea nau alanima atu ʻo fokotuʻu ha ngaahi vā fetuʻutaki foʻou.

  • ʻI he taimi naʻe fetongi ai ʻe he ngāue fakaetauhí ʻa e faiako fakaʻapí mo e faiako ʻaʻahí, naʻe ʻi ai ha niʻihi ne nau sio pē ki he ngaahi polé. Naʻe kamata ngāue fakaetauhi ha niʻihi ʻi ha founga māʻolunga mo māʻoniʻoni ange.

  • ʻI he taimi naʻe fakamamafaʻi ai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e fie maʻu ke ngāue ʻaki e hingoa kakato ʻo e Siasí, naʻe momou ha niʻihi pea hiki ha ngaahi ʻuhinga naʻe faingofua ange ai ke nounou ange ʻa e ngaahi hingoá. Naʻe tali leva ʻe ha niʻihi e fakahinohinó pea nau maʻu ha ngaahi founga ke fakaʻaongaʻi ai e hingoá ʻo hangē ko ia ʻoku ʻomi ʻi he folofolá.

  • ʻI he taimi naʻe fakanounouʻi ai ʻa e taimi-tēpile ʻo e fakataha ʻo e ʻaho Sāpaté mei he houa ʻe tolú ki he uá, naʻe ongoʻi ʻe ha niʻihi he ʻikai feʻunga ʻa e taimi akoʻí pea ʻe fakatupu puputuʻu ʻa e taimi-tēpilé. Naʻe fakafenāpasi vave ha niʻihi ki he liliú.

Ko e moʻoni ʻoku lahi mo ha ngaahi sīpinga kehe, ka ʻoku mahino ʻa e lēsoní. Ko e pole mo e faingataʻa kotoa pē ʻoku tau fehangahangai mo iá, ko ha faingamālie ia ke tau fili ai, hangē ko Sōsiua mo Kēlepí, ke falala ki he ʻEikí. Naʻe hoko ʻa e “ʻOua pē naʻa mou angatuʻu … , pea ʻoua naʻa mou manavahē” (Nōmipa 14:9) ko ha faleʻi lelei ki he fānau ʻo ʻIsilelí, pea ʻoku kei hoko pē ia ko ha faleʻi kiate kitautolu kotoa he ʻahó ni.