2023
Ko e Angamalū ʻa e Fefine Kēnaní
Sepitema 2023


“Ko e Angamalū ʻa e Fefine Kēnaní,” Liahona, Sepitema 2023.

Ko e Ngaahi Mana ʻa Sīsuú

Ko e Angamalū ʻa e Fefine Kēnaní

Ko e hā ʻa e fatongia ʻo e tuí mo e angamaluú ʻi he fekumi ki he ngaahi mana ʻoku tau fiemaʻú?

ʻĪmisi
Ko Sīsū mo e fefine Kēnaní

Ko e Fefine Kēnaní, tā fakatātaaʻi ʻe Harold Copping, Bridgeman Images

ʻI he kotoa ʻo e ngaahi feohi taʻefaʻalaua naʻe maʻu ʻe Sīsū Kalaisi lolotonga ʻEne ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní, ʻoku ʻi ai ha talanoa ʻe taha ʻoku faingofua ʻa e hiki fakalaka mei ai koeʻuhí ko ʻene nounou pea maʻu hala ʻi he taimi ʻe niʻihí: ʻa ia ko e fefine Kēnani naʻe fakamatalaʻi ʻi he Mātiu 15:21–28.

Ka neongo ia, te tau lava ʻo ako ʻi ha puipuituʻa kehe ange, ha ngaahi moʻoni fakaʻofoʻofa fekauʻaki mo e faʻa kātaki mo e manavaʻofa ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he mahino ange kiate kitautolu ʻa e fefine faʻifaʻitakiʻanga lelei mo angamalū ko ʻeni.

Ko e Puipuituʻá

ʻOku tau ako ʻi he Mātiu 14, naʻe ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e pekia ʻa Sione Papitaisó, ʻa ia naʻe tutuʻu hono ʻulú koeʻuhí ko Helotiasi. ʻI he ʻafioʻi ʻe Sīsū kuo pekia Hono kāingá, naʻá Ne feinga ke mavahe ʻi ha vaka ki ha “potu lala,” mahalo ke tengihia, ka naʻe muimui lalo ha kakai tokolahi ʻiate Ia (vakai, Mātiu 14:13). ʻI hono fakahaaʻi ʻe Kalaisi ʻa e lahi ʻo ʻEne manavaʻofá, naʻá Ne nofo ʻi he ʻahó kakato mo e kakaí, mo fakahoko ha taha ʻo ʻEne ngaahi mana maʻongoʻongá, ʻo fafanga ha fuʻu kakai ʻe lauafe ʻaki ha foʻi mā pē ʻe nima mo ha mataʻi ika ʻe ua (vakai, Mātiu 14:15–21).

Naʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí ʻi he pō ko iá ha mana maʻongoʻonga ko hono uá ia. Naʻá Ne hāʻele hake ki he moʻungá, ʻo “mavahe” mei Heʻene kau ākongá, ke lotu. Naʻe heka ʻEne kau ākongá ʻi ha vaka, ʻa ia naʻe ʻi he lotolotonga ʻo e Tahi Kālelí, pea felīlīʻaki ʻe he peaú mo e matangí. “Pea … ʻalu atu ʻa Sīsū kiate kinautolu, [ʻo] hāʻele ʻi he fukahi tahí,” ʻo ueʻi ai e kau ākongá ke nau pehē, “Ko e moʻoni ko e ʻAlo koe ʻo e ʻOtuá.” (Vakai, Mātiu 14:23–25, 33.)

Hili iá naʻe fononga fakatokelau ʻa Sīsū mei Kāleli ki he ngaahi potu ʻo Taia mo Saitoné, ʻa ia ʻoku ʻi Lepanoni ʻi he ʻahó ni. Naʻá ne fekumi moʻoni ki ha “nonga, lilo, pe faingamālie feʻunga ki hono fakahinohinoʻi ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá,” ʻa ia naʻe mamaʻo meiate Ia.1 Ko e feituʻu ia “naʻe haʻu [ai ha] fefine Kēnani mei he potu ko iá, ʻo tangi kiate ia, ʻo pehē, ʻAloʻofa mai kiate au, ʻe ʻEiki, ko e foha ʻo Tēvita; ko ʻeku taʻahiné ʻoku mamahi lahi ʻi he tēvoló” (Mātiu 15:22).

ʻĪmisi
mape mo e ngaahi ʻata ʻo Saitone mo Taiá

Naʻe hoko hono fakamoʻui ʻa e ʻofefine ʻo e fefine Kēnaní ʻi ha feituʻu ʻi he vahaʻa ʻo Saitone mo Taiá, ʻi he fakatokelau ʻo Kālelí.

