2022
“ʻOku ʻIkai Te u ʻIlo Hono ʻUhinga ʻo e Meʻa Kotoa Pē,” pea ʻOku SAI PĒ Ia
ʻEpeleli 2022


Kakai Lalahi Kei Talavoú

“ʻOku ʻIkai Te u ʻIlo Hono ʻUhinga ʻo e Meʻa Kotoa Pē,” pea ʻOku SAI PĒ Ia

ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi kotoa ai e talí, ʻoku hoko ʻa e tuí ko e talí.

ʻĪmisi
ko ha fefine ʻoku tuʻu ʻi ha ʻotu moʻunga ʻo sio ki he tō ʻa e laʻaá

He ʻikai toe ngalo ʻiate au ha lēsoni ne u fai mo ha finemui ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú.

Naʻá ne toutou kole ha fakamoʻoni fakatuʻasino pe mahino naʻe moʻoni e Tohi ʻa Molomoná. Pea naʻá ku tangutu ai, ʻo ʻikai fakapapauʻi e founga ke tali ʻaki ʻene ngaahi fehuʻí mo e tukuakiʻí. Ko ha faifekau kei talavou mo loto-vēkeveke au, pea ko e meʻa pē naʻá ku ʻiló naʻe moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ku ongoʻi loto-foʻi koeʻuhí naʻe ʻikai ke u ʻilo kotoa e tali ki heʻene ngaahi fehuʻí. Ka naʻá ku fakatokangaʻi, naʻe ʻikai mei mahuʻinga ia kapau naʻá ku maʻu ha fakamoʻoni fakatuʻasino ke fakamoʻoniʻi ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. He ʻikai ʻoange ʻe he fakamoʻoní ha tui kiate ia.

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “He ʻikai ke tau maʻu ʻa e tuí mei hono ako ʻo ha ngaahi tohi motuʻa ʻaupito ʻi ha ʻuhinga fakapoto. He ʻikai maʻu ia mei ha ngaahi fekumi pe ʻilo fakasioloki foʻou. He ʻikai maʻu mei ha ngaahi fakatotolo fakasaienisi. He ʻikai pē maʻu ia mei haʻate mamata tonu ʻi ha ngaahi mana. ʻE malava ke hoko e ngaahi meʻá ni ko ha fakamoʻoni ki he tuí, pe hoko ʻi ha taimi ʻe niʻihi ke fakafepakiʻi ia, ka ʻoku ʻikai ke nau fakatupu ʻa e tuí.” 1

ʻE faingofua fēfē nai kapau te tau fakaʻaliʻali ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá ki he māmaní kotoa? ʻE kau moʻoni ha kakai ʻe niʻihi ki he Siasí, kae mahalo he ʻikai kau ha niʻihi, koeʻuhí he ʻoku ʻikai ko e fakamoʻoni fakatuʻasinó ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻu ki hono fakatupulaki ʻo e tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí. Kae hangē ko e folofola ʻa Sīsū kia Tōmasí, “ʻOku monūʻia ʻa kinautolu ʻoku ʻikai mamata, kae tuí” (Sione 20:29

Ko e Hā Leva ʻa e Tuí?

Ko e tuí ʻoku ʻikai ko e tui pē—ka ko ha tefitoʻi moʻoni ia ʻo e ngāue. “ʻOku iku e tui kia Kalaisí ki he ngāue. ʻOku hoko mei ai ʻa e fakatomala ʻoku moʻoni pea tolongá.” 2 Pea neongo ʻoku pehē ʻe he māmaní ko e tuí ʻa e muimui kuí, ka kuo mahino kiate au ko e tuí ko e falala ia ʻe ʻomi ʻe he ʻOtuá ha fakapapau ʻo e moʻoní ʻi he taimi ʻoku ou ngāue aí.

