2023
Hili ʻa e Faingataʻá: Ko Hono Fakatupulaki ʻo e Loto Vilitakí mo Hono Tali ʻo e Fakamo ʻuí
Sepitema 2023


“Hili ʻa e Faingataʻá: Ko Hono Fakatupulaki ʻo e Loto Vilitakí mo Hono Tali ʻo e Fakamo ʻuí,” Liahona, Sepitema 2023.

Hili ʻa e Faingataʻá: Ko Hono Fakatupulaki ʻo e Loto Vilitakí mo Hono Tali ʻo e Fakamoʻuí

ʻOku hoko mai ʻa e fakamoʻuí ʻi heʻetau fekumi ki he tokoni ʻa e Fakamoʻuí mo langaki ʻa e moʻui fakafalala fakaeloto pē kiate kitá.

ʻĪmisi
ʻīmisi ʻuliʻuli mo hinehina ʻo ha fuʻu ʻakau mo ha foʻi fuopotopoto lanu mata

ʻE aʻusia ʻe he tokolahi taha ʻo e kakaí ha meʻa faingataʻa ʻe taha pe lahi ange ʻi heʻenau moʻuí. Kuo tau mātā tonu ʻeni ʻi heʻetau moʻui fakafoʻituituí mo fakapalōfesinalé . Ko e hā ʻokú ne fakatupu ʻa e faingataʻá? Ko ha aʻusia faingataʻa hangē ko ha fakatuʻutāmaki ʻi ha meʻalele, mole ʻa e ngāué, taú, ngaohikovia fakaesinó, ʻohofi fakasekisualé, fakamamahi lahi, mole ha ʻofaʻanga, mo ha ngaahi meʻa lahi ange.

ʻOku fakamamahi ʻa e faingataʻá, pea malava ke ke ongoʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku hangē ʻoku ʻikai ke ke maʻu ha fiemālié. Ka ʻoku mahuʻinga ke ʻiloʻi ʻe lava ke malona atu ʻa e mamahí, pea te ke toe maʻu ʻa e nongá ʻi hoʻo falala ki hoʻo Tamai Hēvaní mo ho Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku fakaʻatā ʻe he Tamai Hēvaní ke tau aʻusia ʻa e ngaahi faingataʻá. Neongo kapau ʻoku ʻikai ke Ne tomuʻa tuku mai, faʻu, pe poupouʻi ʻa e ngaahi aʻusia ko ʻení, te Ne lava ʻo tokoni ke “fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē koeʻuhí ko [ʻetau] leleí” kapau te tau falala kiate Ia (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 90:24; vakai foki, 2 Nīfai 32:9).

Kuo tau ʻiloʻi ko e tafoki ki he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí ke Na hoko ko ha tokoní ʻoku mahuʻinga ia ʻi he founga ʻo e fakamoʻuí. Ko ʻena melinó ʻoku fakamoʻui fakaeloto mo fakalaumālie. ʻOku tau ʻilo te ke lava ʻo maʻu ha mālohi ke fakamoʻui koe ʻo fakafou ʻi Heʻena ʻofá mo e manavaʻofá. Kuo tau maʻu foki mo ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo langa ho ngaahi mālohinga fakataautahá pea laka atu ki he fakamoʻuí.

ʻOku aʻusia ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e ngaahi faingataʻá ʻi ha founga kehekehe. Ko hono moʻoní, ʻe ala aʻusia ʻe ha niʻihi ha meʻa ko ha faingataʻa, kae taʻefakafiemālie pē ia ki ha niʻihi. ʻI he ʻuhingá ni, manatuʻi ke ʻoua naʻá ke fakafehoanaki hoʻo aʻusiá ki he niʻihi kehé pe fakaʻaongaʻi hoʻo aʻusiá ko ha meʻa pau ia ke hoko.

Ko e Tali ki he Ngaahi Meʻa ʻOku Hokó ʻi ha Founga Kehé

Naʻe fononga fakataha ʻa Samu mo Lusi ʻi ha fononga meʻalele, pea naʻe mohe ʻa e fakaʻuli ʻo e meʻalele naʻá na ʻi aí ʻo sīfā mei he halá. Naʻe tupu heni ha toutou tāfisi ʻenau kaá. Naʻe ʻikai lavea lahi ʻa Samu pea hangē naʻe ʻikai ke ne fuʻu tokanga ki he meʻa naʻe hokó. Naʻá ne ʻi ai ke fakafiemālieʻi ʻa Lusi, he naʻe pau ke simaʻi hono uma naʻe fasí.

