2022
Ngaahi Moʻoni Fakaofo ʻe 3 Naʻá ku Ako Lolotonga ʻEku Ngāue Temipalé
Siulai 2022


Fakakomipiuta Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ngaahi Moʻoni Fakaofo ʻe 3 Naʻá ku Ako Lolotonga ʻEku Ngāue Temipalé

Lolotonga ʻeku ngāue ʻi he temipalé, naʻá ku maʻu ha pōpoaki leʻo siʻi mei he ʻEikí ʻo fakahā mai naʻá Ne ʻafioʻi au mo ʻofa ʻiate au.

ʻĪmisi
Temipale Manti Utah

ʻI he ʻaho ʻe taha lolotonga haʻaku ʻalu ki ha faeasaiti fakasiteiki, naʻá ku ongoʻi naʻe fie maʻu ke u ngāue ʻi he temipalé. Naʻá ku ʻohovale koeʻuhí naʻe teʻeki ke u fakakaukau pehē kimuʻa, ka naʻá ku talanoa ki ai mo ʻeku pīsopé, pea naʻá ne poupou mai mo fiefia ʻi heʻeku fie ngāué.

Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻá ku hoko ko ha tokotaha ngāue ouau ʻi he Temipale Manti Utah. Neongo naʻá ku fiefia ʻi he faingamālié, ka naʻá ku kiʻi hohaʻa naʻa toʻo ai ha konga lahi hoku taimí. Ko e kamataʻanga ia hoku taʻu hono ua ʻi he ʻunivēsití, pea naʻá ku feinga maʻu pē ke u femoʻuekina ʻi he akó. Naʻá ku toʻo maʻu pē ha ʻū kalasi feʻunga mo e poini ʻe 18 ʻi he semesitā kotoa pē pea naʻá ku kau ʻi he ngaahi fatongia fakatakimuʻa ʻi he nusipepa ʻa e tokotaha akó pea mo e tohinoa ʻa e ʻunivēsití.

Ko hono moʻoní, naʻe hala ʻeku maʻú. Naʻe ʻikai ke fakakavenga ʻa e ngāué, ka ko ha tāpuaki ia te u mataʻikoloa ʻaki ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí.

ʻOku ou fie vahevahe ha meʻa pē ʻe tolu ne u ako lolotonga ʻeku hoko ko ha tokotaha ngāue ouaú.

1. ʻOku ʻafioʻi fakataautaha kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní pea ʻokú Ne fie maʻu ʻa e lelei tahá maʻatautolu.

Naʻá ku manavasiʻi ʻi heʻeku fuofua kamata ngāue ʻi he temipalé koeʻuhí naʻá ku ʻiloʻi kuo pau ke u ako maʻuloto ʻa e ngaahi lea ki he ngaahi ouau kotoa pē. Naʻá ku hohaʻa naʻa hala ʻeku laú, ko ia naʻá ku fakaʻaongaʻi ha ngaahi houa lahi ʻi hono ako e ngaahi leá ke fakapapauʻi ʻoku ou maʻuloto ia. Pea neongo naʻá ku fanongo ʻi ha ngaahi talanoa ʻa ha kau ngāue naʻa nau ongoʻi hangē naʻe tokoniʻi kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke vave ange ʻenau maʻuloto ʻa e ngaahi leá, ka naʻe ʻikai ko e meʻa ia naʻá ku aʻusiá.

Naʻá ku faʻa loto mamahi he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻeku fāinga ke ako maʻuloto ʻa e ngaahi leá. Ne meimei māhina ʻe taha ʻeku ako e ngaahi lea ki he ouau ʻuluakí. Ka ʻi heʻeku fakakaukau ki aí, kuó u fakatokangaʻi ko ha tāpuaki fakaofo ʻeku faingataʻaʻiá. Naʻe lava ke u tangutu ʻi he fale ʻo e ʻEikí ʻo ako e ngaahi lea ʻo e ngaahi ouaú ʻi ha ngaahi houa lahi. Pea ʻi hono fakaloloto ʻeku mahino ki he ngaahi lea ko iá, naʻe ʻomi ai ʻa e melino mo e mālohi fakatouʻosi ki heʻeku moʻuí. Naʻe lava ke mahino pea toe lahi ange ʻeku fakatokangaʻi e leʻo ʻo e ʻEikí ʻi he taimi naʻá ku ʻi loto mo tuʻa ai ʻi he temipalé.

Naʻe hoko e aʻusiá ni ko ha fakamoʻoni kiate au ʻoku ʻafioʻi fakataautaha kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní mo ʻafioʻi ʻa e ngaahi aʻusia ʻe ʻaonga taha kiate kitautolú. Naʻe ʻomi ʻe he faingamālie ke u fakakaukau ki he ngaahi ouaú ha mahino lelei ange ki he meʻa ʻoku talamai ʻe he ngaahi ouaú mo fakamālohia ʻeku holi ke tauhi e ngaahi fuakava naʻá ku fakahoko ʻi he temipalé.

