2022
Fēfē Kapau Hangē ʻOku ʻIkai Tali ʻEku Ngaahi Lotú?
Siulai 2022


Fakakomipiuta Pē

Fēfē Kapau Hangē ʻOku ʻIkai Tali ʻEku Ngaahi Lotú?

Fakakaukau ki he ngaahi fakakaukau ko ʻeni ʻe fitu ke ako lahi ange fekauʻaki mo e founga ʻoku tali ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e lotu māʻoniʻoni kotoa pē.

ʻĪmisi
tangata ʻoku tūʻulutui ʻo lotu ʻi hono veʻe mohengá

Tā fakatātā ʻa Paul Mann

ʻOku tau toutou lau ʻi he folofolá ʻa e talaʻofa ko ʻení, “[Kole ki he ʻOtuá; kole, pea ʻe foaki kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu]” (Joseph Smith Translation, Matthew 7:12). ʻI he talaʻofa ko iá, ʻe fēfē haʻatau hoko atu ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi ai ʻoku ʻikai tali ʻetau ngaahi lotú, ngaahi tautapá, mo ʻetau ngaahi holí?

Mahalo ʻe ʻi ai ha taimi ʻe niʻihi ko e tali fakanatulá ko haʻo fifili pe ʻoku fanongo moʻoni koā ʻa e ʻOtuá pe tali ʻetau ngaahi lotú, pe mahalo te tau fakakaukau, “ʻOkú Ne tali ʻa e ngaahi lotu ʻa e tokotaha kotoa pē kae ʻikai ko ʻeku lotú.” Ka ʻoku ʻi ai mo ha ngaahi tali kehe ʻe lava ʻo tokoni ke tau maʻu ʻa e mālohi pe ʻamanaki lelei ke laka atu ki muʻa ʻi he tui pe ʻiloʻi ʻa e ngaahi founga lahi kuo ʻosi tali mai ʻaki ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau ngaahi lotú.

ʻE lava ke kamata ʻa e tali takitaha ʻaki ʻa e tui ki he ʻOtuá, ʻa ia “ko e ʻOtua … ʻo e moʻoní, pea ʻoku ʻikai … ke loi” (ʻEta 3:12; vakai foki, Taitusi 1:2). ʻI he taimi ʻoku tau manatuʻi ai e tokāteline ko iá, ʻoku ʻikai fie maʻu ke tau fifili pe ʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi lotú ka ʻe lava ʻo tukutaha hotau iví ʻi he fekumi ki Hono toʻukupú mo e fakahinohinó ʻi heʻetau moʻuí, ʻo ʻiloʻi ʻokú Ne tali ʻa e lotu kotoa pē. ʻOku vahevahe ʻe he ngaahi founga ʻe fitu ko ʻení ha niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni lahi ʻe lava ʻo tokoniʻi ai kitautolu ke ʻiloʻi ʻa e founga te tau ala maʻu mo ʻiloʻi ai e ngaahi tāpuaki mo e ngaahi tali mei he Tamai Hēvaní ʻi heʻetau moʻuí.

1. Falala ʻoku finangalo e ʻOtuá ki he lelei tahá maʻau.

ʻE lava ke fakalakalaka lahi ʻetau malava ke laka ki muʻa ʻi he tuí ʻi he taimi ʻoku tau manatuʻi ai ʻoku manatuʻi maʻu pē ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi meʻa lelei taha maʻatautolú. Hangē ko e akonaki ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti (1928–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, neongo ʻoku ʻikai tali ʻa e lotu kotoa pē ʻo hangē ko ia ʻoku tau fie maʻú, ka ʻi Heʻene ʻaloʻofá, te Ne “tali maʻu pē hoʻo ngaahi lotú ʻi he founga mo e taimi lelei taha taʻengata kiate koé.”1

ʻI heʻetau ako ke falala ʻe tali moʻoni mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻi he founga lelei taha maʻatautolú, te tau lava ʻo maʻu ʻa e nongá mo e houngaʻiá kae ʻikai ko e loto-mamahí ʻi he taimi ʻoku ʻikai tali mai ai ʻa e ngaahi lotú ʻi he founga naʻa tau ʻamanaki ki aí. Te tau lava ʻo “fai ʻi he loto-fiefia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ke faí,” mo hanganaki atu “ke fakahā mai ʻa hono toʻukupú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:17) ʻi ha ngaahi tāpuaki fakafiefia lahi ange ʻe hoko mai.