Hili ha ngaahi uike siʻi mei ai, ʻi he toe hoko mai ha faingamālie ke fononga meʻalele ai ʻa Samú, naʻá ne ongoʻi hohaʻa ʻi heʻene fakakaukau atu ki he ngaahi houa lōloa ʻi he halá.

Naʻe foua ʻe Samu ʻa e uesia fakaeongo naʻe tupu mei ha aʻusia faingataʻa. Naʻá ne momou ke talanoa ki ha taha fekauʻaki mo ia. Ka ʻi heʻene talanoa mo Lusí, naʻá ne ʻilo ai naʻe kau ʻa Lusi ʻi ha fakatuʻutāmaki ʻi ha meʻalele kimuʻa peá ne ʻiloʻi ʻa e ongo naʻe maʻu ʻe Samú. Naʻá na aleaʻi ʻa e meʻa naʻe ako ʻe Lusi mei he meʻa naʻá ne aʻusia kimuʻa ʻi heʻene ngāue ʻaki ʻene tui kia Sīsū Kalaisí, lotua ha fakahinohino, mo tokonia ʻe he faifaleʻí ʻi he taimi naʻá ne faingataʻaʻia aí.

ʻĪmisi
ʻīmisi ʻuliʻuli mo hinehina ʻo ha kiʻi fuʻu ʻakau siʻisiʻi mo ha foʻi siakale lanu mata

ʻAmanaki Lelei mo e Fakamoʻui ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisí

Neongo pe ko e hā hotau faingataʻaʻiá, ʻe lava ke fakafou mai ʻa e fakamoʻuí ʻi he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Koeʻuhí ko e Fakalelei taʻefakangatangata, manavaʻofa mo e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí, te Ne lava ʻo fakamoʻui ʻa e ngaahi kafo kotoa pē ʻoku hoko ʻi he moʻui fakamatelié ni, neongo pe ʻoku hoko ʻa e fakamoʻui ko iá ʻi he moʻuí ni pe moʻui ka hokó. ʻOku ʻi ai ʻa e taimi ʻe niʻihi ʻoku fuoloa ange ia ʻi he meʻa ʻoku tau ʻamanaki pe fiemaʻu maʻatautolú—ʻo aʻu ki he tokoni fakalangi ʻa e Fakamoʻuí. Ka te Ne lava ʻo fakamoʻui kitautolu (vakai, 3 Nīfai 17:7).

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “ʻOku mooni e maama ʻa e ʻOtuá. ʻOku lava ke maʻu ia ʻe he taha kotoa pē! ʻOkú Ne foaki e moʻuí ki he meʻa kotoa pē. ʻOkú Ne maʻu e mālohi ke fakanonga e mamahi mei he kafo loloto tahá.”1

ʻOku ʻikai ha taha te ne ʻilo ʻa e lahi hotau faingataʻaʻiá ʻo hangē ko e Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí. “[ʻOku] hāʻele hifo [ʻa e ʻEikí] ki lalo ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, ʻa ia ʻokú ne ʻafioʻi ai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, koeʻuhí ke ne ʻi he meʻa kotoa pē pea nofoʻia ʻi he meʻa kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:6). Naʻe akoʻi ʻe Sisitā ʻEimi A. Laiti, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Palaimelí:

“ʻOku tau maʻu kotoa ha meʻa ʻi heʻetau moʻuí kuo maumau pea ʻoku fiemaʻu ia ke monomono, fakaleleiʻi, pe fakamoʻui. ʻI heʻetau tafoki ki he Fakamoʻuí, pea tuku hotau lotó mo e ʻatamaí kiate Iá, ʻi heʻetau fakatomalá, ʻokú Ne hāʻele mai ki he feituʻu ʻoku tau ʻi aí ‘mo e fakamoʻuí ʻi hono kapakaú’ [2 Nīfai 25:13], ʻo Ne fāʻofua mai kiate kitautolu, peá Ne folofola mai, ‘ʻOku lelei pē. … Te ta lava fakataha ʻo fakaleleiʻi ʻa e meʻá ni!’

ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻoku ʻikai ha meʻa ia ʻi hoʻo moʻuí ʻe maumau ʻo laka ange ʻi he mālohi fai fakamoʻui, huhuʻi, mo e mālohi fakaivia ʻo Sīsū Kalaisí.”2

ʻOku maʻu ʻi he folofolá ha ngaahi sīpinga ʻo e faifakamoʻuí mo e ngaahi founga ke fakamoʻui aí—pea ʻi he moʻui ʻa hotau ngaahi fāmilí, kaungāmeʻá, mo e ngaahi kuí. Ko e hā ha ngaahi founga naʻe taʻeueʻia ai hoʻo ngaahi kuí?3

Ko Hotau Tuʻunga Taʻengatá

ʻI he taʻu 13 ʻa Hulioó, naʻe ngaohikovia fakasekisuale ia ʻe heʻene faʻētangatá. ʻI he fakalau ʻa e taimí, naʻe kamata ke ne fakamamaʻo mei hono fāmilí ʻo nofonofo tokotaha holo pē . Naʻe ngāue ʻi ha taimi ʻe niʻihi ʻo hangē naʻe ʻikai ha meʻa naʻe hokó, ka naʻá ne maʻu ʻi ha ngaahi taimi ʻe niʻihi ha ngaahi ongo kehekehe. Kuó ne lava maʻu pē ʻo mapuleʻi ʻene moʻuí—naʻa mo e ngaahi taimi ʻokú ne ongoʻi fuʻu fiefia aí, ʻo hangē ko hono fanauʻi mai hono fohá. ʻOkú ne toe ongoʻi lotomamahi foki. Ko e fakaofi eni hono fohá ki he taʻu motuʻa naʻe ngaohikovia ai ʻa Hulioó, pea ʻi he fakakaukau ʻa Huliō ki he ngaahi meʻa ʻe lava ke aʻusia ʻe hono fohá, ʻokú ne fefaʻuhi mo ha ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi ongo fekauʻaki mo hono mahuʻinga fakataautahá mo hono tuʻunga taʻengatá.

Neongo ʻoku hoko ʻa e faingataʻaʻiá ko ha konga ʻo ʻetau moʻui fakamatelié, ka ʻoku ʻikai ko hotau tuʻunga taʻengatá ia. Ko hotau tuʻunga taʻengatá ʻa ʻetau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē:

Ko hai koe?

ʻUluaki mo mahuʻinga tahá, ko ha fānau koe ʻa e ʻOtuá.

Uá, ʻi hoʻo hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí ko e fānau koe ʻo e fuakavá. Pea tolú, ko ha ākonga koe ʻa Sīsū Kalaisi.”4

ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻikai hoko ʻa e faingataʻá ko ha ʻata ʻo hotau mahuʻingá pe moʻui tāú. Naʻe fakamahinoʻi ʻe Sisitā Soi D. Sōnasi, Palesiteni Lahi mālōlō ʻo e Palaimelí, ʻa e ongo fakakaukau ʻe ua ko ʻení ʻi heʻene akoʻi:

“ʻOku ʻuhinga ʻa e mahuʻinga fakalaumālié ki heʻetau fakamahuʻingaʻi kitautolu ʻi he founga ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻaki ʻe he Tamai Hēvaní kitautolú. …

… ʻOku maʻu hotau tuʻunga tāú ʻi he talangofuá. Kapau te tau faiangahala, ʻoku tau taʻetaau, ka ʻoku ʻikai ʻaupito ke tau taʻe-mahuʻinga.”5

Naʻe ʻikai liliu ʻe he ngaohikovia naʻe kātekina ʻe Huliō ʻi he nima ʻo ʻene faʻētangatá ʻa e mahuʻinga mo e moʻui taau ʻa Hulioó. Naʻe ʻikai ke ne teitei faiangahala ka naʻe fakaangahalaʻi ia ʻe ha tokotaha kehe . ʻE faingataʻa ʻi he taimi ʻe niʻihi ke ke manatuʻi ho mahuʻingá mo e moʻui tāú ʻi he taimi kuo ngaohikovia ai koé. Manatuʻi, naʻe ʻikai ke ke faiangahala, kuo teʻeki ai holo ho mahuʻingá, pea ʻokú ke taau ke hokohoko atu ʻi he hala ʻo e fuakavá.

