2022
Laka Ki Muʻa hili ʻEku Vete Mali Hono Uá
ʻEpeleli 2022


“Laka Ki Muʻa hili ʻEku Vete Mali Hono Uá,” Liahona, ʻEpeleli 2022.

Laka Ki Muʻa hili ʻEku Vete Mali Hono Uá

Naʻe tokoni ha foʻi faleʻi faingofua ʻe taha ke u hoko atu ʻi he taimi naʻe ʻikai ke u ʻilo ai e meʻa ke faí.

ʻĪmisi
ko ha talavou ʻoku lue ʻi ha hala engeenga

ʻAtá mei he Getty Images

Naʻá ku ʻi ha fakapoʻuli lōlō ʻi he loki mohe ʻo e ʻapi ʻo ʻeku ongomātuʻá, ʻo pūlou e ngaahi meʻa ʻufiʻufi mohengá. Mahalo ko e hoʻataá pe tuʻuapoó ia; ka naʻe ʻikai ke u toe ʻilo e taimí. Naʻe faʻo e meʻa kotoa pē naʻá ku maʻú ʻi ha ngaahi puha fehikitaki naʻe fokotuʻutuʻu ʻi hoku veʻe mohengá. Ko e tuʻo ua ʻeni ʻeku vetemalí ʻi loto ʻi ha taʻu pē ʻe fā, pea fuʻu faingataʻa moʻoni.

Tofanga ʻi he Siva ʻa e ʻAmanakí

Ne fonu e fakaʻosinga ʻeku nofo-mali hono uá ʻi ha vahaʻataimi fakamamahi, loto-hohaʻa, taʻepauʻiá, mo nofo ʻi ha ngaahi hōtele kehekehe. Naʻe ʻikai ke u ʻilo e meʻa ke faí. Naʻe ʻikai ke u toe fie fai ha meʻa ka ko e tokotokoto pē mo feinga ke ʻoua te u toe ongoʻi ha meʻa.

Ne u fehangahangai mo ha ngaahi taimi faingataʻa kimuʻa, ka naʻe kehe ʻa e ʻaho ko ʻení. Naʻe ʻikai ke u fie ʻalu ki he lotú pe lau e folofolá—pe tuʻu mei hoku mohengá. Ne lahi ange e meʻa ne toʻo atu heʻeku lotú ʻi he meʻa te u hanga ʻo foakí. Naʻá ku lotu ʻi hoku mohengá keu fie fai ha lotu, pea ko e meʻa pē ia ne lotuá. Naʻe mahino moʻoni ʻeku ongoʻi loto foʻí.

Naʻe fie tokoni hoku fāmilí mo e niʻihi kehe naʻe tokanga mai kiate aú, ka naʻe ʻikai ke nau ʻiloʻi e foungá. Ne nau feinga ke fakalotolahiʻi au, ʻomi ha meʻakai, pe fakapapauʻi mai ʻe lelei pē ʻa e meʻa kotoa. Ka naʻe teʻeki ke u mateuteu ke fanongo ki ai. Naʻe meimei taʻemalava ke fakahoko ʻe ha taha ha tokoni koeʻuhí, ne aʻu kiate au, ne ʻikai ke u ʻilo e faʻahinga tokoni naʻá ku fie maʻú. Ko e meʻa ʻe taha ʻete ongoʻi lōmekina ʻi he taimi ʻokú te ʻilo ai ʻa e meʻa kotoa pē kuo pau ke te fai ke ikunaʻi e ngaahi faingataʻa ʻi hoto halá. Ka naʻe mātuʻaki kehe ʻaupito ia kiate au ʻi he taimi naʻe ʻikai ke u lava ai ʻo maʻu ha mahino ki he meʻa hono hoko ke faí.