2. Ako ia pea fekumi ki ha fakahinohino pau.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻoku hōifua ʻa e ʻEikí ki he ngāué.”2 He ʻikai ke tau lava ʻo ʻamanaki ki ha tali kapau ʻoku ʻikai ke tau loto fiemālie ke fakahoko e ngāué. ʻI he taimi naʻe ʻikai maʻu ai ʻe ʻŌliva Kautele ha tāpuaki naʻá ne fekumi ki ai, naʻe fakamanatu ange ʻe he ʻEikí kiate ia (mo kitautolu):

“Vakai, naʻe ʻikai mahino kiate koe; naʻá ke pehē te u foaki ia kiate koe, ka naʻe ʻikai te ke fai ha fakakaukau ki ai tuku kehe pē ke kole kiate au.

“Kae, vakai, ʻoku ou pehē kiate koe, kuo pau ke ke fakakaukauʻi ia ʻi ho ʻatamaí; pea kuo pau ke ke toki fehuʻi mai kiate au pe ʻoku totonu ia, pea kapau ʻoku totonu ia te u ngaohi ke māfana ʻa ho lotó ʻi loto ʻiate koe; ko ia, te ke ongoʻi ʻoku totonu ia” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:7–8).

Kapau ʻoku tau tatali ki ha tali pau ki ha fehuʻi fakalūkufua, mahalo te tau fie maʻu ke liliu ki ha fehuʻi pau ʻoku fakakaukauʻi, pea toki feinga leva ke fakapapauʻi. Hangē ko ʻení, kapau ʻoku tau lotua ke ʻilo ʻa e “Ko e hā ʻoku totonu ke u hoko atu ki aí?” ʻo ʻikai fai ha meʻa lahi ange ʻi he lotu pē ke maʻu ha fakahinohinó, pea mahalo ʻe fie maʻu ke tau fakapapauʻi kuo tau ʻosi vakaiʻi e ngaahi meʻa ʻoku tau malavá, fakafuofuaʻi fakaʻauliliki kinautolu, pea muimui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi hono fili e fili lelei tahá, pea fakahoko e fili ko iá ki he ʻEikí ke fakapapauʻi ko e fili totonú ia.

3. ʻAi ke ke tali ʻa e ngaahi tuʻunga malava kehekehe.

ʻE lava ʻo tokoni hono manatuʻi “[ʻoku] māʻolunga [ʻa e] ngaahi hala [ʻo e ʻEikí] ʻi [hotau] ngaahi halá” (ʻĪsaia 55:9; vakai foki, veesi 8) ke tau tali e ngaahi founga kehekehe ʻe lava ke tali ai ʻe he Tamai Hēvani ʻetau ngaahi lotú. Hangē ko ʻení, naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sikoti ʻa e founga ʻe lava ke tali mai ai ʻa e ngaahi lotu ke fakamoʻuí ʻi ha ngaahi founga kehekehé: “ʻOku mahuʻinga ke mahino ʻoku lava ke ʻuhinga ʻEne faifakamoʻuí ki hano faitoʻo, pe fakamaʻamaʻa ho ngaahi kavengá, pe naʻa mo e ʻilo ki hono mahuʻinga ke kātaki ʻi he loto fakamaʻumaʻu ki he ngataʻangá, he ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá ha ngaahi foha mo ha ngaahi ʻofefine loto-toʻa ʻoku vēkeveke ke fakaleleiʻi ʻi Hono finangalo potó.”3

ʻE lava ke tokoni hono ako e folofolá mo e ngaahi akonaki fakaepalōfita fekauʻaki mo e tefito ʻoku tau lotuá ke tau ʻiloʻi e ngaahi talí—ʻi ha ngaahi founga kehekehe—ʻe lava ke ʻomi he Tamai Hēvaní kiate kitautolu. ʻOku tokoni hono fai iá ke tau fakaʻehiʻehi ai mei heʻetau sio nounoú4 ka ke tau tali e finangalo mo e ʻilo ʻa e ʻOtuá.