ʻI he kamata ke falala ʻa Huliō ki he ʻEikí, naʻá Ne tokoniʻi ʻa Huliō ke ne ʻiloʻi ʻoku ʻikai liliu ʻe he ngaahi aʻusia fakamatelié ʻa e ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní kiate kitautolú. ʻOkú ne ako ʻi he taimí ni ke ʻiloʻi, naʻa mo e ngaahi meʻa fakamamahi naʻe hokó, naʻe ʻikai ke nau liliu hono mahuʻingá, tuʻunga taʻengatá, pe ko ʻene moʻui tāú.

Moʻui Fakafalala Fakaeloto pē Kiate Kitá

ʻE tokoni hono fakatupulaki ʻo e moʻui fakafalala fakaeloto pē kiate kitá ke fakaʻaongaʻi ha ngaahi maʻuʻanga tokoni fakafoʻituitui lelei ke matuʻuaki ʻaki ʻa e ngaahi polé mo e ngaahi ongo faingataʻá. Te ke lava ʻo fakatupulaki ʻa e loto-vilitakí, ʻa e malava ko ia ke liliu mo mapuleʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahí—kau ai ʻa e faingataʻaʻiá.

ʻOku kau ʻi he loto-vilitakí ʻa e fekumi ki he poupou mo e fakahinohino mei he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé, mo hono tokoniʻi koe ʻe he niʻihi kehé ʻo ka fiemaʻu pea ʻi ha founga taau.

ʻE tokoni atu ʻa e ngaahi ngāue ko ʻení, naʻe fokotuʻu mai ʻe ha kau faifaleʻi fakapalōfesinale, ke ke fakatupulaki ʻa e loto-vilitakí:

  1. Fakatupulaki ho vā fetuʻutaki mo e niʻihi kehé

  2. Fakatupulaki ʻa e tuʻunga lelei fakatuʻasinó

  3. Kumi hoʻo taumuʻa ʻi he moʻuí

  4. Fakatupulaki ha ngaahi fakakaukau ʻoku moʻui leleí

  5. Kumi tokoni ʻi he taimi ʻokú ke fiemaʻu aí6

ʻĪmisi
ʻīmisi lanu ʻuliʻuli mo hinehina ʻo ha ongo fafine mo ha foʻi tapafā lōloa lanu mata

1. Fakafehokotaki mo e Niʻihi Kehé

ʻOku faʻa tokoni ʻa e vā fetuʻutaki leleí ki he faifakamoʻuí. ʻI hoʻo fetuʻutaki mo kinautolu ʻoku nau fakamālohia mo poupouʻi koe ke ke tafoki ki he Fakamoʻuí mo ʻetau Tamai Hēvaní, te ne ala fakahoko ʻa e meʻa makehe ʻokú ke fiemaʻu ke kakato ange ho fakamoʻuí.

Naʻe fetuʻutaki ʻa Samu kia Lusi, ʻo vahevahe ʻene manavasiʻí mo e ongoʻi taʻefiemālié. Naʻe tokoniʻi ia ʻe he vā fetuʻutaki ko ʻení ke ne toe tokanga mo loto-vilitaki ange. Naʻá ne tokoniʻi ia ke ne ʻilo ha ngaahi founga ʻe lava ke fakaakeake fakaeloto mo fakalaumālie ai.

Fakakaukau ke fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ke fakatupulaki ha fehokotaki mālohi ange mo e niʻihi kehe ʻokú ke falala ki aí. Ko e ngāue fakaetauhí ko ha founga ia ʻe taha ʻoku tau fetuʻutaki ai mo e niʻihi kehe ʻi he Siasí.

2. Tokangaʻi Hoʻo Tuʻunga Lelei Fakatuʻasinó

ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he faingataʻaʻia fakaelotó ka ʻoku toe ongoʻi fakatuʻasino foki. ʻE lava ke tau aʻusia ha ongosia ʻoku fakalalahi, ha loto hohaʻa, langa ʻulu, pe ngaahi palopalema ʻi hotau keté ʻi haʻatau mamahiʻia pe ongoʻi faingataʻaʻia. ʻOku ʻuhinga ʻa e ngaahi fakaʻilonga fakatuʻasino ko ʻení ke fakahaaʻi mai ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku fehalaaki pea ʻoku fiemaʻu ke tau tokangaʻi ʻetau moʻui leleí. Hangē ko ʻetau lava ʻo fakahoko ha ngaahi meʻa ke tokangaekina ʻetau tuʻunga lelei fakaeongó, te tau lava foki ʻo fakakaukau ki ha ngaahi founga ke tokangaekina fakatuʻasino ʻaki kitautolu hili ha faingataʻa.

