2023
Hoko “ko ha Taha ʻOkú ne Tali Lelei” ʻa e Ngāue Tokoni Atú
Sepitema 2023


Fakakomipiuta Pē

Hoko “ko ha Taha ʻOkú ne Tali Lelei” ʻa e Ngāue Tokoni Atú

Naʻá ku anga ʻaki ʻeku hoko ko ha taha ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. Ka ʻi hono ʻiloʻi ʻe ha toketā ha foʻi ngungu ʻi hoku fatafatá, naʻá ku ʻiloʻi ʻa e mahuʻinga ʻo hono fai mai ha tokoní.

ʻĪmisi
ko ha nima ʻokú ne foaki atu mo tali ha foʻi mafu

ʻI heʻeku kei akó, naʻe tuʻo ua ʻeku hoko ko ha palesiteni Fineʻofa pea naʻá ku fua mo ha ngaahi fatongia kehe ʻi ha ngaahi uooti kehekehe, pea naʻá ne fakaʻatā au ke u faʻa tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. Naʻá ku ako ki he saienisi ʻo e ʻatamaí pea lahi hoku taimi ne u tokoniʻi ai ʻa kinautolu naʻe fefaʻuhi mo e ngaahi fokoutua fakaʻatamai mo e faingataʻaʻia fakaesino kehekehe.

Naʻá ku anga ki hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé, kae ʻikai ko hano tokoniʻi au.

Pea ʻi ha pō ʻe taha ne u ʻiloʻi ai ha foʻi pupula ʻi hoku fatafatá. Naʻá ku tukunoaʻi ia ʻi ha ngaahi uike siʻi kae ʻoua kuo aʻu ki ha efiafi ʻe taha naʻe foki mai ai ki ʻapi hoku kaungā-loki ko Lesielí, ʻa ia naʻe toe hoko pē foki ko haku hoa ngāue fakafaifekau. Naʻá ne tangutu ʻi hono mohengá ʻo hanga mai kiate au, pea naʻá ku manatuʻi naʻe mālōlō ʻene kui fefiné mei he kanisā huhú.

Talu ʻeku ʻiloʻi e foʻi pupulá, mo ʻeku fakaʻikaiʻi ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe hoko; koeʻuhí he kuo teʻeki ai ha taha ʻi hoku fāmilí ʻe mahamahaki, pe ʻe maʻu ʻe he kanisaá. Pea neongo haʻaku loto ke fai hano sivi ʻo e foʻi pupulá, ka naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi pe ko e falemahaki mo e toketā ʻi fē ʻe talatala ki aí. Ka ʻi he efiafi makehe ko ʻení, naʻá ku ongoʻi ʻoku totonu ke u tala ia kia Lesieli.

Naʻá ne fāʻofua mai kiate au he taimi pē ko iá peá ma tangi fakataha. Naʻá ne tokoniʻi leva au ke kumi ha toketā te ne lava ʻo sio ki he foʻi pupulá. Ka naʻe ʻikai ke ne ngata pē ai—naʻá ma ʻalu ki heʻeku ʻapoinimení ke ʻoua naʻá ku ongoʻi tuenoa. Naʻá ne tauhi ʻene ngaahi fuakavá ʻaki ʻene fakahono ʻa e akonaki ʻi he Mōsaia 18:9 ke “tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí; ʻio, pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié.”

ʻI ha ngaahi ʻaʻahi ki he kau toketaá, ne u ʻiloʻi ai ko e foʻi pupula naʻá ku ongoʻí, ko e taha ia ʻo e ʻo e ngaahi foʻi ngungu ʻe fā ʻi hoku fatafatá. Pea ko e siʻisiʻi tahá ia. Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi aʻusia fakaʻohovale taha ʻi heʻeku moʻuí, pea naʻe fuʻu faingataʻá koeʻuhí he naʻá ku feinga foki ke fakapalanisi ʻa e akó mo e ngaahi uiuiʻi ʻi he Siasí.

ʻOku Tataki ʻe he ʻOtuá ha Kakai ke Tāpuekina Kitautolu

Neongo naʻá ku toki ʻilo kimui naʻe iiki pē ʻa e ngaahi foʻi ngungú, ka naʻá ku fakakaukau lahi ki he aʻusia ko iá pea mo hono tāpuekina lahi au ʻe hoku kaungāmeʻá. Naʻá ne fakaʻā hoku matá ki he mahuʻinga hono tuku ke tokoniʻi au ʻe he niʻihi kehé.

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“ʻOku tau ʻiloʻi kotoa pē ʻoku monūʻia lahi hake ʻa e foaki atú ʻi he maʻu ʻa e foaki maíʼ [Ngāue 20:35], ka ʻoku ou fifili pe ʻoku ʻi ai nai ha taimi ʻoku tau fakataʻeʻaongaʻi pe tukuhifo e mahuʻinga ʻo e hoko ko ha tokotaha lelei ʻokú ne maʻu e foakí. …

“… ʻOku ʻi ai e taimi ʻoku ongoʻi ʻe ha kakai ʻe niʻihi he ʻikai ke maʻu haʻanau meʻaʻofa pe ko hano fakahoungaʻi kinautolu, pe ko e ʻikai ke nau toe ongoʻi halaia pe loto-moʻua ki he tokotaha naʻá ne ʻoatu haʻanau meʻaʻofá. ʻOku nau maʻuhala ʻo fakakaukau ko e founga lelei taha pē ki hono maʻu ʻo ha meʻaʻofá ko hono toe fakafoki atu ha meʻa ʻoku lahi ange hono mahuʻingá.”1