Naʻe mātuʻaki fakamamahi moʻoni ʻeku fuofua vete malí, pea naʻe ʻosi ha taʻu kakato ʻe taha ʻo ʻeku feinga ke fakaakeaké. Ka naʻá ku faifeinga pē ʻo tuʻu peá u toe lava ʻo hokohoko atu. Naʻe ʻikai ko e meʻa ia ne hoko he taimi ko ʻení. Naʻe ʻikai ke u toe maʻu ha “kamata foʻou.” ʻI he mōmeniti ko ʻení naʻe mole kotoa ʻeku fakakaukau fakaeʻatamaí, fakaelotó, mo fakatuʻasinó.

Fakafokifā pē, kuó u manatuʻi ha meʻa mei he ngaahi taʻu lahi kimuʻá.

“Fili Pē ha Meʻa ʻe Taha”

Naʻá ku mavahe mei he Siasí ʻi heʻeku kei taʻu hongofulu tupú koeʻuhí naʻe ʻikai ke u tui ʻoku moʻoni ia. Naʻe aʻu pē ʻo ʻikai ke u toe tui ki he ʻOtuá. Pea ʻi hoku taʻu uofulu tupú, ne u foua ha aʻusia ʻo e fakauluí, pea ne u ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e Siasí. ʻOku ou manatuʻi ʻeku ongoʻi e fiefia ʻi hono ʻiloʻi e moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Naʻe feʻunga pē ʻa e fiefia ko iá ʻi ha kiʻi miniti siʻi kimuʻa peá u toki ongoʻi ʻa e fakamātoato moʻoni ko ia ʻo e fie maʻu ʻe heʻeku moʻuí kotoa ha fuʻu liliu lahi koeʻuhí ko ʻeku uluí. Te ke liliu fēfē ʻa e meimei meʻa kotoa pē fekauʻaki mo hoʻo moʻuí pea hoko ko e tokotaha ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku totonu ke ke aʻusiá?

ʻI he ʻaho ko iá ʻi hoku taʻu uofulu tupú, ne u tā ki heʻeku kuitangatá. Naʻá ku ʻiloʻi te u lava ʻo falala ki heʻene fakahinohinó ʻi he palopalema ko ʻení. Naʻá ne fakafanongo ki heʻeku ngaahi hohaʻa fekauʻaki mo e founga ke liliu ai ʻeku moʻuí kotoa ʻi he taimi naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi ai e founga ke fai ai iá. Peá ne pehē mai leva, “Fili pē ha meʻa ʻe taha. Fili ha meʻa ʻe taha, ngāueʻi ia, pea ʻi hoʻo mateuteú, fili ha meʻa kehe ʻe taha. Ko e meʻa pē ia ke ke fakahokó.”

ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā e meʻa ne u ʻamanaki ke u fanongo ki aí, ka naʻe ʻikai ko ia ia. Naʻe fie maʻu ke u lelei ange ʻi hoku tuʻunga lolotongá, pea naʻá ku fakakaukau he ʻikai feʻunga hano liliu ha meʻa ʻe taha ʻi ha taimí. Ka ʻi ha kiʻi mōmeniti taimi nounou pē ʻo ʻeku matuʻotuʻa fakalaumālié, naʻá ku pehē ke u muimui ki heʻene faleʻí. ʻI he lahi fau ʻo e ngaahi liliu naʻá ku fehangahangai mo ia ʻi he taimi ko ia ʻo ʻeku foki ki he Siasí, ko e hā ha meʻa ʻe taha ʻoku totonu ke u ʻuluaki fili? Ko e mafatukituki ʻo e lisi ko ʻení ʻoku tau ʻiloʻi kotoa (ʻalu ki he lotú, lau e folofolá, lotu, totongi vahehongofulu, ngāue ʻi ha uiuiʻi, mo e alā meʻa peheé) naʻe fakatupu lōmekina ia ʻiate ia pē.

