2023
ʻOku ʻUhinga ʻa e Kilisimasí ki he ʻAmanaki Lelei, Nonga, mo e ʻOfa
Tīsema 2023


“ʻOku ʻUhinga ʻa e Kilisimasí ki he ʻAmanaki Lelei, Nonga, mo e ʻOfa,” Liahona, Tīsema 2023.

ʻOku ʻUhinga ʻa e Kilisimasí ki he ʻAmanaki Lelei, Nonga, mo e ʻOfa

ʻOku ʻomi ʻe he pēpē ko Sīsū ʻoku tau ʻofa mo moihū ki ai ʻi he taimi Kilisimasí, ha ʻamanaki lelei, nonga, mo ha ʻofa lolotonga hotau taimi faingataʻaʻiá.

ʻĪmisi
fofonga ʻo ha kiʻi taʻahine

Ko Houpi Senitaile, ʻi ha ʻaho ʻe fā kimuʻa hono fuofua faitoʻo kimó ʻi Māʻasi 2015.

ʻŪ tā ʻo Houpi, faitaaʻi ʻe Nicholas Gentile

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka (1924–2015), Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko e taimi kotoa pē ʻoku fāʻeleʻi mai ai ha kiʻi tamasiʻi, ʻoku fakafoʻou ʻa e māmaní ʻi he maʻa haohaoa.”1 Pea koeʻuhí ko e talaʻofa ʻe fāʻeleʻi ha kiʻi tamasiʻi ʻi he kuonga muʻá “ʻi he kolo ʻo Tēvitá” (vakai, Luke 2:11), ʻe lava ke fakafoʻou ʻa e loto ʻo kinautolu ʻoku nau tali ʻa e kiʻi tamasiʻí mo Hono misioná, ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi he ʻamanaki lelei mo e nonga mo e ʻofa.

ʻOku maʻu ʻa e ʻamanaki leleí, nongá, mo e ʻofá ʻi he “maama lahi” (ʻĪsaia 9:1) naʻe ʻomi ʻe Sīsū Kalaisi ki hotau māmani fakapoʻulí. ʻOku toe maʻu foki ʻa e ʻamanaki leleí, nongá, mo e ʻofá ʻi he “ongoongo lelei ʻo e fiefia lahí” (Luke 2:10) ʻa ia ʻokú ne faitāpuekina kotoa ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi Hono ʻaloʻí.

Ko e taimi Kilisimasí ko e faingamālie lelei taha ia ke tukutaha ai hotau lotó mo e ʻatamaí ʻi he ʻaloʻi ʻo Kalaisi ʻi he kuonga fuoloá pea ʻi he nonga mo e ʻamanaki lelei ʻoku ʻomi ʻe he pōpoaki ʻo ʻEne ongoongoleleí ki hotau lotó kotoa ʻi heʻetau loto-fiemālie ke muimui kiate Iá.

Ko e ʻAmanaki Lelei ʻi he Fakamoʻuí

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, naʻe tekeʻi ʻe he foʻi lea pē ʻe taha ko e—kanisaá—ʻa e fāmili kei talavou ʻo Nikolasi mo Kilisitina Senitailé ki he meʻa naʻe ui ʻe Brother Senitaile “ko e vanu taʻeʻiloa ʻo ha tūkunga taʻe-pau ʻo e moʻuí.” Naʻe maʻu ha foʻi ngungu ʻi he tuʻa ʻo hona ʻofefine māhina 19 ko Houpí.

ʻOku manatu ʻa Brother Senitaile ʻo pehē, “ʻI he māhina ʻe nima hono hoko ʻo e ngaahi tafa fakafaitoʻó mo e kimó, naʻe fakatupu ʻe he fāifeinga ʻa Houpi ke moʻuí ha ngaahi aʻusia kehekehe naʻá ne fakamālohia ʻa e fakamoʻoni homau fāmilí ki he ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí.”

Naʻe tohoakiʻi ʻe he faingataʻa mo e kahaʻu taʻe-pau ʻo Houpí ʻa e fāmilí ke toe vāofi ange—ʻiate kimautolu pea ki he Fakamoʻuí foki.

Naʻe pehē ʻe Brother Senitaile, “Naʻa mau ʻiloʻi ko e meʻa naʻa mau mamata ki aí ko ha konga pē ia ʻo e tūkunga naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá maʻa Houpí. Neongo ʻa e mamahí, ka naʻa mau falala kiate Ia, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hono olá.”

