2022
Feituʻu ʻoku Hoko Moʻoni ai e Ngaahi Fakaʻānauá
Siulai 2022


“Feituʻu ʻoku Hoko Moʻoni ai e Ngaahi Fakaʻānauá,” Liahona, Siulai 2022.

Fakakomipiuta Pē: Ngaahi ʻAta ʻo e Tuí

Feituʻu ʻoku Hoko Moʻoni ai e Ngaahi Fakaʻānauá

Naʻe fakamanamana mai ʻeku tangataʻeikí ke tuli au mei ʻapi kapau te u kau ki he Siasí, ka ʻi he hili ʻeku papitaisó, ko e meʻa pē ne u mamata ki aí ko ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ʻi heʻeku moʻuí.

ʻĪmisi
Saiami, ko hono uaifi ko Latihiká, mo hona fohá

Tā ʻo Saiami, ko hono uaifi ko Latihiká, mo hona foha ko Lisiate M. Lominií

Ne ʻi ai ha ʻuhinga ne fakakaukau ai ha kiʻi taʻahine angalelei ʻi hoku foomu 4 he ako maʻolungá ke ʻomai haʻaku tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he lea faka-Pilitāniá. Naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā ia. Naʻe ʻomi ʻe heʻeku tangataʻeikí ha tohi naʻe fakanounouʻi ai e ngaahi talanoa ʻi he Tohi Tapú ʻi he lea faka-Hinitī ʻi heʻeku kei siʻí. Ko ia, ʻi heʻeku feinga ke lau ha ngaahi peesi ʻi he Tohi ʻa Molomoná peá u sio ki he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, naʻá ku fakakaukau, “ʻOku hangē ʻeni ko e Tohi Tapú.”

Naʻá ku tauhi e tohí ka naʻá ku tukunoaʻi pē ia. Naʻe ʻikai ke u lea faka-Pilitānia, neongo naʻá ku ako ia ʻi he ako māʻolungá. ʻI he meimei taimi tatau pē, naʻá ku kamata teuteu ki he ngaahi siví mo hoku kaungāmeʻa naʻá ne ʻomi ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe sai kotoa ʻeku ngaahi lēsoni fakaakó tukukehe ʻa e taha.

Naʻá ku talaange ki hoku kaungāmeʻá, “ʻOku ou hohaʻa ʻaupito ki heʻeku ngaahi sivi lea faka-Pilitāniá. ʻOku ou manavasiʻi naʻa faifai peá u tō.”

Naʻá ne tali mai, “ʻOku ʻi ai haʻaku ngaahi kaungāmeʻa te nau lava ʻo tokoni atu ke ke ako e lea faka-Pilitāniá.”

Ko e ngaahi kaungāmeʻa ko iá ko e kau faifekau mei he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe ʻikai fuoloa kuó na kamata haʻu ki hoku ʻapí ʻo ʻomi ha ngaahi lēsoni kalama lea faka-Pilitānia. Hili ha ngaahi uike siʻi, naʻá na kamata akoʻi mai e ongoongoleleí kiate au.

ʻI heʻeku fakatotolo ki he Siasí, naʻe akoʻi au ʻe he ongo faifekaú fekauʻaki mo e ngaahi fua ʻo e Laumālié (vakai Kalētia 5:22–23) mo tokoni ke mahino kiate au e founga ʻoku lea mai ai e Laumālié kiate kitautolú. Naʻá na talamai foki ke u fehuʻi ki he Tamai Hēvaní pe ʻoku moʻoni ʻena pōpoakí. ʻI heʻeku lotú, naʻe ʻikai ke u ʻamanaki ki ha tali hangē ko ia naʻe maʻu e Siosefa Sāmitá, ka naʻá ku fie maʻu ha tali ke haʻu ʻi he founga naʻá ku ʻiloʻi naʻá ku fai ʻa e fili ʻoku totonú.

Naʻe maʻu e tali ki heʻeku lotú kuo fuoloa e poʻulí ʻi ha founga he ʻikai ke u lava ʻo fakaʻikaiʻi. Ko ha tali ia naʻe fonu ʻi he māmá mo e nongá. Naʻá ku ongoʻi naʻe langaki hake ʻeku moʻuí peá u toe fanauʻi foʻou. Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē ne u fie maʻu ke u hoko ko e tokotaha angalelei taha ʻi he māmaní. Naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e founga ke tali ʻaki aú, pea naʻá ku ʻiloʻi ʻa e meʻa ke fai hili iá. Ko hono moʻoní, naʻá ku manavahē ʻi he meʻa ʻe ala hoko kiate au kapau ʻe ʻikai te u papitaiso.

ʻI heʻeku talaange ki heʻeku ongomātuʻá, naʻe fakafepakiʻi ia ʻe heʻeku tangataʻeikí—ʻo ʻikai koeʻuhí he ʻoku ʻikai ko ha tangata lelei ia ka koeʻuhí ko e teke mālohi ʻa e anga fakafonuá. Naʻe ʻikai ke ne fakapapauʻi pe ʻe tali fēfē ʻe homau koló ʻeku papitaisó.

