2022
ʻI he Taimi Naʻe ʻIkai Fakafiefia ai ha meʻa ʻi Heʻeku Moʻuí, Naʻá ku Tafoki ki he Ongoongoleleí
Siulai 2022


Fakakomipiuta Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

ʻI he Taimi Naʻe ʻIkai Fakafiefia ai ha meʻa ʻi Heʻeku Moʻuí, Naʻá ku Tafoki ki he Ongoongoleleí

Naʻá ku ongoʻi hangē naʻe ʻi ai ha meʻa naʻe mole ʻi hoku lotó—kae ʻoua kuó u ʻilo ʻa e fiefia moʻoni mo taʻengata ʻoku maʻu mei he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
ko e falala ʻa e finemui Filipainí ki he ‘ā

Ko ha ʻaho fakataʻelata, tuenoa, mo taʻeoli ia. ʻI he houa fakaʻosí, naʻe tatau pē ʻa e meʻa kotoa, pea neongo naʻá ku feinga ke fiefia, ka naʻe fakaʻau ke u taʻeoliʻia mo taʻemanonga. Ko e lotolotonga ia ʻo e mahaki fakaʻauha COVID-19 pea naʻe tapui e fefonongaʻaki ʻi hoku fonuá, ko ia naʻe poupouʻi kotoa kimautolu ke mau nofo pē ʻi ʻapi kae ʻoua kuo toe fanongonongo mai.

ʻI heʻeku sio kiate au ʻi he sioʻatá he ʻaho kotoa peé, naʻá ku fakatokangaʻi ʻa e taʻelatá. Naʻe mei hoko ia koeʻuhí naʻe ʻikai ke u lava ʻo sio ki hoku ngaahi kaungāmeʻá pe koeʻuhí naʻe ʻikai ke u lava ʻo ngāue pe tauhi hoku fāmilí ʻi he taimi ko iá. Naʻá ku toki ʻosi pē mei he ʻunivēsití peá u fie hoko ko ha faiako, ka naʻe fie maʻu ke u lavaʻi ha sivi ʻa ia naʻe toloi koeʻuhí ko e mahaki fakaʻauhá.

Naʻá ku ongoʻi loto mamahi, hangē naʻe ʻi ai ha meʻa naʻe mole ʻi hoku lotó, ka naʻe ʻikai ke u lava ʻo ʻiloʻi kakato pe ko e hā ia pe ko e hā e founga te u maʻu ai iá.

Feʻiloaki mo e Ongo Faifekaú

ʻI ha pō ʻe taha, naʻe lau ai ʻe ha taha ʻoku ou tokoua ʻaki ha tohi. Naʻe lanu pulū fakapōpōʻuli pea naʻe ui ia ko e “Ang Aklat ni Mormon (Tohi ʻa Molomoná).” Naʻá ne toki ʻalu mo hono kaungāmeʻá ki ha meʻa naʻe ui ko e “efiafi fakafāmili ʻi ʻapí” pea naʻá ne talanoa ki he kau faifekaú ʻi he telefoní ʻi ha ngaahi pō siʻi he uike talu mei ai. ʻI he pō ko ʻení, naʻá ne lea ai ʻi he telefoní lolotonga ʻene sio fakavave ki he tohí pea fakafokifā pē kuó ne kole mai pe te u lava ʻo tokoni ange ke ne tali ha fehuʻi mei ha taha ʻo e ongo faifekaú.

“Fakamātoato?” Ne u fakakaukau. “Ko koe ʻoku fehuʻi mai ki aí, ko e hā leva ʻoku fie maʻu ai ke u tokoní?”

Ka naʻá ku fakavaivai ʻo ʻeke ange pe ko e hā ʻa e fehuʻí. Peá ne pehē mai, “Ano daw layunin mo sa buhay?” (“ʻOkú ke pehē ko e hā hoʻo taumuʻa ʻi he moʻuí?”)

Naʻe kamata ke tā vave hoku mafú ʻi heʻeku fanongo ki he fehuʻí.

“Ko ʻeni ia! Ko e meʻa ʻeni ne u fekumi ki aí. Ko e meʻa ʻeni ne mole ʻi hoku lotó,” ko ʻeku fakakaukaú ia.

Naʻá ku sio fakamamaʻu ki he tokotaha ne u tokoua ʻakí, malimali, mo kole e telefoní ke tali e fehuʻi ʻa e faifekaú. Naʻá ku talaange naʻá ku tui ko e taumuʻa ʻo e moʻuí ke fiefia, fiefia ʻi he moʻuí, pea tokoni ki he niʻihi kehé mo angaʻofa kiate kinautolu. Pea naʻá ne tui tatau mo aú!