ʻUluakí, fakatokangaʻi ʻa e ngaahi fakaʻilonga fakatuʻasino ʻokú ke maʻú. Hili iá pea feinga ke fakanonga ho sinó ʻaki haʻo tokanga taha ki hoʻo mānavá mo hono taimiʻi māmālie hoʻo mānavá. Feinga ke ke fakatokangaʻi ʻa e ongo ʻokú ke maʻu ʻi he taimi ʻoku vave mo faingataʻa ai hoʻo mānavá ʻo fakafehoanaki ki he taimi ʻoku māmālie mo taimiʻi ai hoʻo mānavá.

ʻE lava ke fakatupu ʻe he faingataʻá ʻi he taimi ʻe niʻihi ha kafo ʻokú ne fakangatangata ʻetau moʻuí, ko ia ai, fai ʻa e meʻa ʻoku totonu ki ho sinó. Ka ʻoku tokoni ʻa e ngaungaué, tautautefito ki he fakamālohisinó. ʻOku fiefia ha niʻihi ke luelue pe lele, kae pehē ʻe ha niʻihi ʻe tokoni lahi ange ke ngāue mālohi ʻi ha ngāue.

Manatuʻi ʻa e Lea ʻo e Potó (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 89). ʻOku hangē ʻa e feinga ke fakapuliki ʻa e mamahí ʻaki ha ngaahi tōʻonga pe meʻa ʻoku taʻeʻaongá ko hano “peniʻeitiʻi ha mataʻikafo ʻoku lolotó .”7 Tokoni ke mapuleʻi ʻe ho sinó ʻa e mafasiá mo e mamahí kae ʻikai ko hano fakapuliki.

3. Kumi ha Taumuʻa mo ha ʻUhinga

Ko ʻetau tefitoʻi taumuʻa ʻi he moʻuí ke teuteu ke foki ʻo nofo mo ʻetau Tamai Hēvaní (vakai, ʻAlamā 12:24). ʻE lava ʻe he faingataʻá ʻo taʻofi ʻa e taumuʻa ko ʻení mo taʻofi kitautolu mei heʻetau ʻiloʻi ko hai kitautolú. ʻE lava ke tokoni hono maʻu ha taumuʻa pau ʻi heʻetau ngaahi ngāue fakaʻahó ke tau laka ki muʻa pea naʻa mo hono manatuʻi ʻetau tefitoʻi taumuʻa ʻi he moʻuí. Naʻe kamata ke laka ki muʻa ʻa Huliō pea maʻu ha taumuʻa ʻi heʻene ngaahi ngāue fakaʻahó ʻi heʻene ʻiloʻi naʻá ne fie tokoni ki hono fohá.

ʻE lava ke tokoni hono mahinoʻi ʻo e faingataʻá ke tau vakai atu ai ki ha hala ki muʻa, ʻo ʻiloʻi ʻoku ʻomi ʻe heʻetau ngaahi aʻusiá ha ngaahi faingamālie ke tau tupulaki ai pea hoko ʻo hangē ko Kalaisí. Hangē ko ʻení, ʻoku faingofua ange ke tau ongoʻi ʻofa ki he faingataʻaʻia ʻa ha taha kehe ʻi he taimi kuo tau foua tonu ai ʻa e ngaahi meʻa faingataʻá.