Naʻá ne talamai, “Kapau te ke papitaiso, ʻe tuli koe mei hotau ʻapí.”

Naʻá ku loʻimataʻia ʻi heʻeku talaange ki heʻeku faʻeé, “ʻOku ou fie papitaiso moʻoni, ka ko e meʻa ʻeni ʻoku lea ʻaki ʻe he Tangataʻeikí.”

Naʻá ne tali mai, “ʻAlu koe. Te tau sio pe ko e hā e meʻa ʻe hokó.

Naʻá ku ʻalu leva ʻo papitaiso. Hili iá, naʻe ʻikai ke u toe tafoki. Ko e meʻa pē naʻá ku mamata ki aí ko ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ʻi heʻeku moʻuí.

Naʻe ʻikai ke tuli au ʻe heʻeku tangataʻeikí, ka naʻe faingataʻa ʻa e moʻuí ʻi ʻapi ʻi ha taʻu ʻe taha pe ua. ʻI he taimi ʻoku hoko ai ha meʻa faingataʻa ʻi homau fāmilí, naʻe fakakaukau ha niʻihi ʻo homau kāingá mo e fāmilí ko e hoko ʻeni koeʻuhí ko ʻeku lavakiʻi e ngaahi ʻotuá ʻaki ʻeku fili ke tali e ongoongoleleí. Ka ʻi he vakai ʻeku ongomātuʻá ki he ngaahi liliu lelei ʻiate aú, naʻe liliu e ngaahi meʻá ʻi ʻapi. Hili ha taʻu ʻe ua mei heʻeku kau ki he Siasí, naʻá ku papitaiso hoku ongo kiʻi tuofafine īkí. Naʻe papitaiso kimui ange ai hoku tuofefine ʻe taha.

Ko ha Talaʻofa Kuo Fakahoko

ʻI hono akoʻi mai ʻe he ongo faifekaú ʻa e ongoongoleleí, naʻe palōmesi mai ʻe hoku kaungāmeʻa naʻá ne ʻomi ʻa e Tohi ʻa Molomoná kapau te u lau ia ʻo ʻosi ʻi he lea faka-Pilitāniá, te u ako ke lea faka-Pilitānia. Naʻá ku toʻo fakamātoato ʻa e palōmesi ko iá, ko ia naʻe kamata ke u laukonga, neongo naʻe ʻikai lahi ʻeku mahinó ʻi he kamataʻangá. Ne u lau mo ako e Tohi ʻa Molomoná he ʻaho mo e pō kotoa pē. Naʻe aʻu peá u tauhi ia ʻi hoku lalo piló koeʻuhí kapau te u ʻā hake he poʻulí, te u lava ʻo toe kamata lau ia.

Hili ha taʻu ʻe taha, ne u lea faka-Pilitānia lelei feʻunga ke u ngāue ʻi ha senitā fetuʻutaki lea faka-Pilitānia. Hili hono fakahū ha paʻangá, naʻe ui au ki he Misiona India Bangalore.

Lolotonga ʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻá ku fuʻu hohaʻa ki he ʻikai ke fakataha kotoa hoku fāmilí ʻi he Siasí. Naʻá ku lau ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻa e veesi ko ʻení: “Vakai, kuo hoko kiate koe ʻa e ngaahi mamahi lahi koeʻuhi ko ho familí; ka neongo iá, te u tāpuakiʻi koe mo ho fāmilí, ʻio, … pea ʻoku haʻu ʻa e ʻaho te nau tui ai mo iloʻi ʻa e moʻoní pea kau fakataha mo koe ʻi hoku siasí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31:2).

Naʻá ku ongoʻi mālohi ʻa e Laumālié peá u ʻiloʻi naʻe lea mai ʻa e veesi ko ʻení kiate au. Naʻe feʻunga mo ha taʻu ʻe 14 pea toki hoko ʻo moʻoni ʻa e talaʻofa ko iá ʻi hoku fāmilí. Ka ʻi he taʻu ʻe tolu kuohilí, naʻá ku papitaiso fakatouʻosi ai ʻeku ongomātuʻá. ʻOku mau hoko kotoa he taimí ni ko e kāingalotu ʻo e Siasí tuku kehe pē ha taha ʻo hoku ngaahi tokouá.

ʻOku ou faʻa lea ʻaki ʻeni: “Ko e Siasí ko ha feituʻu ia ʻoku hoko ai ʻo moʻoni ʻa e fakaʻānauá.” Koeʻuhí ko e Siasí, ʻoku ou maʻu ai ʻa e ngaahi meʻa naʻá ku fakaʻamu lahi taha ki aí. Naʻá ku ako ke lea faka-Pilitānia. Naʻá ku ngāue fakafaifekau naʻe fonu ʻi he ngaahi maná. Hili ʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻá ku fetaulaki mo Latihika, ʻa ia ʻoku hoko he taimí ni ko hoku uaifi fakaʻofoʻofa, pea naʻá ma sila ʻi he Temipale Bern Switzerland. ʻOku ʻi ai homa foha taʻu fā. ʻOku ou kau mo hoku fāmilí ʻi he Siasí. Kuo hoko ʻo moʻoni kotoa ʻeku ngaahi fakaʻānaua leleí.