Naʻá ne kole mai foki mo hono hoá pe te na lava ʻo akoʻi lahi ange au mo e tokotaha ne u tokoua ʻakí kau ki he ongoongoleleí, peá ma talaange ʻio. Naʻe akoʻi hoku fāmilí ʻe he kau faifekaú ʻi heʻeku kei siʻí. Ko ha mēmipa ʻeku faʻeé ka naʻe māmālohi pē ʻi he konga lahi ʻo ʻeku moʻuí, ka ʻi he hili pē ʻema talanoa he telefoní, naʻá ku fie ʻilo lahi ange.

Ko e taimi kotoa pē naʻe vahevahe mai ai ʻe he ongo faifekaú ha meʻa fekauʻaki mo e ongoongoleleí, naʻá ku ongoʻi ha fiefia ʻi hoku lotó, tautautefito ki he ako fekauʻaki mo e palani ʻo e fakamoʻuí pea mo e ngaahi talaʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí. Naʻe faifai pea mau ō ki he lotú, pea naʻe talitali lelei kimautolu ʻe he kāingalotú ʻaki e loto māfana mo e nima fietokoni.

Naʻe lava ke u ongoʻi ʻi hoku lotó naʻá ku fononga ʻi he hala totonú. Pea hili ha ngaahi māhina siʻi, naʻe papitaiso au ʻe haku kaungāmeʻa ofi naʻá ne tokoniʻi au ke u fakalakalaka ʻi he ongoongoleleí.

Ko e Maʻuʻanga ʻo e Fiefia Moʻoní

Naʻe faingataʻa ke fai ha ngaahi liliu lahi ʻi heʻeku moʻuí hili ʻeku kau ki he Siasí. Pea ʻoku ʻikai ke faingofua pe fakafiefia maʻu pē ʻeku moʻuí. Ka ʻi heʻeku maʻu ha ngaahi faingamālie foʻou ke tokoni mo fakaloloto ai ʻeku fakamoʻoní, kuó u ʻiloʻi fakapapau ai ʻoku maʻu moʻoni ʻa e fiefia taʻengatá ʻi he ongoongoleleí ni.

ʻOku ou ongoʻi ha fiefia ʻi hoku lotó ʻi he taimi kotoa pē ʻoku ou lau ai e folofolá, fanongo ki ha ueʻi fakalangi mei hotau kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, pea fakamoʻoniʻi e ngaahi fakamoʻoni ʻa e kāingalotu ʻoku mau feohí. Kuó u maʻu ʻeku tali ki he fehuʻi naʻe fai ʻe he ongo faifekau ko iá ʻi he telefoní: ko e taumuʻa ʻo e moʻuí ke hoko ko ha tokotaha lelei ange maʻá e ʻOtuá, maʻaku, pea ki hoku fāmilí, lolotonga ʻemau fāifeinga ke foki kiate Iá. Pea kuo ʻomi ʻe he ʻilo ko ʻení ʻa e fiefia pau kuó u fekumi ki aí. Ko e meʻa mahuʻinga taha kiate au he taimí ni ko e hokohoko atu ʻeku tokoni ki he kakaí mo ʻave hoku fāmilí ki he lotú, he ʻoku ou fie maʻu ke nau aʻusia ʻa e fiefia moʻoní.

Hangē ko ia naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, “ʻI hono tukutaha ʻetau tokangá he palani ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí, pea mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí, te tau lava ʻo ongoʻi fiefia ʻo tatau ai pē ko e hā e meʻa ʻoku hokó—pe ʻikai ke hoko—ʻi heʻetau moʻuí.”1

ʻOku ou fakamoʻoni foki ʻe toki maʻu pē ʻa e fiefia moʻoní ʻi he muimui kia Sīsū Kalaisí. Ko e faingamālie kotoa pē kuó u maʻu ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí kuó ne fakafonu hoku lotó ʻaki ʻa e nekeneka, tautautefito ʻi heʻeku tuku ke tokoniʻi au ʻe he ngaahi meʻa ko ʻeni kuó u aʻusiá ke u toe ofi ange ai kiate Iá.

Kimuʻa ʻi he mahaki fakaʻauha COVID-19, naʻá ku fiefia ʻi heʻeku moʻuí. Ka ʻoku kehe ʻa e nekeneka ia ʻoku ʻomi ʻe he ongoongoleleí mei he fiefiá. Naʻa mo e mahaki fakaʻauhá, ʻoku ʻomi ʻe he ongoongoleleí kiate au ʻa e nonga mo fakahā mai ʻa e taumuʻa ʻo e moʻuí, ʻa ia ʻokú ne tokoniʻi au ke u laka atu ki muʻa ʻi he tui mo e ʻamanaki lelei.

Naʻe faifai peá u maʻu e konga naʻe molé. Naʻá ku fie maʻu ʻa e nekeneka ʻoku ʻomi ʻe he muimui kia Sīsū Kalaisí ki hoku lotó mo ʻeku moʻuí, ʻo hangē ko ʻetau fiemaʻu kotoá.