Saitone (vakai ki he fakatātā ʻi ʻolungá): ʻOku toe ʻiloa foki ko Sītone. ʻI he kuonga muʻá, naʻe tupu mei he fefakatauʻaki fakakomēsialé ʻene hoko ko e taha ʻo e ngaahi kolo mahuʻinga taha ʻo Finisiá.

Taia (vakai ki he fakatātā ʻi ʻolungá): Ko ha kolo fefakatauʻaki fakakomēsiale mahuʻinga ʻe taha, ʻoku tuʻu ʻi ha maile nai ʻe 22 (km ʻe 35) ki he fakatonga ʻo Saitoné. Lolotonga ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e ʻAposetolo ko Paulá, naʻá ne ʻaʻahi ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi hení (vakai, Ngāue 21:3–7).

Tā fakatātaaʻi ʻo Saitoné ʻe Balage Balogh

Ko e Fefine Kēnaní

Naʻe fakaofo ʻa e haʻu ʻa e fefiné kia Sīsuú. Ko ha fefine Kēnani ia, naʻe “fanauʻi ko ha hīteni,” ko e kakai Kēnani ia naʻe “ʻikai fakaongoongoleleiʻi ʻe he kau Siú.”2 Ka naʻe fakatupu ʻe heʻene tui ki he mālohi ʻo Sīsū Kalaisí mo ʻene ʻofa ki hono ʻofefiné ʻene kole tokoni ki he Fakamoʻuí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sēmisi E. Talamesi (1862–1933) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Koeʻuhí naʻá ne ui ʻa Sīsū ko e Foha ʻo Tēvitá, ʻokú ne fakahaaʻi ai ʻene tui ko Sīsū ʻa e Mīsaia ʻo ʻIsilelí.”3

Neongo ʻoku siʻisiʻi ʻaupito ʻetau ʻilo ki he faʻē Senitaile ko ʻení, ka te tau lava ʻo pehē naʻe tatau ʻene tuí mo e kakai fefine kehe ʻoku ʻasi ʻi he Fuakava Foʻoú. Hangē ko e fefine “ʻau totó” (Maʻake 5:25), Mele mo Māʻata ʻo Pētaní, mo Mele Makitaline, naʻe foaki kotoa ʻe he fefine Kēnaní ʻene falalá ki he Fakamoʻuí. Naʻá ne maʻu ha mahino mo e loto-toʻa fekauʻaki mo Hono tuʻungá.

ʻI he kamataʻangá, naʻe ʻikai fakahoko ʻe Sīsū ha tali kiate ia. Naʻe poupouʻi Ia ʻe he kau ākongá ke fakamavahe ʻa e fefiné koeʻuhí naʻá ne hohaʻasi kinautolu, pea naʻa nau ʻiloʻi naʻá ne hohaʻasi [ʻa e Fakamoʻuí] ʻi Heʻene feinga ke fakalongolongó.4

Fāifai, pea tali ange ʻe Sīsū. ʻI Heʻene fakamatalaʻi ʻEne fakalongo kimuʻá, naʻá Ne folofola, “ʻOku ʻikai fekau au ka ki he fanga sipi hē ʻo e fale ʻo ʻIsilelí” (Mātiu 15:24).

ʻOku hanga ʻe he folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻo ʻai ke toe mahino ange ʻa e haʻu ʻa e fefine Senitaile ko ʻení ʻo tautapa ki ha tāpuaki maʻa hono ʻofefiné. Naʻe ʻikai ko ha fefine ʻIsileli ia, ka naʻá ne ʻiloʻi ko Sīsū Kalaisi ʻa e Mīsaiá, ko ha Tuʻi. Pea neongo naʻá Ne fakamahinoʻi ko Hono misioná ki he kau Siu ʻi ʻIsilelí, ka naʻe tui ʻa e fefiné te Ne fakamoʻui hono ʻofefiné. ʻI heʻene angamaluú, naʻá ne tō hifo ʻi Hono vaʻé ʻi heʻene fakahaaʻi Hono tuʻunga fakatuʻí mo e mālohí (vakai, Maʻake 7:25), “ʻo hū kiate ia,” pea toe kole, “ʻEiki, tokoniʻi au” (Mātiu 15:25).

Angamaluú mo e Ngaahi Maná

ʻI ha tali ʻoku ngali fefeka ki he kau ākonga ʻo onopōní, naʻe tali ange ʻe Sīsū, “ʻOku ʻikai lelei ke toʻo ʻa e mā ʻa e fānaú, pea lī ki he fanga kulií” (Mātiu 15:26). Kuo fakamatalaʻi ʻe he kau mataotao ʻi he Tohi Tapú ko e “fānaú” ʻa e kau Siú pea ko e “fanga kulií” ʻa e kau Senitailé.

