2022
Tuʻu ko ha Kau Fakamoʻoni ki Hono Fakahaofí
ʻEpeleli 2022


“Tuʻu ko ha Kau Fakamoʻoni ki Hono Fakahaofí,” Liahona, ʻEpeleli 2022.

Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ngāue Fakaetauhí

Tuʻu ko ha Kau Fakamoʻoni ki Hono Fakahaofí

Kuo fakahaaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻEne loto fiemālie ke fakahaofi Hono kakaí ʻi ha ngaahi founga maʻongoʻonga mo faingofua fakatouʻosi.

ʻĪmisi
fefine ʻoku tui meʻa maluʻi ʻo poupou ki hano kaungāmeʻa ʻoku puke ʻi he COVID-19

ʻI he taimi naʻe ʻilo ai ʻe Lōtisi Kati Tī ʻAlavalesi ʻo ʻUlukuaí ʻoku ʻi ai ha foʻi ngungu ʻe ua ʻi hono ʻutó, naʻá ne talaange ki hono kaungāmeʻa ko Māsela Sualesa ʻAlapanó ʻe fakatokoto ia ʻi falemahaki ke fakahoko hono tafa pea ʻe fie maʻu ke tokoto ai ha taimi lōloa hili e faitoʻó. Naʻá ne hohaʻa ki he founga ʻe fehangahangai ai hono fāmili mo ha fānau ʻe toko faá mo e tūkunga fakamafasia ko ʻení.

Naʻe tangutu hifo ʻa Māsela mo ʻene tama fefine taʻu 16, Lōsiō, ke fakalaulauloto ki ha ngaahi founga te nau lava ai ʻo ngāue fakaetauhi kia Lōtisi. Naʻe toki ʻi falemahaki pē ʻa Māsela. Naʻá ne manatuʻi ʻa e ongoʻi tuenoa mo makehe ʻa e taimi naʻe haʻu ai ʻa Lōtisi mo e kau fafine ʻi hono uōtí ʻo ʻaʻahi mai kiate iá. Ko ia naʻe tokoni ʻa Māsela mo Losiō ke fokotuʻutuʻu ha kulupu fetuʻutaki telefoni toʻotoʻo mo e kau fafine ʻi he uōtí. Naʻe faingofua leva heni ke nau fakataimi-tēpileʻi ha meʻatokoni maʻá e fāmilí. ʻI hono tokangaʻi ʻo e ngaahi houakai maʻu meʻatokoni efiafí, naʻe toʻo atu ai ha mafasia meia Lōtisi. Naʻe ʻoatu foki ʻe he ongo sisitaá ha folofola pe pōpoaki fakaʻaho ke fakamālohia hono laumālié mo fakahaaʻi ʻena ʻofa kiate iá.

Naʻe vahevahe ʻe he ʻofefine ʻo Lōtisí, ʻAna Kelela: “Naʻe faingataʻa ʻa e ʻikai ke ʻi ʻapi e Fineʻeikí. Ka naʻe ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní ha tokoni kiate au mo hoku fāmilí. Ko ha taumalingi lahi mai ia ʻo ʻEne ʻofá. Naʻe fakaofo ʻa e meʻa naʻe fakahoko ʻe Māsela ke fakatahaʻi ai e kāingalotu ʻo e uōtí ke tokoniʻi kimautolú. Ko e taimi kotoa pē ne mau mamata ai ki ha haʻu ha fāmili ʻe taha, ne mau ongoʻi e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, ʻo fakafou ʻiate kinautolu. Ne nau vahevahe ha ngaahi lea fakalotolahi, kakata mo kimautolu, mo tokoni ke fakamālohia kimautolu. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe ʻiate kitautolu ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he mōmeniti kotoa pē. Naʻe lava ke mau ongoʻi ia ʻi he malimali ne fotu mai mei he fofonga ʻo kinautolu ne omi ke tokoniʻi kimautolú.”