2. ʻOku haohaoa hono ʻofaʻi kitautolú.

Lolotonga ʻeku fuofua ngāue he veilí ʻi he temipalé, ne u maʻu ai ha faingamālie ke tokoni ki ha pataloni lea faka-Sipeini. Naʻá ku lea faka-Sipeini lelei ʻi he taimi ko iá, ko ia naʻe mahuʻinga lahi kiate au ʻeku lava ʻo tokoni ki he fefine ko iá ʻi heʻene ouau fakatemipalé ʻi ha lea fakafonua ne u maheni mo ia. Ko ha tāpuaki foki ʻeni kiate au he naʻá ku fuʻu tailiili ki hono manatuʻi ʻa e ngaahi leá, pea naʻe lava ke u lau ʻa e ngaahi lea ʻo e ouaú ke ola lelei ʻa e liliú.

ʻI he taimi naʻe kole mai ai ke u tokoni ʻi he ouaú ʻi he lea faka-Sipeiní, naʻá ku ongoʻi ʻo hangē naʻá ku maʻu ha pōpoaki leʻo siʻi mei he Tamai Hēvaní ʻo fakahā mai ke u ʻiloʻi naʻá Ne ʻafioʻi lelei ʻa e feituʻu naʻá ku ʻi aí pea naʻá Ne ʻofa haohaoa ʻiate au. Naʻe tokoni foki ʻeku aʻusia ʻa e ouau ko ʻení ʻi ha lea fakafonua ʻe taha ke mahino lelei ange ia kiate au koeʻuhí he naʻá ku lava ʻo tokanga taha ki hono fakamoʻoniʻi mai ʻe he Laumālié kiate au ʻa hono moʻoní. Pea naʻá ku maʻu ha mahino lelei ange ki he ʻuhinga ʻo e kau ki ha Siasi fakaemāmani lahi ʻoku fonu ʻi he ngaahi anga fakafonua mo e lea fakafonua kehekehe, pea mo e ʻofa ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ki he tokotaha kotoa pē ʻo ʻEne fānaú.

3. ʻOku fakaʻatā ʻe he temipalé ke tau lava ʻo maʻu e mālohi ʻo e ʻOtuá.

ʻI ha taimi ʻe taha ʻi heʻeku tokoniʻi ha pataloni ʻi he veilí, naʻá ku ʻohovale ʻi heʻeku sio ki he tokotaha ngāue naʻe tokoni mai kiate aú ko e tokotaha ia naʻá ku teu mali mo iá. Naʻá ku mamata ki he Maama ʻo Kalaisí ʻi hono fofongá. Naʻá ku maʻu ha ongo naʻá ku ʻi he feituʻu naʻe totonu ke u ʻi aí he taimi ko iá. Naʻá ku ongoʻi ha ʻofa lahi ki he tokotaha ne u teu mali mo iá mo ʻamanaki lelei ki he kahaʻu te ma maʻu fakatahá.

Naʻá ku toe ongoʻi foki ʻa e mālohi ʻoku maʻu mei hono maʻu ha vā fetuʻutaki fakataautaha mo Sīsū Kalaisí pea mo hono tauhi ʻeku ngaahi fuakavá. Naʻe fakamanatu mai kiate au, kapau te u fai e finangalo ʻo e ʻOtuá, te u maʻu ha malu mo e nonga. Hangē ko e lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní: “Ko e meʻa kotoa ʻoku akoʻi ʻi he temipalé … ʻokú ne fakatupulaki ʻetau mahino kia Sīsū Kalaisí. ʻOku haʻi kitautolu kiate Ia ʻe Heʻene ngaahi ouau mahuʻingá ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakava toputapu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Pea, ʻi heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻokú Ne fakakoloaʻi leva kitautolu ʻaki Hono mālohi fakaivia mo faifakamoʻuí. Pea, te tau fie maʻu lahi Hono mālohí ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko maí.”1

Naʻe tokoniʻi moʻoni au ʻe heʻeku hoko ko ha tokotaha ngāue ouau ʻi he temipalé ke mahino lelei ange kiate au ʻa e mālohi ʻo e ngaahi fuakava ʻoku tau fakahokó pea mo e mālohi ʻoku tau maʻu aí. He ʻikai lava ʻa e tokotaha kotoa pē ʻo hoko ko ha tokotaha ngāue ouau, ka te tau kei lava kotoa pē ʻo fāifeinga ke tokoni ʻi he temipalé ʻi he lahi taha te tau ala lavá. ʻI heʻetau fakahoko iá, ʻoku ou ʻilo te tau ongoʻi ʻa e mālohi ʻokú ne ʻomi ki heʻetau moʻuí, pea te tau toe ofi ange ai kia Sīsū Kalaisi mo fakamālohia hotau fakavaʻe fakalaumālié.