ʻI ha pō faingataʻa ʻaupito ʻe taha lolotonga ʻa e ʻaho ʻe nima ʻo e kimo hono ua ʻa Houpí, naʻe fakatokangaʻi ʻe Brother Senitaile ʻa e lahi ʻo e laʻiʻulu ʻo Houpi kuo ngangana ʻi he ngaahi ʻaho siʻi kimuʻá. Naʻe hanga ʻe hono kiʻi toenga laʻiʻulu kelo kulokulá ʻo fakamanatu ange kiate ia ʻene moʻui ʻi he māmaní. Ka neongo ia, naʻá ne maʻu ha nonga ʻi he talaʻofa ʻa e ʻEikí “ʻe ʻikai tō ha tuʻoni louʻulu mei hono ʻulú ki he kelekelé kae taʻe-fakatokangaʻi ia” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:116).

Naʻe pehē ʻe Brother Senitaile, “Naʻá ku ongoʻi naʻe ʻafioʻi moʻoni ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e hala fononga ʻo Houpí—pea mo ʻema loto-mamahí. Naʻe ʻikai ke Ne ‘tuku ke [mau] tuenoa’ [Sione 14:18].”

Lolotonga ha teuteu ki he taimi mohé ʻi ha efiafi ʻe taha ʻi hono lau ʻe Brother Senitaile ha kiʻi tohi kia Houpí, naʻá ne fehuʻi ange ʻi ha kiʻi leʻo fakaoli, “Ko e hā e lau ʻa e lulú?” Naʻe makiʻikiʻi mo tali ange ʻe Houpi, “Huu, huu!” Peá ne ʻeke ange, “Ko e hā e lau ʻa e pulú?” Naʻe tali fiefia ange ʻe Houpi, “Muu, muu!”

ʻI he momeniti ko iá, naʻe tohoakiʻi ʻa e tokanga ʻa Brother Senitailé ʻe ha laʻitā ʻo e Fakamoʻuí ʻi he holisi ʻo e loki mohé. Naʻe ueʻi ia ʻe he Laumālié ke ne fehuʻi ange, “Houpi, pea ko e hā ʻa e folofola ʻa Sīsuú?”

ʻI heʻene tatali ki he tali ʻa hono ʻofefiné, naʻe mapelu hake ʻa Houpi ki hono umá, hanga hake hono kiʻi fofongá, peá ne fanafana ange, “ʻFāʻofua atu.’ ʻOku folofola ʻa Sīsū, ‘Fāʻofua atu.’”

Naʻe puke mai ʻe Brother Senitaile ʻa e kiʻi sino siʻisiʻi ʻo Houpí ʻo fāʻofua kiate ia mo ʻene tangí. ʻI he fāʻofua ange ʻa e ongo kiʻi nima ʻo Houpí, naʻá ne fanafana ange, “ʻOfa atu, Teti.”

Naʻe foaki ʻe he ʻOtuá kia Brother Senitaile mo hono fāmilí ʻi he momeniti ko iá ha ʻuhinga makehe: Naʻá ne pehē, “Naʻe ʻōʻōfaki ʻe Sīsū homau fāmilí ʻi Hono toʻukupu ʻofá. Talu mei he pō toputapu ko iá, mo ʻeku fakalaulauloto ki he moʻoni ongongofua naʻe akoʻi mai ʻe he ʻOtuá ʻi he ngaahi lea ʻa hoku ʻofefiné: ʻE ʻōʻōfaki mo tāpuakiʻi kitautolu ʻe Sīsū lolotonga hotau ngaahi faingataʻaʻiá kapau te tau fakaʻatā Ia. ʻOku hoko mai ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻo fakatatau ki Heʻene taimí, foungá, mo [Hono] finangaló, ka te nau hoko mai. ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení koeʻuhí naʻe tokoniʻi au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke u ongoʻi kinautolu ʻi he loki ʻo Houpí ʻi he pō fakamamahi ko iá.”2

ʻĪmisi
ko e pukepuke ʻe he Fakamoʻuí ha kiʻi taʻahine

Kafu Malu, tā fakatātaaʻi ʻe David Bowman, ʻoua naʻa hiki hano tatau

Nonga ʻia Kalaisí

ʻOku ou fiefia ke lipooti atu naʻe tali ʻa e tui mo e ngaahi lotu ʻa e fāmili Senitailé. ʻI he ʻaho ní, ʻoku moʻui lelei mo fiefia ʻa e taʻu 10 ko Houpí.

Kae fēfē ʻa e ngaahi taimi ʻoku ʻikai tatau ai ʻa e tali ʻa e ʻOtuá mo e meʻa naʻa tau ʻamanaki ki aí? ʻE lava nai ke hoko mai ʻa e nongá ʻi he lotolotonga ʻo e loto-mamahi fakatāutahá?