“ʻOku ʻuhinga ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí ke falala kakato kiate Ia—ʻo falala ki Hono mālohí, potó, mo e ʻofa taʻe fakangatangatá. ʻOku kau ai e tui ki Heʻene ngaahi akonakí. ʻOku ʻuhinga ia ke ke tui neongo ʻoku ʻikai mahino kiate koe ʻa e meʻa kotoa pē, [ka ʻoku mahino kiate Ia].” 3

ʻOku ʻikai ke tau maʻu kotoa e talí, ka ʻi heʻetau falala ki heʻetau Tamai Hēvani tokaimaʻanangá, te Ne tataki kitautolu ki he meʻa ʻoku moʻoní (vakai, Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:7).

Tokanga Taha ki he Meʻa ʻOkú ke ʻIló

ʻOku ngali fakatupu lōmekina ʻete fanongo ki ha faleʻi ke langaki ha tui taʻeueʻia ʻi ha māmani ʻoku feinga maʻu pē ke luluʻi kitautolu. Ka ʻoku malava pē ke langa ha tui ʻoku taʻeueʻiá. Ko e tuí ko ha fili ia ke fai. ʻI heʻetau fili fakamātoato ke moʻui ʻaki ʻa e tuí he ʻaho takitaha, ʻoku tau langa ai ha fakavaʻe mālohi mo ha fakamoʻoni mālohi.

Naʻe akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ki hono kakaí ha founga ke fakatupu ai ha tui taʻeueʻia: “Tui pē ki he ʻOtuá; … tui ʻokú ne maʻu ʻa e poto kotoa, mo e māfimafi kotoa, ʻi he langí mo e māmaní fakatouʻosi; tui ʻoku ʻikai ʻiloʻi ʻe he tangatá ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku lava ke ʻafioʻi ʻe he ʻEikí” (Mōsaia4:9).

Kiate aú, ʻi he taimi ʻoku ou tali ai ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa he ʻikai teitei mahino kakato kiate au ʻi he moʻuí ni pea tukutaha ʻeku tokangá ki he meʻa ʻoku ou ʻiló, ʻoku ʻikai hanga ʻe he ngaahi meʻa kehé ʻo luluʻi ʻeku fakamoʻoni ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate aú pea mo e moʻoni ʻo e Siasí ni.

ʻOku ou toe ʻoatu e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“ʻOku ʻikai ke u ʻilo e ngaahi ʻuhingá kotoa, ngaahi taumuʻá kotoa, pea ʻoku ʻikai ke u ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo e taimi ʻa e ʻEikí. Te ta lava ke lea fakataha mo Nīfai, ‘ʻoku ʻikai [ke ta] ʻiloʻi hono ʻuhinga ʻo e meʻa kotoa pē’ (1 Nīfai 11:17).

Ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku ou ʻilo pau. ʻOku ou ʻilo ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine fakalaumālie kitautolu ʻo ha Tamai Hēvani ʻofa. ʻOku ou ʻilo ko e Tamai Taʻengatá ko e tupuʻanga ia e palani ʻo e fiefiá. ʻOku ou ʻilo ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí.” 4

ʻOku hoko e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ko ʻení ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻeku fakamoʻoní. Kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi meʻa lalahi mo mahuʻinga; ʻoua ʻe fihia ʻi he ngaahi meʻa lilo kuo teʻeki ai ke Ne fakahā maí (vakai, Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:9).

ʻOku lahi ha ngaahi meʻa ʻoku teʻeki ke tau ʻilo. Pea ʻoku sai pē ia!

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ko hono moʻoní he ʻikai lava ke mahino kakato ʻeni kiate kitautolu he taimí ni! Ko e moʻoni he ʻikai ke tau lava ʻo ʻiloʻi e ʻuhinga ʻo e meʻa kotoa pē he taimí ni. Ka te tau lava ʻo ʻiloʻi, ʻi he taimí ni, ʻoku ʻafioʻi mo ʻofaʻi fakafoʻituitui kitautolu ʻe he ʻOtuá!” 5

Ngāue ʻi he Tui Kae ʻIkai ko e Veiveiua

ʻOku hē ha kāingalotu faivelenga tokolahi ʻi he taimi ʻoku nau tuku ai ke mālohi ange ʻenau veiveiuá ʻi heʻenau tuí. ʻE lava ke fakatupu ʻe he tokanga taha ki he veiveiuá haʻatau tokanga ki he ngaahi meʻa “ʻoku ʻikai mahuʻingá” (Sēkope 4:14).

