2022
Naʻe Tauhi ʻe he ʻEikí ʻEne Talaʻofá
Siulai 2022


“Naʻe Tauhi ʻe he ʻEikí ʻEne Talaʻofá,” Liahona, Siulai 2022.

Ngaahi Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

Naʻe Tauhi ʻe he ʻEikí ʻEne Talaʻofá

Kiate au mo hoku fāmilí, ne hoko mai e ngaahi tāpuaki e ʻEikí hili ʻeku talangofuá.

ʻĪmisi
tulutā lolo ʻoku tō ki ha poulu

Hili ha māhina ʻe ua mei hono uiuiʻi au ke u hoko ko ha tokoni ʻi heʻemau kau palesitenisī fakasiteikí, ne mole ʻeku ngāué. Naʻá ku hohaʻa pe te u tauhi fēfē hoku uaifí mo ʻema fānau ʻe toko uá.

Lolotonga ʻeku fekumi ki ha ngāue foʻoú, naʻá ku fakatapui au ki hoku uiuiʻí, ʻa ia naʻe maʻu ai ha ngaahi faingamālie lahi ke u tokoni ki hoku ngaahi tokouá mo e tuofāfiné. Ko hono moʻoní, ne u fuʻu femoʻuekina ʻaupito ʻi hoku uiuiʻí pea fifili ai hoku uaifí pe ʻoku ʻi ai ha taha kehe ʻi he siteikí te ne lava ʻo fakahoko ha niʻihi ʻo ʻeku ngaahi ngāué.

ʻI ha pō ʻuha ʻe taha kimuʻa ʻi heʻemau efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, naʻe tatangi e telefoní. Naʻe fie maʻu ʻe ha tangata puke lahi ʻi he siteikí ha tāpuaki, pea naʻe kole mai ke u ʻalu ʻo sio ki ai. Ne u talanoa leva he taimi pē ko iá mo ha kaungāmeʻa ke ma ʻalu.

ʻI heʻema aʻu atú, naʻá ku fakatokangaʻi leva ʻa e tangata puké peá u fakamālō ange ʻi he telefoni maí. ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi kimuʻa, naʻe ʻinitaviu ai ia ki ha uiuiʻi fakasiteiki. Hili ʻema tākai mo tāpuakiʻi iá, naʻá ma talaange te ma toe foki mai ʻamui ange ke vakaiʻi ia.

Ne u aʻu mai ki ʻapi kuo fuoloa e poʻulí peá u viviku, ka ne kei taimi pē ke fai ha kiʻi lēsoni efiafi fakafāmili nounou. Naʻa mau fakakaukau ke huluʻi ha foʻi vitiō fekauʻaki mo ʻIlaisiā mo e uitou ʻo Salifatí.

ʻI he teuteu ʻa e uitoú ke feimeʻatokoni fakaʻosi maʻana mo hono fohá, naʻe pehē ange ʻe ʻIlaisiā kiate ia, “Tomuʻa ngaohi mei ai ha kihiʻi foʻi mā maʻaku, peá ke toki ngaohi maʻau pea mo hoʻo tamá.” ʻI heʻene talangofuá, “[naʻe] ʻikai fakaʻaʻau ke ʻosi ʻa e mahoaʻa he puhá, pea [naʻe] ʻikai maha ʻa e lolo ʻi he ipú, ʻo aʻu ki he ʻaho [naʻe] foaki ai ʻe [he ʻEikí] ʻa e ʻuha ki he fonuá” (1 Ngaahi Tuʻi 17:13–14).

Naʻe ongo e lea ʻa ʻIlaisiā “tomuʻa ngaohi … maʻaku” ki hoku lotó. Ne mokulukulu hoku loʻimatá, peá u talaange ki hoku uaifí, “Ko e meʻá ia! ʻUluakí, kuo pau ke tau fai kotoa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, pea hili iá ʻe hoko mai e ngaahi tāpuakí.”

Hangē pē ko hono fakahoko e talaʻofa ʻa ʻIlaisiā ki he uitoú, naʻe “ʻikai” ʻosi ʻemau meʻakaí mo e loló lolotonga ʻa e ʻikai maʻu haʻaku ngāué. Naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí homau tuʻunga faingataʻa fakapaʻangá, peá Ne tāpuekina kimautolu. ʻI he pongipongi hili pē ʻemau efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, naʻe maʻu haʻaku ngāue.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku tauhi ʻe he ʻEikí ʻEne ngaahi talaʻofá. Koeʻuhi ko e aʻusia ko ʻení, ʻoku lahi ʻeku tuí pea mo ʻeku houngaʻia ʻiate Iá.