Hangē ko ia naʻe maʻu ʻe he fāmili Senitailé, ʻoku maʻu maʻu pē ʻa e nongá ʻi heʻetau tafoki ki he Fakamoʻuí, ʻa ia ʻoku tau fakamanatua hono ʻaloʻi ʻi Pētelihemá ʻi he faʻahitaʻu ko ʻení. ʻI he taimi Kilisimasí, ʻi he taimi ʻoku faʻa hanga ai ʻe he ngaahi ʻahiʻahi fakatāutahá, mamahí, mo e mahamahakí ʻo holoki ʻetau fakafiefiaʻi ʻa e Kilisimasí, ʻoku ʻomi ʻe heʻetau fakamoʻoni ki he ʻaloʻí, pekiá, mo e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí ha nonga.

Naʻe akoʻi mai ʻe heʻetau palōfita ʻofeiná, Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “Hangē pē ko e melino ʻoku foaki mai ʻe he Fakamoʻuí ʻoku ‘lahi hake ʻaupito ʻi he faʻa ʻiloá’ [Filipai 4:7], ʻokú Ne toe ʻomi foki mo ha fiefia ʻoku fakautuutu, mālohi, mo lahi ʻoku ʻikai aʻusia ʻe he ʻuhinga fakaetangatá pe mahino fakamatelié. Hangē ko ʻení, hangē ʻe faingataʻa ke ke ongoʻi fiefia ʻi he puke haʻo fānau ʻi ha mahaki he ʻikai lava ke faitoʻo pe mole hoʻo ngāué pe taimi ʻoku lavakiʻi ai koe ho malí. Ka ko e fiefia tofu pē ia ʻoku ʻomi ʻe he Fakamoʻuí. Ko ʻEne fiefiá ʻoku pau, mo fakapapauʻi mai kiate kitautolu ‘ʻe kiʻi fuofuoloa siʻi pē ʻa [ʻetau] faingataʻaʻiá’ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:7] pea fakatapui ko hotau tāpuaki [vakai, 2 Nīfai 2:2].”3

ʻI he taimi ʻoku folofola fakafiemālie mai ai ʻa e ʻEikí ki hotau laumālié, te tau lava ʻo kau fakataha mo e “tokolahi ʻo e kau ʻangelo mei he langí, ʻo [tau] fakamālō ki he ʻOtuá ʻo pehē, Fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻi ʻolungá, pea ʻi māmani ʻa e melinó, ko e ʻofa ki he kakaí” (Luke 2:13–14).

Te tau lava ʻo “haʻu … ke tau fiefia … ʻi Pētelihema.”4

Te tau lava ʻo “[mohe ʻi he melino ʻo e langí],”5 ʻi heʻetau ʻilo, ʻe iku ʻo lelei ʻa e meʻa kotoa pē pea fakatonutonu ʻo fakatatau ki he ngaahi talaʻofa mo e taimi, founga mo e finangalo haohaoa ʻo e ʻOtuá.

ʻĪmisi
ongo ʻīmisi ʻo Houpi Senitaile

Toʻohemá: Ko Houpi hili hono faitoʻo kimo hono faá, ʻi Sune 2015. Toʻomataʻú: Houpi ʻi hono taʻu hivá.

Ko e Meʻaʻofa ʻo e ʻOfá

ʻOku ʻafioʻi haohaoa kitautolu takitaha ʻe he Tamaí—hotau ngaahi ʻahiʻahí mo e taʻehaohaoá, ʻetau ngaahi fakaʻānauá mo e molé. Koeʻuhí ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu, kuó Ne foaki mai ai ʻa e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha te tau lava ʻo maʻú.

“He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá Ne foaki Hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú, koeʻuhí ko ia kotoa pē ʻe tui kiate Iá, ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (Sione 3:16).

Koeʻuhí ʻoku ʻofa pehē ʻa e ʻAló ʻiate kitautolu, naʻá Ne foaki loto-fiemālie ai ʻEne moʻuí maʻatautolu.

Naʻe kikite ʻa Nīfai kau ki he Fakamoʻuí, “ʻOku ʻikai … fai [ʻe he ʻAló] ha meʻa ʻo kapau ʻe ʻikai ʻaonga ia ki he kakai ʻo e māmaní; he ʻokú ne ʻofa ki he māmaní, ʻio, ʻo aʻu ki heʻene tuku hifo ʻa ʻene moʻui ʻaʻaná koeʻuhi ke ne tohoaki kiate ia ʻa e kakai fulipē. Ko ia, ʻoku ʻikai te ne fekau ki ha tokotaha ke ʻoua te ne maʻu ʻa ʻene fakamoʻuí” (2 Nīfai 26:24).