Naʻe lahi e ngaahi meʻa ne u ʻiloʻi ʻe faingataʻa kiate au ke liliu, pea naʻe teʻeki ke u lototoʻa feʻunga ke fakaleleiʻi kinautolu. Ko ia ne u fakakaukau ai ke fili ha meʻa te u lava ʻo fai—ha kiʻi meʻa siʻisiʻi ka ʻoku mahuʻinga. Naʻá ne fokotuʻu au ʻi he hala naʻá ku loto ke u ʻi aí, pea te u lava ʻo fakatupulaki mei he lavameʻa ko iá.

ʻOtu Lea ki he ʻOtu Lea

Hili ha ngaahi taʻu mei ai, ʻi he ʻikai ke u maʻu ha mālohi ke fai ha lotu faingofua hili ʻeku vete mali hono uá, naʻe ʻomi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e manatu ko iá ki heʻeku fakakaukaú.

ʻI he hokohoko atu ʻeku tokotokoto ʻi hoku mohengá peá u manatuʻi ʻa e faleʻi ko iá, naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻomi ʻe he Laumālié ha fakahinohino te u lava ʻo fakaʻaongaʻi ki hoku tūkunga lolotongá. Mahalo te u lava ʻo fai ha meʻa ʻe taha. Naʻe ʻikai fie maʻu ha meʻa lahi; koloa pē ke fai ha meʻa. Ko e ʻuluaki meʻa naʻe fie maʻu ke u faí ko e mavahe mei he mohengá. Ko e meʻa ia naʻá ku faí—hili ha ngaahi miniti siʻi, naʻá ku toʻo e kafú pea tuʻu ki ʻolunga. Peá u toe fusi hake ʻa e kafú. Ka naʻe SAI pē ia koeʻuhí kuó u fai ʻa e meʻa ʻe taha ne u fili ke fakahokó. Naʻá ku fokotuʻu ia ko ʻeku taumuʻá ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi kimuʻa peá u toki fili ʻeku meʻa hono hokó, pea naʻe hokohoko atu ʻeku langa aí.

ʻOku mahino kiate au he taimí ni naʻe ʻikai ko ha faleʻi lelei pē ʻa e fakahinohino ʻa ʻeku Kui Tangatá. ʻOku akoʻi ʻi he folofolá, “ʻOku folofola peheni ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá: Te u foaki ki he fānau ʻa e tangatá ʻa e ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki, ko e siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hena; pea ʻoku monūʻia ʻa kinautolu ʻoku fanongo ʻo tokanga ki heʻeku ngaahi akonakí, pea fanongo ki heʻeku akonakí, he te nau maʻu ai ʻa e ʻiló; he ko ia ʻokú ne talí te u foaki ʻo lahi ange kiate ia” (2 Nīfai 28:30). Naʻá ku ʻahiʻahi fakahoko ia koeʻuhí naʻá ku falala ki heʻeku kuitangatá. ʻOku ngāue ia koeʻuhí ko ha tefitoʻi moʻoni ia ʻo e ongoongoleleí. Ko e ako ko ia ki he founga ke tau hoko ai ʻo lelei ange ʻaki hono liliu ha meʻa ʻe taha ʻi he taimi ʻe tahá, ʻa e founga ʻoku tau ako mo tupulaki aí.

ʻOku meimei ko e taimi ʻeni ʻi he talanoá te u talaatu ai e tuʻunga maʻongoʻonga ʻo ʻeku moʻuí he ʻaho ní. Ko hono moʻoní ʻoku lelei ange e ngaahi meʻá, ka ʻoku ʻikai ko e meʻa mahuʻingá pē ia. Ko e meʻa mahuʻinga ʻoku ʻamanaki mai e ʻEikí ke u fakahokó ko hono fai pē ʻa e lelei taha te u lavá ʻi he taimi kotoa pē ʻaki ʻEne tokoní. Naʻe mahino kiate Ia, ʻe ʻi ai ha ngaahi ʻaho ko hoku lelei tahá pē ʻa ʻeku feinga ke maʻu ʻa e loto-toʻa ke mavahe mei hoku mohengá. Hangē ko e akonaki ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻE tali pē koe ʻe he ʻOtuá ʻi ho tuʻunga he taimi ní mo Ne kamata ke ngāue mo koe. Ko e meʻa pē ʻokú ke fie maʻú ko ha loto fie ngāue, loto ke tui, pea ke ke falala ki he ʻEikí.” 1