Hili ha taʻu ʻe taha mei ai, naʻe pau ke tokoto falemahaki ʻa Māsela koeʻuhí ko ha palopalema fekauʻaki mo e kālava tufaki totó. Naʻe manatuʻi ʻe Lōtisi mo ʻAna Kelela ʻa e founga naʻe fakafiemālieʻi mo fakamālohia ai kinaua ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻia Māsela mo Losioó peá na vēkeveke ke fakahaaʻi ʻena ʻofá mo e loto houngaʻiá.

ʻOku Fakaafeʻi Kitautolu ʻe he ʻOtuá ke Tau Tokoni ke Fakahaofi e Niʻihi Kehé

ʻOku finangalo e ʻEikí ke ʻaʻahi ki Hono kakaí ʻi honau ngaahi faingataʻaʻiá (vakai, Mōsaia 24:14). ʻOkú Ne ʻomi ha ngaahi faingamālie ke tau kau ʻi hono fakahaofi ʻEne fānau faingataʻaʻiá. ʻOkú Ne toutou fakahaaʻi ʻeni ʻi he tohi ʻEkesōtosí. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa Mōsese ke tokoni ki hono fakahaofi ʻo e kau ʻIsilelí mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité pea tokoniʻi kinautolu ke nau moʻui ʻi he feituʻu maomaonganoá (vakai, ʻEkesōtosi 12–16). Naʻe fie maʻu ʻa e tuí kia Mōsese ke mafao atu hono nimá, ka ko e ʻEikí naʻe pule “ke foki ʻa e tahí” (ʻEkesōtosi14:21)..

Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ke Fakakaukau ki Aí

ʻI hoʻo fakakaukau ki ho ngaahi faingamālie mo e ngāue ke tokoni ki he niʻihi kehé, fakakaukau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻoku fakatātaaʻi ʻi he ngaahi talanoá:

  • Kapau te tau ngāue ʻi he tui ke tokoniʻi e niʻihi kehé, hangē ko Māsela mo Mōsesé, ʻe lava ke fakahaaʻi ʻe he ʻEikí Hono mālohí ʻi heʻenau moʻuí.

  • ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke hoko ʻete tokoni ki ha kaungāmeʻa ʻoku faingataʻaʻiá, ko ha fuʻu ngāue lahi fau (vakai, ʻAlamā 37:6). ʻE lava ke tokoni ha maʻu meʻatokoni mafana pe ko ha pōpoaki telefoni faingofua pē ke ongoʻi ai ʻe he tokotahá ʻoku ʻofaʻi mo tokangaʻi ia.

  • ʻE lava ke tokoni e kau tangata mo e kau fafine ngāue fakaetauhí ke fakahaofi ʻa kinautolu ʻoku nau feohí mei he ngaahi meʻa ʻoku nau hohaʻa mo faingataʻaʻia aí. ʻOua naʻa ngalo ke fakakau kinautolu ʻi he taimi ʻokú ke fakalaulauloto ai ki ha ngaahi founga ke tokoni aí.

  • ʻI heʻetau vahevahe e founga kuo fakahaofi ai kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku tau tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo ʻEne ʻofá mo e loto fiemālie ke fakahaofi Hono kakaí (vakai, Mōsaia 24:13–14). Fekumi ki ha ngaahi founga angamaheni ke vahevahe ʻi he fepōtalanoaʻakí, mītia fakasōsialé, pe pōpoaki telefoní.

  • ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau tatali ki he ʻEikí ke Ne tataki kitautolu. Kapau ʻoku tau fie tokoni, te tau lava ʻo hoko ko e founga ʻo hono fai ha lelei lahi. (Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:8; 58:27–28.)

Ko e Hā Te Tau Lava ʻo Fakahokó?

Kuo tā tuʻo lahi hono fakahaaʻi ʻe he Fakamoʻuí, ʻa Hono finangalo ke fakahaofi Hono kakai ʻo e fuakavá mei he faingataʻaʻia fakatuʻasino mo fakalaumālié ʻi ha ngaahi founga fakaofo mo faingofua fakatouʻosi. ʻOkú Ne fai ʻeni koeʻuhí ke tau lava ʻo tuʻu ko ha kau fakamoʻoni ki he niʻihi kehé. Te ke vahevahe fēfē ʻa e meʻa kuó Ne fai maʻaú?