2022
Ko ha Meʻangāue ʻi he Toʻukupu ʻo e ʻEikí
Siulai 2022


“Ko ha Meʻangāue ʻi he Toʻukupu ʻo e ʻEikí,” Liahona, Siulai 2022.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

ʻĒseta

Ko ha Meʻangāue ʻi he Toʻukupu ʻo e ʻEikí

Kapau te tau muimui ki he Laumālié mo maʻu ha loto fiemālie, ʻe tataki kitautolu ʻe he ʻEikí ke fai ʻa e meʻa ʻokú Ne finangalo ke tau faí.

ʻĪmisi
ʻĒseta

Tā fakatātaaʻi ʻe Dilleen Marsh

ʻOku faingofua ʻaupito ke hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí. ʻOku fie maʻu pē ke tau loto fiemālie ke tuku ke tataki kitautolu ʻe he Laumālié mo maʻu ʻa e loto-toʻa ke muimui ki Heʻene ngaahi ueʻí. Ko e meʻa ia naʻe hoko ʻi he taimi naʻe kau ai e ongomātuʻa hoku uaifí ki he Siasí ʻi he 1968. Naʻe tokoni ha faifekau kei talavou naʻá ne fie hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí, ke ʻomi honau fāmilí ki he Siasí.

Naʻe tuʻo taha ʻa e fetaulaki hoku fāmili ʻi he fonó mo e kau faifekaú, ka ʻi he hili iá, naʻe ʻikai fie hoko atu ʻeku tamai ʻi he fonó. Naʻe hiki leva ha faifekau foʻou ko ʻEletā Fetisā ki he feituʻú, pea naʻe ongoʻi ʻe he faifekau kei talavou ko ʻení mo hono hoá naʻe ueʻi kinaua ke na ʻaʻahi mo ngāue fakaetauhi ki he fāmilí. Naʻe lava ʻe ʻEletā Fetisā ʻo ueʻi e loto ʻo e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi ha founga naʻe ʻikai maʻu ia ʻe he kau faifekau kehé.

ʻI he māhina ʻe ono hono hokó, naʻe tokoni e ongo faifekaú ki he ngaahi fie maʻu ʻa e fāmilí. Ne aʻu ki ha taimi ne ueʻi ʻe he Laumālié e ongomātuʻa hoku uaifí pea naʻá na kau ki he Siasí. Naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻi heʻetau fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakavá. Kuo kau ha ngaahi fāmili tokolahi ange ki he Siasí ʻo fakafou ʻiate kinautolu pea nau maʻu ai e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí.

Naʻe hoko ha konga ʻo e meʻá ni, koeʻuhí he naʻe loto fiemālie ha talavou mei ʻIutā ke “tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá” ʻi heʻene moʻuí. Naʻá ne lototoʻa ke mavahe mei he fakafiemālie ʻo e ʻapí, ako ha lea fakafonua foʻou, pea ngāue maʻá e ʻEikí ʻi Palāsila.

Ko ha Fepōtalanoaʻaki Faingofua

ʻI he taʻu nai ʻe taha kuo hilí, ne maʻu ai ʻe hoku uaifi ko ʻAlesanitulaá ha text ʻi heʻene telefoní mei ha fefine ʻi homau uooti ʻi Palāsilá. Kuo laka hake ʻeni he taʻu ʻe uá talu mei heʻenau feʻiloaki fakamuimuí. Naʻe tohi ʻe he fefine ko ʻení ʻo pehē: “ʻI he taha ʻo e ngaahi ʻaho kovi taha ʻo ʻeku moʻuí, ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe naʻe anga fēfē ʻeku ʻalu ki he lotú. ʻI heʻeku ʻalu atú, naʻá ke sio mai kiate au. Naʻá ke puke hoku nimá ʻo talamai ke u tangutu ʻi ho tafaʻakí. Naʻá ku talanoa mo koe. Naʻá ke fakafanongo mo faleʻi au.”