Naʻá ku ongoʻi ha ʻofa mo talitali lelei au ʻe heʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku lelei kiate Ia ʻa ʻeku feinga ke hokohoko atu ʻeku fakalakalaka ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu leá. ʻOku kei tali pē ʻeku feingá, neongo ʻene taʻehaohaoá, kapau ko hoku lelei tahá ia. Naʻe akonaki ʻa Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻo pehē: “Fai ʻa e lelei taha te ke lavá. Ko e meʻa pē ia ʻoku mau kole atu kiate kimoutolú. … ʻOku ʻikai ʻamanaki mai e ʻEikí ke ke fai ha meʻa lahi ange ai. Fai pē ʻa e lelei taha te ke lavá.” 2 Naʻe ʻikai fie maʻu ia ke u fetongi mo liliu fakaʻaufuli ʻi ha pō pē ʻe taha. ʻOku tau fakalakalaka ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea.

Neongo pe ʻoku ou feinga ke lelei ange ʻeku ngāue fakaetauhi kiate kinautolu ʻoku mau feohí pe feinga ke tuʻu ki ʻolunga, ka ʻoku mahuʻinga ke u feinga.

ʻE ʻI Ai ʻa e ʻEikí

Kuó u ako ha lēsoni mahuʻinga ʻe ua—mei heʻeku feinga ke fakaakeake mei ha vetemali ʻe ua—mo ʻeku ngaahi pole kotoa pē. ʻUluakí, ʻoku finangalo lelei e ʻEikí ki ha faʻahinga feinga fakamātoato pē. 3 Uá, ʻe feʻiloaki ʻa e ʻEikí mo koe ʻi he tuʻunga ʻokú ke ʻi aí. Neongo pe ko e fē feituʻu ʻokú ke ʻi ai ʻi he hala ki he fakaakeaké mo e fakamoʻuí, kapau ʻokú ke ʻi he hala ko iá, te Ne ʻi ai pē.

Koeʻuhí kuo toʻo ʻe he Fakamoʻuí kiate Ia ʻetau ngaahi mamahí mo e faingataʻaʻiá, ʻokú Ne ʻafioʻi e meʻa ʻoku tau fie maʻú neongo pe ko e hā ia. Naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi ai iá, ʻokú Ne ʻafioʻi ia. Pea te Ne tokoniʻi kitautolu ke tau laka atu ki muʻa.

ʻOku ou faʻa fanongo ki hono fakahaaʻi ʻe ha niʻihi kehe ʻenau houngaʻia ʻi he ngaahi faingataʻa ʻi heʻenau moʻuí. ʻOku ou loto ke fakahoungaʻi ʻa e faingataʻá. ʻOku teʻeki ke u aʻusia e tuʻunga ko iá, ka ʻi he taimi ní, ko ʻeku taumuʻá ia. ʻOku ou ngāue ki ai, pea ʻi he taimi ʻoku ou mateuteu aí, te u fili ha meʻa kehe ʻe taha.

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻu e talanoá ʻi ʻIutā, USA.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dieter F. Uchtdorf, “ʻOku ʻAonga ʻAupito!Liahona, Nōvema 2015, 23.

  2. Gordon B. Hinckley, ʻi he “Messages of Inspiration from President Hinckley,” Church News, July 3, 2003, thechurchnews.com.

  3. Vakai, Russell M. Nelson ʻi he Joy D. Jones, “Ko ha Uiuiʻi Makehe Fakaʻeiʻeiki,” Liahona, Mē 2020, 16.