Lolotonga hoku ngaahi uiuiʻi ʻi he Siasí mo ʻeku ako ki he saienisi ʻo e ʻatamaí, naʻe lava ke u tupulaki lahi koeʻuhí he naʻe fakaʻatā au ʻe he kakai kehé ke u tokoniʻi kinautolu. Kapau naʻe taʻofi ʻe ha taha ʻo e kakai naʻe kole mai ke u tokoniʻí ʻa e faingamālie ko iá, naʻe ʻikai mei fakaʻatā au ʻe he ngaahi aʻusia ko iá ke u hoko ʻo hangē ange ko hoku Fakamoʻuí ʻaki ʻeku ngāue ʻi Hono huafá.

Naʻe tokoniʻi au ʻi heʻeku maʻu ʻa e ngaahi foʻi ngungú ke u ʻiloʻi ʻoku moʻoni foki mo e tūkunga ʻe tahá: ʻi he ʻikai ke u tali ke tokoniʻi au ʻe he kakai kehé, naʻe ʻikai leva ke u fakaʻatā ke nau tupulaki ʻo hangē ko ʻeku tupulaki ʻi hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. Naʻe ʻikai foki ke u maʻu ʻa e ngaahi faingamālie toputapu ke ʻunu ʻo ofi ange kiate kinautolu pea kia Kalaisí. Pea hangē ko e lea ʻa ʻEletā ʻUkitofá: “ʻI heʻetau hoko ko ha taha lelei mo houngaʻia ʻi hono maʻu ʻo ha meʻaʻofá, ʻoku tau fakaava ai ha matapā ke toe lelei ange ʻetau fetuʻutaki mo e tokotaha ʻokú ne foaki e meʻaʻofá. Ka ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau fakahoungaʻi pe ʻikai tali ai ha meʻaʻofá, ʻoku ʻikai ngata pē heʻetau fakalaveaʻi kinautou ʻoku nau foaki mai ia maʻatautolú, ka ʻoku tau toe fakamamahiʻi ai pē foki mo kitautolu.”2

ʻOku ʻIkai ko ha Ngāue Fakafoʻituitui ʻa e Moʻuí

Naʻe ʻikai fakataumuʻa ʻa e ʻOtuá ke tau ʻaʻeva toko taha ʻi he hala ʻo e fuakavá, ʻo hangē pē ko e ʻikai ke Ne finangalo ke u fakakaukauʻi ʻiate au pē ʻa hoku ngaahi foʻi ngungú. ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ko kitautolu ʻoku tau fai e foakí, ka ʻoku toe fakataumuʻa e ʻOtuá ke tau maʻu ʻa e ʻofá mo e tokoní. Naʻe fokotuʻu Tonu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e sīpinga maʻatautolu ʻi he meʻá ni (hangē ko ʻení, vakai ki he Maʻake 14:3–9).

ʻOku ʻikai ke u toe taʻofi e kakaí ʻi he taimi ʻoku nau fiemaʻu ai ke u taʻo mai haku kūkisi lolotonga ha sivi fakaako faingataʻa pe ko e taimi ʻoku nau loto ai ke fakatau mai haʻaku meʻatokoni hoʻatā kapau ko ha ʻaho kovi ia kiate au. ʻOku ʻikai ke u toe tala ki hoku ngaahi tokoua mo e tuongaʻane ngāue fakaetauhí ʻoku ʻikai ke u fiemaʻu ʻenau tokoní; ka ʻoku ou tuku ke nau manatua au ʻi heʻenau ngaahi lotú kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha toe meʻa te u fiemaʻu he taimi ko iá.

ʻOku ʻikai ke u toe fakafisingaʻi ʻa e kakaí ʻi he taimi ʻoku nau fie tokoni mai aí. Pea kuó u ako ʻi heʻeku tuku ke tokoniʻi au ʻe he niʻihi kehé, ʻoku ou loto-fiemālie ange ke tuku ʻa Sīsū Kalaisi ke tokoniʻi au. Pea kuó u maʻu ha ivi lahi ange ʻi hono fakaʻatā Ia ki heʻeku moʻuí.

Pea hangē ko e akonaki ʻa ʻEletā ʻUkitofá, “Ko e meʻaʻofa kotoa pē ʻoku foaki mai kiate kitautolú—tautefito ki ha meʻaʻofa ʻoku foaki mei he lotó—ko ha faingamālie ia ke langa pe fakamālohia ai e haʻi ʻo e ʻofá.”3 ʻOku hoko moʻoni ia ki hotau ngaahi ʻofaʻangá (ʻo aʻu kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke tau fuʻu mahení), pea ʻoku pehē pē foki ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.

Kuo tāpuekina lahi au ʻi he fakakaukau ki he liliu ko ʻení, ke fakaʻatā ʻa e niʻihi kehé ke nau tokoniʻi au. ʻI heʻeku tali ko ia ʻa e niʻihi kehé ke nau tokangaʻi aú, kuó u lava ʻo fakaafeʻi mai ha ngaahi feohi fakakaungāmeʻa foʻou ki heʻeku moʻuí—kau ai ha vā fetuʻutaki loloto ange mo hoku Fakamoʻuí—ʻo hangē ko ʻeku fakaʻatā au ke u tali ʻa e ngāue tokoní kae ʻikai ko ha taha foaki pē.