4. Tali ʻi he loto fakatōkilalo ha “ʻikai.”

ʻI he taimi ʻe niʻihi ko e meʻa “ki [heʻetau] lelei taha taʻengatá” ko e maʻu e tali “ʻikaí.” ʻI he taimi ʻoku hoko ai iá, te tau lava ʻo maʻu ha mālohi ʻi he faleʻi ko ʻeni meia Palesiteni Nalesoní, ʻa ia ʻe lava ʻo tokoni ke tau fakatokangaʻi ʻa e ʻofa mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá:

“He ʻikai tali kotoa ʻetau ngaahi lotú ʻo hangē ko ia ʻoku tau fakaʻamu ki aí. ʻI he taimi ʻe niʻihi ko e talí ko e ʻikai. ʻOku ʻikai totonu ia ke tau ofo. ʻOku ʻikai tali ʻio ʻe he mātuʻa ʻofa he māmaní ki he kole kotoa pē ʻa ʻenau fānaú. …

“ʻOku totonu ke tau lotu ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne finangalo ke siviʻi, fakamālohia, mo tokoniʻi kitautolu ke tau aʻusia hotau tuʻunga malava kakató. ʻI he taimi naʻe tauhi ai ʻa e Pālofita ko Siosefa Sāmitá ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií, naʻá ne kole ha fakafiemālie. Naʻe tali ʻene ngaahi lotú ʻaki ha fakamatala: ʻʻE foaki ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻa e poto kiate koe, pea ʻe hoko ia ʻo ʻaonga kiate koe’ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:7].”5

ʻI he taimi ʻoku tau maʻu ai ha “ʻikaí,” te tau lava ʻo maʻu ha mālohi kehe ʻi he fekumi ki he tupulaki, ngaahi aʻusia, mo e lelei kotoa pē ʻoku maʻu mei hotau tūkungá.

5. Manatuʻi ʻoku fakaʻapaʻapaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e tauʻatāina ke filí.

Ko e ngaahi tali ʻe niʻihi ʻoku tau lotuá ʻe fie maʻu ia ke tau ʻuluaki fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí pea ngāue ʻi he tui kimuʻa pea maʻu ha talí. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e taimi naʻe fie maʻu ai ke kolosi e fānau ʻo ʻIsilelí ʻi he vaitafe Soataní, naʻe ʻikai ke nau sio ki he mavaeua ʻa e vaí kae ʻoua kuo nau manga ki ai (vakai, Sōsiua 3:15–16). Hangē ko ʻene akoʻí, “ʻKo e tui moʻoní ʻoku fakatefito ia ʻi he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea ʻoku iku maʻu pē ia ki he ngāue.”6

ʻOku tau loto fiemālie nai ke ngāue ʻi he tui taʻe maʻu ha tali pea falala ki he ngaahi talaʻofa mo e ngaahi akonaki ʻa e ʻOtuá? Kapau ko ia, te tau lava ʻo ʻilo ʻoku tatali mai ʻa e Tamai Hēvaní ke ʻomi ha tali “kae ʻoua kuo hili hono ʻahiʻahiʻi ʻo [ʻetau] tuí” (ʻEta 12:6). Ko e taimi ʻe niʻihi mahalo he ʻikai fekauʻaki hangatonu ʻa e ngāue ʻoku tau fie maʻú mo e holi ʻoku tau fekumi ki aí ka ki ha liliu ʻo e lotó ke teuteuʻi kitautolu ke maʻu ʻa e talí.