Naʻe hangē ʻeni ia ha fepōtalanoaʻaki faingofua he taimi ko iá. Ka naʻe hoko ia ko ha faingamālie ki hoku uaifí ke hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí. Naʻá ne ngāue fakaetauhi ki he fefine ʻofeina ko ia naʻá ne foua ha taimi faingataʻá. Naʻe ʻikai ke fuʻu fakakaukau ki ai ʻa ʻAlesanitulā. Naʻá ne ongoʻi pē naʻe ueʻi ia ke fanongo mo fai ha fakafiemālie, pea naʻá ne ngāue ʻo fakatatau ki he ueʻi ko iá. Ko e ʻosi ʻeni ha taʻu ʻe ua mei ai, naʻá ne maʻu e pōpoaki ko ʻení mei he fefine ko iá, ʻo fakahaaʻi ange ʻene houngaʻiá.

Kuó u ako ʻi he ngaahi meʻá ni ʻoku ʻikai fie maʻu ha uiuiʻi ka tau toki hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí. ʻOku fie maʻu pē ke tau maʻu ʻa e holí. “Ko ia, kapau ʻoku mou maʻu ʻa e ngaahi holi ke ngāue maʻá e ʻOtuá ʻoku ui ʻa kimoutolu ki he ngāué” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:3).

“Koeʻuhí ko ha Kuonga Peheni”

ʻOku tau lau ʻi he Fuakava Motuʻá fekauʻaki mo ha tokotaha ʻe taha naʻe hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá. Ko ʻĒsetá ko ha finemui naʻe mole ʻene ʻene ongomātuʻá heʻene kei siʻí. Naʻe ohi hake ia ʻe hono kāinga ko Motekiai.

Hili hono vete ʻe he Tuʻi ko ʻAhasueló ʻa Kuini Vāsití, naʻá ne fili ʻa ʻĒseta ke hoko ko hono kuini foʻou. “Pea naʻe ʻofa lahi ʻa e tuʻí kia ʻĒseta ʻi he kau fefine kotoa pē, pea naʻe maʻu ʻe ia ʻa e lelei mo e angaʻofa ʻi hono ʻaó ʻo lahi hake ʻi he kau tāupoʻou kotoa pē” (ʻĒseta 2:17). Ko ʻĒsetá ko e Siu, ka naʻe ʻikai ʻilo ia ʻe he tuʻí.

Naʻe fakahīkihikiʻi ʻa Hāmani ko ha taha ʻo e kau faifaleʻi ʻa e tuʻí, ke māʻolunga hake hono nofoʻá ʻi he kau houʻeiki kotoa pē naʻe ʻiate iá (vakai ʻĒseta 3:1). Pea naʻá ne faʻufaʻu “ke maumau, ke tamateʻi, mo fakaʻauha, ʻa e kakai Siu kotoa pē, ʻa e iiki mo e motuʻa” (ʻĒseta 3:13).

ʻI he taimi naʻe ʻilo ai ʻe ʻĒseta fekauʻaki mo e faʻufaʻu ʻa Hāmaní, naʻe tapou ʻa Motekiai kia ʻĒseta ke lea ki he tuʻí. ʻI heʻene fai iá, naʻe tuʻu fakatuʻutāmaki fakatāutaha ia kiate ia, ka naʻá ne maʻu ha loto-toʻa mei he ngaahi lea ʻa Motekiaí. Naʻá ne pehē, “Ko hai ʻokú ne ʻiloʻi naʻa kuó ke hoko ai koe ki he puleʻangá koeʻuhi ko ha kuonga peheni?” ʻĒseta 4:14

Naʻá ne pehē “Kapau te u mate ai, te u mate pē,” (ʻĒseta 4:16) peá ne ʻalu ki he tuʻí taʻe fekauʻi ia. Ko ha maumau lao ʻeni ʻoku lava ke tauteaʻi ʻaki ʻa e mate. Koeʻuhi ko ʻene loto-toʻá, naʻe lava ai ke tākiekina ʻe ʻĒseta ʻa e tuʻí. Ko hono olá, naʻá ne fai ha tuʻutuʻuni ke fakahaofi e kau Siú. Naʻe “fakangofua ai ʻe he tuʻí ki he kakai Siu ʻi he kolo kotoa pē ke nau fakakātoa fakataha ʻakinautolu, pea tuʻu ʻo langomaki ʻenau moʻuí” (ʻĒseta 8:11).