ʻI hono fakalea ʻe tahá, ko e tefitoʻi fatongia ʻo Kalaisí ki he kau Siú. Naʻe fiemaʻu ke Ne fafanga kinautolu—pe ʻuluaki ʻoange kiate kinautolu ʻa e ongoongoleleí—pea te nau toki fafangaʻi pe akoʻi ʻa e toenga ʻo e māmaní. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Talamesi ʻo pehē: “Naʻe maʻu ʻe he fefiné ha mahino ki he ngaahi leá neongo ʻene ngali fefeka kiate kitautolú, ʻo fakatatau mo e ʻuhinga ʻa e ʻEikí. … Ko hono moʻoní naʻe ʻikai mamahi ʻa e fefiné ʻi he fakafehoanakí.”5

ʻOku ongo moʻoni mo fakaofo mo angamalū ʻa e tali ʻa e fefine leleí ni: “Ko e moʻoni, ʻEiki: ka ʻoku kai ʻe he fanga kulií ʻa e momoʻi meʻakai ʻoku ngangana mei he keinangaʻanga ʻa honau ʻeikí” (Mātiu 15:27).

Naʻe ʻikai tuka ai ʻa e fefine fonu ʻi he tui ko ʻení. Naʻe ʻikai ke ne fili ke mamahi, ka naʻá ne fili ke tui. ʻOku fakahaaʻi ʻe heʻene talí ʻa e ʻamanaki leleí naʻa mo ʻene ʻamanaki lelei pē neongo kapau ko ha momoʻi meʻakaí. Ko ha tui fakaofo moʻoni ia ke tui ʻe feʻunga pē ha kihiʻi meʻa siʻi mei he mālohi ʻo e Fakamoʻuí ke ne ikunaʻi ʻa e meʻa kuó ne fakafaingataʻaʻiaʻi hono ʻofefiné. ʻOku fakahaaʻi ʻe he tali ʻa e faʻē faivelengá ni ʻa e loto-fakatōkilaló mo e angamaluú.

Kuo fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e angamaluú ko e “mālohi, kae ʻikai vaivai; longomoʻui, kae ʻikai fai noa pē; loto-toʻa, kae ʻikai lotosiʻi.6 Naʻe mālohi, longomoʻui, mo loto-toʻa ʻa e fefine Kēnaní ʻi hono fakahaaʻi ʻene tui ʻe feʻunga pē ha kihiʻi konga siʻi ʻo e mālohi ʻo e Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
peleti mo ha momoʻi mā

Naʻe mālohi, longomoʻui, mo loto-toʻa ʻa e fefine Kēnaní ʻi hono fakahaaʻi ʻene tui ʻe feʻunga pē ha kihiʻi konga siʻi ʻo e mālohi ʻo e Fakamoʻuí.

Fāifai pea tali ange ʻe Sīsū ʻaki ha tali fakaivia mo angamaheni: “ʻE fefine, ʻoku lahi hoʻo tuí: ke hoko kiate koe ʻo hangē ko ho lotó.” Ko hono fakahaaʻi ko ʻeni ʻokú Ne mahuʻingaʻia mo tali kitautolu ʻi heʻetau feinga ke haʻu kiate Iá, ʻoku muiaki mai ai ʻi he lekooti fakafolofolá ʻa e fakapapau “pea moʻui ʻene taʻahiné ʻi he feituʻu laʻā ko iá” (Mātiu 15:28).

Ko e Hā Te Tau Lava ʻo Akó?

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Talamesi, “Naʻe makatuʻunga e vilitaki ʻa e fefiné ʻi he tui ʻokú ne ikunaʻi ʻa e ngaahi fakafeʻātungiá pea tuʻuloa ʻo aʻu ki he taimi ʻo e loto-foʻí.”7

Ko e faʻahinga tui tuʻuloa pehē kia Sīsū Kalaisí ʻa e meʻa kuo faleʻi mai ʻe hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, ke tau fakatupulakí: “Ko e tui kia Sīsū Kalaisí ʻa e mālohi maʻongoʻonga taha ʻoku lava ke tau maʻu ʻi he moʻuí ni. ʻOku malava ʻa e meʻa kotoa pē ʻe kinautolu ʻoku tuí.”8

ʻOku ou fiefia ʻi he fefine Kēnani naʻe mālohi, longomoʻui, loto-toʻa, mo vilitaki ʻi hono fakapapauʻi ʻene tui kia Sīsū Kalaisi ko e Fakamoʻuí, Mīsaiá, mo e Tuʻí. Ko ha sīpinga ia ʻo e tui mo e angamalū ʻi he Fuakava Foʻoú ʻoku fiemaʻu mei he kau ākonga kotoa pē ʻa Sīsū Kalaisí. Tuku ke tau tulifua taʻe-tukua muʻa ʻo ʻoua ʻe tuka, ki he faʻahinga tui ko ia ʻi he “taulaʻeiki lahi ʻo e ngaahi meʻa lelei ʻe hokó” (Hepelū 9:11).