Ko e finemui naʻá ku akoʻi ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú, te ne toki tui pē ʻoku moʻoni e Siasí kapau te u lava mo hoku hoá ʻo fakahalaki kotoa ʻene ngaahi tukuakiʻí. Ka ko e meʻa pē naʻá ku lava ʻo fakamoʻoniʻi kiate iá ko hono maʻu e ngaahi talí ʻo fakafou ʻi he fakahā fakataautahá. 6

Te u lava ʻo fakamoʻoni ki he fakamoʻoni mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná, ʻo ʻikai koeʻuhí ʻoku ou ʻiloʻi kotoa e ngaahi talí ka koeʻuhí kuo fakamoʻoniʻi mai ʻe he Laumālié kiate au ʻoku moʻoni taʻe toe veiveiua ia. Naʻe ʻikai maʻu ʻeku fakamoʻoní ʻi ha fakahā fakaofo ka ʻi he fakalau ʻa e taimí, ʻo fakafou ʻi he ako mo e lotu maʻu pē. ʻI hono fakalea ʻe tahá, naʻe ʻikai maʻu ʻeku fakamoʻoní koeʻuhí ko ha fakamoʻoni fakatuʻasino, ka koeʻuhí naʻá ku ngāue ʻi he tui pea te u hokohoko atu ke fai ia.

Ko e hā leva te tau fai kapau he ʻikai ke tau lava ʻo maʻu e tali ki heʻetau ngaahi fehuʻí? Naʻe vahevahe ʻe Sisitā Kamila Kimipolo, ko e uaifi ʻo Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló, ʻa e anga ʻene tatali ki ha tali ki he ngaahi fehuʻi faingataʻá. Naʻá ne fokotuʻu ha funga laupapa ʻi heʻene fakakaukaú maʻá e ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke ne ʻilo ʻa e tali ki aí. Pea ʻi heʻene pikitai ki he ngaahi meʻa naʻá ne ʻilo lolotonga ʻene ako mo lotua ʻene ngaahi fehuʻí, naʻe lava ke ne maʻu ha mahino lahi ange.

Naʻá ne pehē, “ʻOku ou kei maʻu pē ha ngaahi fehuʻi ʻi he funga laupapa ko iá, ka kuó u maʻu ʻeni ha mahino ki ha ngaahi meʻa lahi kehe ʻi heʻeku moʻuí ʻoku ou loto fiemālie ke fakaʻaongaʻi ki ai hoku taimí ke maʻu e toenga ʻo e ngaahi talí.” 7

Foki ki he Ngaahi Meʻa Angamahení

Kuo ʻi ai ha ngaahi taimi naʻe ʻikai mahino ai kiate au ha ngaahi fekau pau. Ko ha ngaahi mōmeniti naʻá ku maʻu ai ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e mali tokolahí, fetokangaʻaki ʻa e tangata mo e tangata pe fefine mo e fefiné, pe ko ha ngaahi meʻa kehe pē.

Ka naʻá ku ako ha lēsoni mahuʻinga mei he founga naʻe akoʻi ʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa ʻĀtama mo ʻIví.

ʻOku akoʻi kitautolu naʻe “tuku ʻe he ʻOtuá ha ngaahi fekau kiate [kinaua], hili ʻene fakahā kiate [kinaua] e palani ʻo e huhuʻí” (ʻAlamā 12:32, naʻe toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

He ʻikai ke u ofo kapau naʻe lahi ha ngaahi fehuʻi ʻa ʻĀtama mo ʻIvi fekauʻaki mo e ngaahi fekau naʻe kole ange ke na muimui ki aí. Ka kimuʻa pea mahino kiate kinaua e ngaahi fekaú, naʻe pau ke na tomuʻa ako fekauʻaki mo e palani ʻo e fakamoʻuí.