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ʻoku tau maʻu ʻa e fatongia mo e tāpuaki ke vahevahe ʻa e ʻofa ʻoku maʻu ʻe he Tamaí mo e ʻAló kiate kitautolú. ʻOku tau vahevahe ʻa e ʻofa ko iá ʻi heʻetau fakamoʻoniʻi ki he fānau ʻa e ʻOtuá ʻa e ʻilo mahuʻinga ʻoku tau maʻu ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, naʻe hāʻele mai Hono ʻAló ki māmani ke fakahaofi kitautolu mei he mate fakatuʻasino mo fakalaumālié, pea kuo fakafoki mai ʻe he Fakamoʻuí Hono Siasí ʻi hotau kuongá—ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Ko e meʻaʻofa ʻo e ʻAlo tofu pē Taha ʻo e ʻOtuá naʻe Fakatupú ʻa e ʻuhinga ʻoku tau fakamanatua ai ʻa e Kilisimasí. ʻOku ʻuhinga ʻa e Kilisimasí ki ha ʻamanaki lelei mo ha melino ʻoku tuʻuloa ʻa ia ʻoku lava ke maʻu tuʻunga ʻi he Fakalelei mo e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí, ʻa ia naʻe fakahoko tuʻunga ʻi he ʻofa kiate kitautolú. ʻOku ʻuhinga ʻa e Kilisimasí ki he moʻui taʻengatá mo e ngaahi fakatahaʻi taʻengata ʻoku malava ke fakahoko ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau toputapu ʻoku fakahoko ʻi he ngaahi temipale māʻoniʻoní.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “Ko e tefitoʻi ʻuhinga ʻoku tau fakamanatua ai ʻa e Kilisimasí ko e Toetuʻú.” Naʻá ne toe pehē, “ʻOku tau lava ʻo fakatomala pea fakamolemoleʻi kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi. Te tau toetuʻu kotoa pē koeʻuhí ko Ia”6

ʻOku tau lau ha ngaahi fakamatala toputapu ʻi he Fuakava Foʻoú ki hono ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí. ʻOku hoko ʻa e talanoa ko ʻení ko e uho ia ʻo e ngaahi tukufakaholo faka-Kilisimasi ʻoku tau manako taha aí. Ka ʻi heʻetau fakamanatua Hono ʻaloʻí, ʻoua muʻa naʻa ngalo ʻiate kitautolu ka ne taʻeʻoua ʻEne Toetuʻú mo e Fakaleleí, he ʻikai ke tau maʻu ʻa e Kilisimasí.

ʻOku fakamoʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki hono moʻoni ʻo e Kalaisi kuo toetuʻú kae pehē ki he lelei mo e loloto ʻo e tokāteline ʻo Kalaisí. ʻI he lolotonga ʻo e faʻahitaʻu Kilisimasí, ʻe tānaki atu ʻe kinautolu ʻoku nau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo Kalaisi ʻi hono ngaahi pēsí ha ʻuhinga lahi ange ki he fakafiefia honau fāmilí ʻi he Kilisimasí.

ʻOku ou ʻilo koeʻuhí ko e ʻofa mo e tefitoʻi fatongia ʻo e Fakamoʻuí ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí, te tau lava ʻo maʻu ʻEne melinó (vakai, Sione 14:27) mo “ha ʻamanaki ʻoku lelei lahi angé” (ʻEta 12:32)—ʻi he taimi Kilisimasí pea maʻu ai pē.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Boyd K. Packer, “Children,” Liahona, July 2002, 8.

  2. ʻOku ou fakamālō kia Nikolasi Senitaile mo hono ʻofefine ko Houpí ʻi hono fakaʻatā au ke vahevahe ʻa e talanoa honau fāmilí. ʻOku hoko ʻa Brother Senitaile ko e talēkita mo e kouʻōtineita ki he Semineli mo e ʻInisititiuti Fakalotú ʻi Lenisiingi Hahake, Misikeni, ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká.

  3. Russell M. Nelson, “Fiefiá mo e Moʻui Fakalaumālié,” Liahona, Nōvema 2016, 82.

  4. Mou Haʻu Kāinga,” Ngaahi Himí, fika 111.

  5. Pō Mālū,” Ngaahi Himí, fika 113.

  6. Russell M. Nelson, “Ko Sīsū Kalaisi Maʻu Pē ʻa e Talí,” Liahona, Mē 2023, 127.