Hangē ko ʻení, fakatokangaʻi e fatongia ʻo e loto-fakatōkilaló ʻi heʻene fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻoku talaʻofa mai ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:10: “Ke ke loto-fakatōkilalo; pea ʻe tataki nima koe ʻe he ʻEiki ko ho ʻOtuá, pea foaki kiate koe ʻa e tali ki hoʻo ngaahi lotú.” Te tau lava ʻo fakakaukau ki he founga ʻe ala tokoniʻi ai kitautolu ʻe he loto-fakatōkilaló ke fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí ke fekumi mo maʻu e ngaahi tāpuaki ʻoku finangalo e Tamai Hēvaní ke foaki maí.7 Te tau lava foki ʻo ako e folofola ʻa e ʻOtuá ke maʻu ha ngaahi ʻulungaanga kehe te tau lava ʻo fakatupulaki ke fakafeʻungaʻi kitautolu ke maʻu ha ngaahi tāpuaki ʻoku tau fekumi ki ai.

Pe, ko e ngaahi tali ʻe niʻihi ʻoku tau lotuá ʻe ala fie maʻu ai ha niʻihi ke nau fakaʻaongaʻi ʻenau tauʻatāina ke filí ke ngāue. Hangē ko ʻení, te tau lava ʻo lotua ke foki mai ha taha ʻo mālohi kakato ʻi he Siasí, liliu ha ʻulungaanga, pe ʻomi ha faingamālie ʻoku tau fie maʻu. ʻI he tūkunga takitaha, ʻoku kau ai ʻa e tauʻatāina ke fili ʻa ha taha kehe. Pea koeʻuhí ʻoku fuʻu mahuʻinga ʻa e tauʻatāina ke filí ki he Tamai Hēvaní—“naʻe fai e Tau ʻi he Langí koeʻuhí ko ʻetau tauʻatāina ke filí”8—ʻoku mahuʻinga ke manatuʻi he ʻikai ke Ne toʻo ʻa e tauʻatāina ke fili ʻa ha taha ke tali ʻaki ʻetau ngaahi lotú.

Kapau he ʻikai ke tau lava ʻo maʻu ʻa e tali ki ha lotu ʻoku makatuʻunga ʻi he angafai ʻa ha taha, kae ʻikai lotu pē ke liliu ʻa e tokotaha ko eé, te tau lava foki ʻo lotu ke ʻiloʻi e meʻa te tau lava ʻo fai ke fakatupulaki ai ʻetau ʻofá pe faʻa kātakí ʻi hotau vā fetuʻutakí, ikunaʻi hotau ngaahi vaivaí (vakai, Mātiu 7:3–5), pe fakaleleiʻi ʻetau ngaahi taukeí ke tokoni ke tau feʻunga ke maʻu ha faingamālie foʻou.

6. Hoko ʻo “moʻui taau ke maʻu ha fakahā.”9

Kapau ʻoku tau faingataʻaʻia ke maʻu ha tali ki he lotú, te tau lava ʻo fakapapauʻi ʻoku tau taau mo e takaua maʻu pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Nalesoni: “Kapau ʻoku taʻofi kitautolu ʻe ha meʻa mei hono fakaava ʻa e matapā ki ha fakahinohino fakalangí, mahalo ʻoku fie maʻu ke tau fakatomala. ʻOku fakaʻatā kitautolu ʻe he fakatomalá ke tau fakaava ʻa e matapā ke tau lava ai ʻo fanongo lelei maʻu pē ki he leʻo ʻo e ʻEikí.”10

