2022
Ako ko ha Papi Ului ki he ʻUhinga ʻo e Feilaulaú
Siulai 2022


Fakakomipiuta Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ako ko ha Papi Ului ki he ʻUhinga ʻo e Feilaulaú

Naʻá ku ongoʻi kuo pau ke u tukuange ha ngaahi meʻa lahi ke kau ki he Siasí. Ka naʻá ku ʻilo kapau ʻe mahino ki ha taha ʻa e feilaulaú, ko Sīsū Kalaisi.

ʻĪmisi
ko e fefine ʻoku malimali ki he telefoní

ʻI heʻeku kei siʻí, naʻá ku ʻā pongipongia he lolotonga ʻo e uiké, pea ko e Sāpaté pē ʻa e ʻaho naʻe tuku ai ʻe heʻeku faʻeé ke u mohe fuoloá—kae ʻoua kuo fafangu au ʻe he haʻofanga faka-Kalisitiane hoko maí ʻaki ʻenau hiva leʻo lahi, malanga, pea aʻu pē ʻo nau tangi he taimi ʻe niʻihi. ʻOku ngali fakaoli, ka koeʻuhí ko ʻeku ʻita ʻi hono fakaʻaaki au he uike kotoa pē, ne u pehē naʻe kiʻi fakatupu ʻita ʻa e kau Kalisitiané.

Naʻá ku toki ʻilo kimui ange ko e tokolahi ʻo e kāingalotu Kalisitiané ne nau foaki honau taimí pea naʻa mo ʻenau paʻangá ki honau siasí. Naʻe ʻikai pē mahino kiate au ʻa e ʻuhingá.

Koeʻuhí ko e ongo fakakaukau ko ʻeni fekauʻaki mo e ngaahi siasi faka-Kalisitiané ʻi hoku kolo ʻi ʻInitiá—fakataha mo e foʻi moʻoni ko ia naʻe ʻikai ko ha Kalisitiane au mo hoku fāmilí—naʻe ʻikai ke u mahuʻingaʻia ʻi he ako lahi ange fekauʻaki mo e tui faka-Kalisitiané.

Ko Hono ʻIloʻi ʻo Sīsū Kalaisí

Lolotonga hoku taʻu fakaʻosi ʻi he ʻunivēsití, naʻe fakaafeʻi au ʻe hoku kaungāmeʻá ke ma ō mo ia ki heʻenau lotú. Naʻá ku kiʻi momou ka naʻe faifai pē peá u loto ki ai.

ʻI heʻeku tangutu he fakatahá, ʻi hono hivaʻi ha ngaahi himi mo fanongo ki he ngaahi pōpoaki fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí, naʻá ku ongoʻi ha meʻa kehe—naʻá ku ongoʻi nonga. Naʻá ku maʻu lotu ʻi ha ngaahi uike siʻi peá u maʻu e ongo tatau ʻi he taimi kotoa pē. Ka ko e moʻoní, naʻá ku ʻaʻahi pē; naʻe ʻikai ke u fie kau moʻoni ki ai.

Hili ha taimi mei he ʻikai ke u toe maʻulotu mo hoku kaungāmeʻá, ne kamata ke u ongoʻi hangē ʻoku mole ha meʻa mei heʻeku moʻuí. Naʻe mole ʻa e nonga naʻá ku ongoʻi ʻi he lotú mo hoku kaungāmeʻá. Naʻá ku maʻu ha ongo mālohi ʻoku totonu ke u ako lahi ange fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi, ko ia ne u fakakaukau ai ke u talanoa mo e ongo faifekau mei he siasi hoku kaungāmeʻá. Naʻe ʻikai ke u teitei fakakaukau ki he anga e fakakaukau hoku fāmilí.

Fehangahangai mo e Ngaahi Fakafeʻātungiá

ʻI heʻeku talanoa mo e ongo faifekaú, naʻe kamata ke liliu ʻeku moʻuí. Naʻá ku ako fekauʻaki mo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí mo e Tohi ʻa Molomoná, pea naʻe tokoni ʻa e ongo faifekaú ke tali ʻeku ngaahi fehuʻi lahi.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, ne u maʻu ai ha potufolofola naʻe pehē, “ʻIlonga ha meʻa te ke kole ʻi he tuí, … te ke maʻu ia” (ʻĪnosi 1:15), pea naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻikai ke u tuenoa. Naʻá ku ongoʻi hangē naʻe mahino ki he ʻOtuá hoku tūkungá pea naʻá ne finangalo ke fakafiemālieʻi au. ʻI he fakaʻau ke u fakatokangaʻi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate aú, naʻá ku fie hoko ai ko ha tokotaha lelei ange. Naʻá ku fie hoko ʻo hangē ko e Fakamoʻuí pea hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Ka ʻi he tupulaki ʻeku fakamoʻoní, ne u fehangahangai foki mo ha ngaahi faingataʻa. ʻI he ʻilo ʻe heʻeku faʻeé ʻoku ou fakakaukau ke papitaisó, naʻá ne talamai ʻe fie maʻu ke u mavahe mei ʻapi pea ʻoua naʻá ku toe fetuʻutaki mo ia. Pea ʻi heʻeku vahevahe e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ʻi he mītia fakasōsialé, naʻe poloka ʻe ha ngaahi kaungāmeʻa tokolahi mo e kau mēmipa ʻo hoku kāingá ʻeku ngaahi pōpoakí pea ʻikai ke nau toe lea mai kiate au.

Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē naʻe kole mai ke u fili ʻi hoku fāmilí mo e ongoongoleleí—ko ha fili naʻe ngali taʻemalava. Naʻá ku feilaulauʻi ha konga lahi ʻo e meʻa naʻá ku ʻofa aí ke kau ki he Siasí. Ka naʻá ku ʻiloʻi kapau ʻe ʻi ai ha taha ʻe mahino kiate ia ʻa e feilaulaú, ko Sīsū Kalaisi (vakai, ʻAlamā 34:8–16).

Ko ia ne u toutou feinga ke toe ofi ange ki he Fakamoʻuí. Naʻe aʻu peá u mavahe mei ʻapi ʻi he tuʻuapoó ke lotu mo lau e Tohi ʻa Molomoná koeʻuhí ke u lava ʻo fakaʻehiʻehi mei he taʻefiemālie ʻa hoku fāmilí. ʻI he lotú mo e tuí, ne faifai peá u fakapapauʻi ʻe tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻe hokó, te u fili ʻa e ongoongoleleí. Naʻe mahuʻinga fau kiate au ʻa e fiefia mo e taumuʻa naʻá ku maʻu ʻi he ongoongoleleí.

Foaki ki he, ʻOua ʻe Foʻi

Kuo hoko ʻeku kau ki he Siasí ko ha feilaulau lahi kiate au. Naʻe faingataʻa he taimi ʻe niʻihi ke ngāue ʻi hoku ngaahi uiuiʻí, totongi vahehongofulú, mo feinga ke tauhi e ngaahi vā fetuʻutakí. Kae hangē ko e ngaahi fakatahaʻanga faka-Kalisitiane ʻi hoku koló naʻa nau foaki tauʻatāina ki heʻenau tuí, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku mahulu hake ʻeku ngaahi feilaulaú ʻi he meʻa ʻoku ou tukuangé.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Pīsope L. Toti Pasi, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Pīsopeliki Pulé ʻo pehē: “ʻI he taimi ʻoku vakaiʻi ai ʻetau ngaahi feilaulaú ʻi he fakakaukau ʻo e ‘foaki atú,’ ʻe lava ke tau vakai ko ha kavenga ia pea tau loto-siʻi ʻi he taimi ʻoku ʻikai fakatokangaʻi pe fakapaleʻi ai ʻetau ngaahi feilaulaú. Ka, ʻi hono vakaiʻi mei he tafaʻaki ʻo e ‘foaki ki’ he Eikí, ʻoku hoko ʻetau ngaahi feilaulau maʻá e niʻihi kehé ko ha ngaahi meʻaʻofa, pea ʻoku hoko leva e fiefia koeʻuhí ko e foaki lahí ko e palé ia.”1

ʻOku ʻafioʻi mo tāpuakiʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻi he ngaahi feilaulau ʻoku tau fakahoko Maʻaná. Kuó u mātā ʻeni ʻi heʻeku moʻuí ʻi heʻeku maʻu ʻa e ʻofa mo e poupou ʻa e kau mēmipa hoku uōtí, ongoʻi ʻa e nonga mo e fiemālie mei he Laumālié, mo aʻusia ha ngaahi mana ʻi heʻeku moʻuí. Ko e mana ʻe taha ko e founga kuo fakavaivaiʻi ai e loto ʻo ʻeku ongomātuʻá kiate aú pea kuo mau lava ʻo maʻu ha vā fetuʻutaki lelei.

ʻOku ou ʻiloʻi he taimí ni ko hai ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi pea mo e lahi ʻo ʻEna ʻofa ʻiate kitautolu takitahá. ʻOku lava ke u ongoʻi ʻoku ou hoko ʻo hangē ange ko e Fakamoʻuí, ʻa ia ko hotau faʻifaʻitakiʻanga taupotu tahá, ʻi heʻeku fai ha ngaahi feilaulau ke tauhi ʻeku ngaahi fuakavá. ʻI heʻetau feinga ke tokoni kiate Kinaua ʻi ha faʻahinga meʻa pē te tau lavá, ʻoku ou ʻiloʻi ʻe tataki kitautolu mo tau aʻusia e ngaahi tāpuaki fakaʻofoʻofa lahi kuó Na teuteu maʻatautolú.