Ko e hā e lahi hoʻo ʻilo ki he palani ʻo e fakamoʻuí? ʻI he taimi ʻokú ke maʻu ai ha ngaahi fehuʻí, ʻokú ke toe foki nai ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo e palani ʻa e ʻOtuá? ʻI heʻeku fekumi ki ha tali ki heʻeku ngaahi fehuʻí, kuo tokoniʻi au ʻe hono ako e palani ʻo e fakamoʻuí ke u maʻu ha kihiʻi ʻata ʻo e ngaahi tali ʻa e ʻOtuá.

ʻI heʻeku tokanga taha ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku ou ʻiló, ʻoku ou lava ʻo tuʻu ʻi ha fakavaʻe mālohi. ʻOku ʻikai ke u tuku ke luluʻi ʻe he ngaahi meʻa noaʻiá ʻeku tuí. ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi e meʻa kotoa pē, ka ʻoku feʻunga pē ʻeku ʻiló. 8

Te Tau Lava Maʻu Pē ʻo Fili ke Tui

Naʻá ku fakaʻosi ʻeku lēsoni mo e finemui ko ia ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú ʻaki haʻaku fakamoʻoni loto-toʻa ki he Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ku talaange ko e founga pē ʻe taha te ne lava ai ʻo maʻu e tali ki heʻene ngaahi fehuʻí, ko ʻene fehuʻi ki he Tamai Hēvaní pe ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná. ʻI heʻene feinga kae ʻoua kuo mahino kiate ia e ngaahi tefitoʻi meʻa mahuʻinga ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, te ne lava ʻo tuku ʻene ngaahi fehuʻi kehé ʻi he funga laupapá pea toe vakaiʻi ia ʻamuiange ʻaki ha mahino mo ha tui ʻoku lahi angé. Ka ko hono moʻoní, ʻikai nai ʻoku kaunga ia kiate kitautolu kotoa? Te tau lava ʻo fakatupulaki moʻoni ʻetau tuí ʻaki ʻetau ngāue ʻi he tui.

Kuo tāpuekina au ʻi he taimi kotoa pē kuó u fili ai ʻa e tuí ʻi he taimi ʻoku ou fehangahangai ai mo ha ngaahi meʻa taʻeʻiloa. Pea ʻi heʻeku falala ki he Tamai Hēvaní ke Ne fakahā mai e ngaahi talí ʻi he taimi pē ʻOʻoná, ʻoku ou ʻiloʻi te u ongoʻi ʻa e fiefia mo e nēkeneka ʻi hono moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí—neongo he ʻikai ke u ʻiloʻi kotoa e ngaahi talí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. D. Todd Christofferson, “Ko e Tāpuaki ʻo e Folofolá,” Liahona, Mē 2010, 34–35.

  2. Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú (2018), 63.

  3. Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí: Ko ha Huluhulu ki he Ongoongoleleí (2004), 54.

  4. David A. Bednar, “That We Might ‘Not … Shrink’ (T&F 19:18)” (polokalama lotu ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí maʻá e kakai lalahi kei talavoú, Mar. 3, 2013), broadcasts.ChurchofJesusChrist.org.

  5. Neal A. Maxwell, “Encircled in the Arms of His Love,” Liahona, Nov. 2002, 18.

  6. Vakai, Lawrence E. Corbridge, “Tuʻu ʻi he Maka ʻo e Fakahaá,” Liahona, ʻOkatopa 2020, 24–29.

  7. Camilla Kimball, ʻi he Lavina Fielding, “Camilla Kimball: Lady of Constant Learning,” Ensign, Oct. 1975, 62.

  8. Vakai, Rihna Mak, “I Don’t Know All the Answers, but I Know Enough” (ngaahi talanoa fakaʻilekitulōnika peé), Ensign, Sept. 2018.