ʻOku kau heni hono mapuleʻi ʻetau ngaahi ongo fakaelotó. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Sikoti ʻo pehē: “ʻE lava ke ikunaʻi pe fakafeātungiaʻi ʻa e tākiekina fakalaumālie ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻe he ngaahi ongo mālohi, hangē ko e ʻitá, tāufehiʻá, holí, manavasiʻí pe hīkisiá. ʻI he taimi ʻoku hoko mai ai e faʻahinga mālohi ko iá, ʻoku hangē ia ko haʻate feinga ke te ifoʻia ʻi hono kai ʻo ha foʻi kālepi, lolotonga haʻate kai polo fifisi. ʻOkú ke fakatou maʻu e ifo ʻo e ongo meʻakai ko iá, ka ʻoku mālohi ange ʻaupito e tahá he tahá. Ko e founga tatau pē ʻoku hanga ia ʻe he ngaahi ongo mālohí ʻo lolomi ʻa e ngaahi ueʻi pelepelengesi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.”11

Lau fekauʻaki mo e founga te tau lava ai ʻo fakahaohaoaʻi kakato ange ʻetau moʻuí ke maʻu ha fakahinohino mei he Tamai Hēvaní ʻi he “Tupulaki ʻi he Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Fakahaá,” fai ʻe Palesiteni Nalesoni, mo e “Ke Maʻu Ha Tataki Fakalaumālie,” fai ʻe ʻEletā Sikotí.

7. Hokohoko atu e lotú mo pikitai ki he tuí.

Ko e hā pē ha meʻa te ke fai, ʻoua naʻa tuku hoʻo lotú. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sikoti, “Lotu ʻo aʻu ki he taimi ʻoku ʻikai te ke maʻu ai ha holi ke lotú.”12 Fakaʻaongaʻi e mōmeniti ko ʻení ke malu ai, ʻo laka ange ʻi ha toe taimi kimuʻa, ʻa hoʻo fakavaʻe fakalaumālié.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ʻuhinga ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ʻení: “ʻI hoʻo fehangahangai mo hono ʻahiʻahiʻi hoʻo tuí—tatau ai pē pe ko e hā te ke faí, ʻoua naʻá ke mavahe mei he Siasí! ʻOku hangē haʻo mavahe mei he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, lolotonga hono ʻahiʻahiʻi e tuí, ko ha mavahe mei ha nofoʻanga malu ʻi he tō mai ʻa e ʻahihió.”13

Hangē ko hono fakamanatu mai kiate kitautolu ʻe ʻEletā Sēmisi B. Matino ʻo e Kau Fitungofulú: “Kapau ‘kuo mou fie hiva ʻaki ʻa e hiva ʻo ene ʻofa huhuʻí, ʻoku ou fie fehuʻi atu, pe ʻoku mou fie pehē he taimí ni?’ [ʻAlamā 5:26]. Kapau ʻoku ʻikai ke ke ongoʻi ia he taimí ni, te ke lava ʻo toe ongoʻi ia, ka ke fakakaukau ki he akonaki ʻa Nīfaí [ʻi he 1 Nīfai 15:10–11]. Talangofua, manatuʻi ʻa e ngaahi taimi naʻá ke ongoʻi ai ʻa e Laumālié ʻi he kuohilí, pea kole ʻi he tuí. Te ke maʻu hoʻo talí, pea te ke ongoʻi ʻa e ʻofa mo e melino ʻa e Fakamoʻuí. Mahalo pē ʻe ʻikai hoko vave mai pe ʻi he founga ʻokú ke fie maʻú, ka ʻe haʻu pē ʻa e talí. ʻOua naʻá ke foʻi! ʻOua naʻá ke teitei foʻi!”14

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e taimi ʻoku “hangē ai ʻe ʻikai tali pea taʻetali ʻa e ngaahi lotú, … ʻokú ke fiemaʻu ʻa e tuí.” Naʻá ne pehē ko e tui ko iá, ʻoku fie maʻu ke hoko ko ha “tui mālohi, ko ha tui ʻokú ne poupouʻi kitautolu ʻi heni mo e taimí ni, ʻo ʻikai ʻi he ʻaho pē ʻo e fakamāú pe ʻi ha feituʻu ʻi he nāunau fakasilesitialé.”15