Kuo ʻilo ʻe he fakatotoló ko e hili ʻa e faingataʻá, ʻoku faʻa aʻusia ʻe he kakaí ʻa e meʻa kuo ui ko e “fakalakalaka hili ʻa e faingataʻá.” ʻOku fakahaaʻi ʻa e fakalakalaka hili ʻa e faingataʻá ʻe ha taha ʻoku fekumi ki ha mālohi lahi ange hili ha aʻusia faingataʻa, hangē ko ha ngaahi vā fetuʻutaki kuo fakaleleiʻi, houngaʻia lahi ange ʻi he moʻuí pe ngaahi tuʻunga pau ʻo e moʻuí, pe ko e lahi ange ʻene ʻilo ki he ngaahi meʻa ʻe malava ke hoko ʻi he moʻuí. Hili haʻo aʻusia ha meʻa faingataʻa, fakatokangaʻi e ngaahi founga kuó ke tupulaki pe lava ke tupulaki ai koeʻuhí ko e meʻa naʻá ke aʻusiá, kae ʻikai nofo taha ʻi he faingataʻa naʻe hokó.

4. Fakatupulaki ʻa e Ngaahi Fakakaukau ʻOku Leleí

ʻE lava ke uesia ʻe ha aʻusia faingataʻa ʻa e anga ʻo ʻetau fakakaukau kiate kitautolú pea mo e māmani ʻoku tau ʻi aí. ʻE lava ke tau maʻu ha ngaahi fakakaukau ʻoku ʻikai lelei hili ʻetau aʻusia ha faingataʻa. ʻE lava ʻe he ngaahi fakakaukau hangē ko e “ʻOku ou vaivai,” “ʻOku ʻikai ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate au,” mo e “ʻoku ou taʻetāú” ʻo holoki ʻetau malava ke loto-vilitakí. ʻOku faʻa tākiekina ʻe he ngaahi fakakaukau ko ʻení ʻa e anga ʻo ʻetau ongó (vakai, Lea Fakatātā 23:7; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:36).

Hili hoʻo ʻiloʻi hoʻo ngaahi fakakaukau ʻoku ʻikai leleí, fakakaukau ki ha ngaahi fakakaukau lelei mo moʻoni te ne lava ʻo fetongi ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku ʻikai leleí pea tohiʻi kinautolu. Fakamanatu kiate koe ʻa e ngaahi fakakaukau lelei ko ʻení ʻi hoʻo fakatokangaʻi ha ngaahi fakakaukau ʻoku ʻikai lelei ʻi hoʻo ʻatamaí.

Ke ako lahi ange fekauʻaki mo e founga ke fakahoko ai ʻení, toe vakaiʻi ʻa e vahe 2 ʻo e Ko Hono Maʻu ha Mālohi ʻi he ʻEikí: Ivi Matuʻuaki Fakaelotó (2021).

Te ke lava foki ʻo tafoki ki he lotú, tohinoá, fakalaulauloto ki he folofolá pe ko ha lea ʻi he konifelenisi lahí (vakai, Sōsiua 1:8), pe ha ngaahi founga fakalaulauloto kehe.

5. Kumi Tokoni

ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku totonu ai ke ke fakakaukau ki ha tokoni kehe mei hoʻo ngaahi maʻuʻanga tokoní. Naʻe fekumi ʻa Lusi ki ha tokoni, ʻo lava ai ke ne tokoni kia Samú. Fakakaukau ki he kakai—hangē ko e kau mēmipa ʻo e fāmilí, kaungāmeʻá, mo e kau taki fakauōtí—ʻa ia ʻe lava ke nau tokoní. Ko e fakaakeake mei he faingataʻá ko e taha ia ʻo e ngaahi taimi ʻe ala fiemaʻu ai ke ke fakaʻaongaʻi kotoa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻe ala maʻu ʻi hoʻo moʻuí.

ʻOku ʻomi ʻe he Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá ha fakahinohino ki he taimi ʻe ʻaonga ai ke kumi tokoni mei he kau faifaleʻi fakapalōfesinalé.8

ʻOku faingataʻa ke toʻo ʻetau fakakaukaú mei he faingataʻa ne hokó, ka ʻi heʻetau muimui ki he faleʻi ʻa e palōfitá ke fakatefito ʻetau tokangá ʻi he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí, “ʻoku mole atu ʻetau veiveiuá mo e manavasiʻí.”9 Manatuʻi, ko ha foha pe ʻofefine koe ʻo ha Tamai Hēvani ʻofa. ʻI hoʻo tokanga taha ke ofi ange kiate Ia mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻaonga ʻoku lava ke ke maʻú, ʻe lava ke tokoniʻi ʻe he ʻEikí ha faʻahinga aʻusia faingataʻa pē ke kau lelei kiate koe.