ʻOku Mahuʻinga ʻa e Fatongia Kotoa Pē

Naʻe loto fiemālie ʻa ʻĒseta ke hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí. Naʻe teuteuʻi ia ʻe heʻene moʻui talangofuá mo e mateakí. ʻI he taimi ʻoku ou fakakaukau ai ki heʻene ʻalu taʻe fakaafe ki he fakamaauʻanga ʻo e tuʻí, ʻoku ou ofo ʻi heʻene loto-toʻá. ʻOkú ne fakamanatu mai e fakaafe ʻa Palesiteni Russell M. Nelson kiate kitautolu kotoa ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí.1 Naʻe loto fiemālie ʻa ʻĒseta ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá.

Naʻe hoko foki e kāinga ʻo ʻĒseta ko Motekiaí ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí. Naʻá ne ohi lelei hake ʻa ʻĒseta. Naʻá ne poupouʻi, fakalotolahi, mo ueʻi fakalaumālie ia. ʻOku tau maʻu kotoa ha fatongia ke fakahoko, pea ʻoku matuʻaki mahuʻinga tatau ʻa e fatongia takitaha.

Naʻe tuku ʻe he ʻEikí ʻa ʻĒseta ʻi he fale ʻo e tuʻí ki ha taumuʻa—ke fakahaofi e kau Siú. Hangē ko ia naʻá Ne fai kia ʻĒsetá, ʻoku tuku kitautolu ʻe he ʻEikí ki ha feituʻu te tau lava ʻo tokoni ai ke fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá. ʻI he ʻuhingá ni, kuo pau ke tau mateuteu mo taau ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi faingamālie ʻokú Ne foaki maí.

Ngaahi Faingamālie he Feituʻu Kotoa pē

ʻOku ʻākilotoa kitautolu ʻe he ngaahi faingamālie ke hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí. Ko hotau fatongiá ke mateuteu ke ngāue. ʻOku ʻikai ke tau faʻa ʻilo e taimi pe founga ʻe ʻomi ai e ngaahi faingamālie ko iá. ʻOku fie maʻu ke tau moʻui taau mo e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea maʻu ha loto fie ngāue. Pea ʻe tataki leva kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he meʻa ʻokú Ne finangalo ke tau faí.

ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:3, ʻoku folofola ʻa e ʻEikí kia Sitenei Likitoni, “Kuó u vakai kiate koe mo hoʻo ngaahi ngāué. Kuó u fanongo ki hoʻo ngaahi lotú, mo teuteuʻi koe ki ha ngāue lahi ange.”

ʻOku ʻafioʻi kitautolu ʻe he ʻEikí pea ʻi ai ha ngāue ke tau takitaha fai. Ko e taimi ʻe niʻihi ko ha ngāue ia ko kitautolu pē te tau lava ʻo faí. ʻE lava ke ʻi ʻapi pē ʻa e ngāue ko ʻení hangē ko ha mātuʻa ʻokú ne tokoniʻi ha foha pe ʻofefine faingataʻaʻia. Pe ʻe lava pē ke maʻu ia ʻi hotau ngaahi fatongia faka-Siasí. Ko hono moʻoní, ʻe lava ke hoko ia ʻi ha faʻahinga taimi, feituʻu, pea mo ha taha pē.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, ʻi heʻene hoko ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “Naʻe ʻi ai hono ʻuhinga ne ʻoatu ai ʻe he ʻEikí ho ngaahi fatongiá. Mahalo ʻoku ʻi ai ha kakai mo ha ngaahi loto, ko koe tokotaha pē te ke lava ʻo tokoniʻi mo tākiekiná. Mahalo he ʻikai toe lava ʻe ha taha kehe ia ʻo fakahoko tatau ia mo koe.”2

Naʻe toe pehē foki ʻe Palesiteni ʻUkitofa, “ʻI heʻetau muimui ki [he] sīpinga haohaoa [ʻa e Fakamoʻuí], ʻe hoko ai hotau nimá ko Hono toʻukupu; hotau matá, ko Hono fofonga; hotau lotó, ko Hono loto.”3

Te tau lava kotoa pē ʻo hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí hangē ko ʻĒseta, Motekiai, ʻEletā Fetisā, ko hoku uaifí, mo ha niʻihi kehe tokolahi.